Razlika između inačica stranice »Hajmaš«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (brisanje nepotrebnog teksta)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Hajmaš'''-->[[Datoteka:Nagyhajmás-rk.JPG|mini|desno|250px|Rimokatolička crkva u Hajmašu.]]
[[Datoteka:Nagyhajmás-rk.JPG|mini|desno|250px|Rimokatolička crkva u Hajmašu.]]


'''Hajmaš'''<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik13i.pdf ''Hrvatski glasnik'',  br. 13/2006.] Znanstveni radovi</ref><ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=233660 Hrvatska znanstvena bibliografija - Prikaz rada] Sanja Vulić-Vranković: Govor Hajmaša u Mađarskoj</ref> (mađ. ''Nagyhajmás'', nje. ''Heimasch'') je selo u središnjoj južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].
'''Hajmaš'''<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik13i.pdf ''Hrvatski glasnik'',  br. 13/2006.] Znanstveni radovi</ref><ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=233660 Hrvatska znanstvena bibliografija - Prikaz rada] Sanja Vulić-Vranković: Govor Hajmaša u Mađarskoj</ref> (mađ. ''Nagyhajmás'', nje. ''Heimasch'') je selo u središnjoj južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].
Redak 13: Redak 13:
== Povijest ==
== Povijest ==
Prema prvim dostupnim podatcima, Hajmaš je bio posjedom obitelji [[Szente-Magócs]]. Naselje pod imenom ''Hagmas'' se bilježe povijesni dokumenti za vrijeme vlasti kralja [[Karlo I. Robert|Karla I. Roberta]].
Prema prvim dostupnim podatcima, Hajmaš je bio posjedom obitelji [[Szente-Magócs]]. Naselje pod imenom ''Hagmas'' se bilježe povijesni dokumenti za vrijeme vlasti kralja [[Karlo I. Robert|Karla I. Roberta]].
Ovo selo, odnosno njegovi vlasnici su pripadali Tolnanskoj županiji u srednjem vijeku, a dijelom samostanu <!-- görgyéni kolostor -->. Mjesno [[Mađari|mađarsko]] stanovništvo se u potpunosti promijenilo nakon što je ovo područje došlo pod vlast [[Tursko Carstvo|Turaka]].
Ovo selo, odnosno njegovi vlasnici su pripadali Tolnanskoj županiji u srednjem vijeku, a dijelom samostanu . Mjesno [[Mađari|mađarsko]] stanovništvo se u potpunosti promijenilo nakon što je ovo područje došlo pod vlast [[Tursko Carstvo|Turaka]].


Krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]] Hajmaš bilježi [[Raci|Race]] kao stanovnike. Tako se u popisu od [[1695.]] godine naziva ''Ráchajmás''. Kao gospodar se spominje N. Karanchich, kome je iznajmitelj bio Turčin Koczi Zada Achmed. Mađari se ponovno pojavljuju [[1720.]] godine u ovom selu. U to vrijeme upranvo pripada Baranji, a vlasnički pečuškim [[pavlini]]ma.
Krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]] Hajmaš bilježi [[Raci|Race]] kao stanovnike. Tako se u popisu od [[1695.]] godine naziva ''Ráchajmás''. Kao gospodar se spominje N. Karanchich, kome je iznajmitelj bio Turčin Koczi Zada Achmed. Mađari se ponovno pojavljuju [[1720.]] godine u ovom selu. U to vrijeme upranvo pripada Baranji, a vlasnički pečuškim [[pavlini]]ma.
Redak 37: Redak 37:
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
* {{hun oznaka}} [http://www.nagyhajmas.hu Nagyhajmás Önkormányzatának honlapja]
* {{hun oznaka}} [http://www.nagyhajmas.hu Nagyhajmás Önkormányzatának honlapja]
* {{eng oznaka}} [http://www.fallingrain.com/world/HU/2/Ujtelep3.html Hajmaš] na fallingrain.com <!-- piše Ujtelep, ali po položaju je ovo Hajmaš -->
* {{eng oznaka}} [http://www.fallingrain.com/world/HU/2/Ujtelep3.html Hajmaš] na fallingrain.com  


[[Kategorija:Naselja u Baranjskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Baranjskoj županiji]]

Trenutačna izmjena od 22:02, 6. ožujka 2022.

Rimokatolička crkva u Hajmašu.

Hajmaš[1][2] (mađ. Nagyhajmás, nje. Heimasch) je selo u središnjoj južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 18,01 km četvornih.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 46° 22' sjeverne zemljopisne širine i 18° 18' istočne zemljopisne dužine, sjeverno od Mečeka, dva kilometra od županijske granice sa Tolnanskom županijom. Dumvar je 9 km zapadno, Dobrokesa je 2,5 km sjeverno-sjeverozapadno, Kurda je 6 km sjeverno-sjeveroistočno, Mekinjiš je 3 km sjeveroistočno, Lengyel je 5 km istočno, Sras je 6 km jugoistočno, Egyházaskozár je 3,5 km južno jugoistočno, Bikala je 3 km južno, Magoč je 3,5 km jugozapadno. Neposredno sjeverno od Hajmaša i 1,5 km južno se nalaze jezerca.

Upravna organizacija

Upravno pripada Šaškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7343.

Povijest

Prema prvim dostupnim podatcima, Hajmaš je bio posjedom obitelji Szente-Magócs. Naselje pod imenom Hagmas se bilježe povijesni dokumenti za vrijeme vlasti kralja Karla I. Roberta. Ovo selo, odnosno njegovi vlasnici su pripadali Tolnanskoj županiji u srednjem vijeku, a dijelom samostanu . Mjesno mađarsko stanovništvo se u potpunosti promijenilo nakon što je ovo područje došlo pod vlast Turaka.

Krajem 17. stoljeća Hajmaš bilježi Race kao stanovnike. Tako se u popisu od 1695. godine naziva Ráchajmás. Kao gospodar se spominje N. Karanchich, kome je iznajmitelj bio Turčin Koczi Zada Achmed. Mađari se ponovno pojavljuju 1720. godine u ovom selu. U to vrijeme upranvo pripada Baranji, a vlasnički pečuškim pavlinima.

U iseljeničkom valu iz 1715. godine je dio Hrvata iz ogulinskog i otočačkog kraja je odselio u ove krajeve, a konačno su se 1720-ih doselili u sela Bikalu, Magoč i Hajmaš. Vremenom su svi ti Hrvati pomađareni, ali su sve vrijeme zadržali čakavske osobine svog govora, uz neke usput poprimljene štokavske i kajkavske elemente u govoru[3][4][5].

Nijemci se u Hajmašu pojavljuju 1730. godine. 1862. godine je od 1039 stanovnika, 363 su bili Nijemci, 160 Raci i 80 Mađara.

1933. godine je u Hajmašu živjelo 1300 stanovnika. U selu se se onda nalazili su restoran, trgovina i nekoliko obrtnika.

Zbog Drugoga svjetskoga rata se smanjio broj stanovnika zbog preseljenja stanovnika, ponajviše Nijemaca.

Evangelička crkva u Hajmašu.

Stanovništvo

Hajmaš ima 423 stanovnika (2001.). Mađari su većina. Nijemaca je oko 6%. Manjinsku samoupravu imaju Romi, kojih je također oko 6%. Tri četvrtine seljana su rimokatolici. Luterana je 8%, a kalvinista 6%. Hajmaš je nekad imao značajni broj Hrvata[3][4][5].

Mjesni Hrvati govore čakavskim narječjem hrvatskog jezika. Njihov govor je najistočniji čakavski govor.[6]

Izvori

  1. ↑ Hrvatski glasnik, br. 13/2006. Znanstveni radovi
  2. ↑ Hrvatska znanstvena bibliografija - Prikaz rada Sanja Vulić-Vranković: Govor Hajmaša u Mađarskoj
  3. ↑ 3,0 3,1 Hrvatska znanstvena bibliografija Sanja Vulić: Govor Hrvata u Mađarskoj koji su podrijetlom iz ogulinskoga kraja
  4. ↑ 4,0 4,1 Hrvatska znanstvena bibliografija Sanja Vulić-Vranković: Govor Hajmaša u Mađarskoj
  5. ↑ 5,0 5,1 Modruš, br. 1/2004. (Arhivirano 23. studenoga 2011.) Sanja Vulić: Modruški govor u okviru govora s čakavskom osnovicom u kontinentalnoj Hrvatskoj
  6. ↑ Ankica Čilaš Šimpraga: Najistočniji čakavski govor - Hajmaš (Nagyhajmás) u:
    Mijo Lončarić: Kajkaviana & Alia: ogledi o kajkavskom i drugim hrvatskim govorima, suautori: (ur.: Josip Lisac) ISBN 953-155-086-7

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Hajmaš&oldid=413171"