Razlika između inačica stranice »Josip Palada (pjesnik)«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Josip Palada (pjesnik)'''-->{{otheruses2|[[Josip Palada (tenisač)]]}}
<!--'''Josip Palada (pjesnik)'''-->{{Drugo značenje2|[[Josip Palada (tenisač)]]}}
'''Josip Palada''' ([[Dograde]] kraj [[Trogir]]a, [[17. prosinca]] [[1935.]]), [[Hrvatska književnost|hrvatski je književnik]]. Piše [[poezija|pjesme]]. Živi u Prudnicama u Brdovcu.
'''Josip Palada''' ([[Dograde]] kraj [[Trogir]]a, [[17. prosinca]] [[književnost u 1935.|1935.]] — [[Prudnice]], [[Brdovec]], [[12. veljače]] [[književnost u 2022.|2022.]]), [[Hrvatska književnost|hrvatski je književnik]]. Pisao je [[poezija|pjesme]]. Živio je u Prudnicama u Brdovcu. Umjetnički opus mu osim pjesama čine mnoge [[pripovijetka|pripovjedke]], [[roman]]i, [[reportaža|reportaže]], [[podlistak|podlistci]], [[esej]]i, [[radio-drama|radio-drame]], [[kratka priča|kratke priče]] te [[Dječja književnost|djela za djecu]].<ref name=Pavković>Mladen Pavković: [https://kamenjar.com/otisao-je-i-josip-palada-knjizevnik-i-hrvatski-branitelj/ '' Otišao je i Josip Palada, književnik i hrvatski branitelj'']. Kamenjar.com. 12. veljače 2022. Pristupljeno 12. veljače 2022.</ref>


== Životopis ==
== Životopis ==
Josip Palada rodio se u Dogradama kraj Trogira, 1935. godine. Osnovnu školu polazio je i svršio u Dogradama i [[Marina (općina)|Marini]] te [[Vučevci]]ma kod [[Đakovo|Đakova]] gdje je njegova obitelj doselila nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]].<ref name="hzb">[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=345328 Hrvatska znanstvena bibliografija: Pregled bibliografske jedinice broj: 345328], preuzeto 26. rujna 2013.</ref> Srednje tehničku školu polazio je i svršio u [[Osijek]]u, 1955. godine,<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46181 Hrvatska enciklopedija: Palada, Josip], preuzeto 26. rujna 2013.</ref> nakon čega je upućen u Školu rezervnih oficira veze u [[Požarevac]], gdje je diplomirao 1956. godine.<ref name="hzb"/> Poslije toga preselio se je u Zagreb gdje živi i radi (u PTT-u kao rukovoditelj gradilišta telekomunikacijskih sustava) do umirovljenja, 1992. godine. Školovao se i na Višoj pedagoškoj akademiji i Filozofskom fakultetu.
Josip Palada rodio se u Dogradama kraj Trogira, 1935. godine. Osnovnu školu polazio je i svršio u Dogradama i [[Marina (općina)|Marini]] te [[Vučevci]]ma kod [[Đakovo|Đakova]] gdje je njegova obitelj doselila nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]].<ref name="hzb">[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=345328 Hrvatska znanstvena bibliografija: Pregled bibliografske jedinice broj: 345328], preuzeto 26. rujna 2013.</ref> Srednje tehničku školu polazio je i svršio u [[Osijek]]u, 1955. godine,<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46181 Hrvatska enciklopedija: Palada, Josip], preuzeto 26. rujna 2013.</ref> nakon čega je upućen u Školu rezervnih oficira veze u [[Požarevac]], gdje je diplomirao 1956. godine.<ref name="hzb"/> Poslije toga preselio se je u Zagreb gdje živi i radi (u [[PTT]]-u kao rukovoditelj gradilišta telekomunikacijskih sustava) do umirovljenja, 1992. godine. Školovao se i na Višoj pedagoškoj akademiji i Filozofskom fakultetu.  
   
   
Početkom [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] kao dragovoljac bio je osnivačem i ratnim zapovjednikom (u činu kapetana) [[Satnija hrvatskih umjetnika|Satnije hrvatskih umjetnika]].<ref name="hzb"/><ref>''[[Hrvatsko slovo]]'', Iz dana u dan - četvrtak, 20. listopada - Hrvatski umjetnici u ratu, str. 2, 28. listopada 2001. (HINA/HS)</ref>
Početkom [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] kao [[Dragovoljac Domovinskog rata|dragovoljac]] bio je osnivačem i ratnim zapovjednikom (u činu kapetana) [[Satnija hrvatskih umjetnika|Satnije hrvatskih umjetnika]].<ref name="hzb"/><ref>''[[Hrvatsko slovo]]'', Iz dana u dan - četvrtak, 20. listopada - Hrvatski umjetnici u ratu, str. 2, 28. listopada 2001. (HINA/HS)</ref> Često je odlazio na braniteljske karavane ''Da se ne zaboravi-2500 kilometara diljem Hrvatske'', što je prenio i u knjigu.<ref name=Pavković/>


[[1964.]] je godine bio jednim od utemeljitelja [[Jutro poezije|Jutra poezije]] zajedno s [[Gustav Krklec|Gustavom Krklecom]], [[Vjekoslav Mayer|Vjekoslavom Mayerom]], [[Vesna Parun|Vesnom Parun]] i inima.<ref>[http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=25346 Culturenet.hr]</ref>
[[1964.]] je godine bio jednim od utemeljitelja [[Jutro poezije|Jutra poezije]] zajedno s [[Gustav Krklec|Gustavom Krklecom]], [[Vjekoslav Mayer|Vjekoslavom Mayerom]], [[Vesna Parun|Vesnom Parun]] i inima.<ref>[http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=25346 Culturenet.hr]</ref>
Suradnik raznih književnih časopisa i novina. Radijske drame doživjele su mu izvođenje na radijskim postajama.<ref name=Pavković/>


U nekoliko je navrata bio članom prosudbenog odbora za dodjelu [[nagrada Zvonimir Golob|nagrade Zvonimir Golob]].<ref>[http://www.ubiudr.hr/aktivnosti/Nagrada-DGruborovic.htm UBIUDR Podravka] Nagrada Dušku Gruboroviću 2006.</ref><ref>[http://www.ubiudr.hr/novosti/ZGolob2007.htm UBIUDR Podravka] Nagrada Stanki Gjurić 2007.</ref><ref>[http://www.ubiudr.hr/aktivnosti/ZGolob-natjecaj2008.htm UBIUDR Podravka] Nagrada Zvonimir Golob 2008.</ref>
U nekoliko je navrata bio članom prosudbenog odbora za dodjelu [[nagrada Zvonimir Golob|nagrade Zvonimir Golob]].<ref>[http://www.ubiudr.hr/aktivnosti/Nagrada-DGruborovic.htm UBIUDR Podravka] Nagrada Dušku Gruboroviću 2006.</ref><ref>[http://www.ubiudr.hr/novosti/ZGolob2007.htm UBIUDR Podravka] Nagrada Stanki Gjurić 2007.</ref><ref>[http://www.ubiudr.hr/aktivnosti/ZGolob-natjecaj2008.htm UBIUDR Podravka] Nagrada Zvonimir Golob 2008.</ref>
Redak 35: Redak 36:
* ''Veliki prijatelji'', 2009., zbirka igrokaza   
* ''Veliki prijatelji'', 2009., zbirka igrokaza   
* ''Po Hrvatskoj - priče''
* ''Po Hrvatskoj - priče''
== Nagrade i priznanja ==
*Priznanje za najbolju kratku priču na temu ''Vukovar, ljubavi moja''<ref name=Pavković/>


== Izvori ==
== Izvori ==
Redak 48: Redak 52:
[[Kategorija:Domovinski rat]]
[[Kategorija:Domovinski rat]]
[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]
[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]

Trenutačna izmjena od 23:00, 12. veljače 2022.

Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Josip Palada (tenisač).

Josip Palada (Dograde kraj Trogira, 17. prosinca 1935.Prudnice, Brdovec, 12. veljače 2022.), hrvatski je književnik. Pisao je pjesme. Živio je u Prudnicama u Brdovcu. Umjetnički opus mu osim pjesama čine mnoge pripovjedke, romani, reportaže, podlistci, eseji, radio-drame, kratke priče te djela za djecu.[1]

Životopis

Josip Palada rodio se u Dogradama kraj Trogira, 1935. godine. Osnovnu školu polazio je i svršio u Dogradama i Marini te Vučevcima kod Đakova gdje je njegova obitelj doselila nakon Drugoga svjetskog rata.[2] Srednje tehničku školu polazio je i svršio u Osijeku, 1955. godine,[3] nakon čega je upućen u Školu rezervnih oficira veze u Požarevac, gdje je diplomirao 1956. godine.[2] Poslije toga preselio se je u Zagreb gdje živi i radi (u PTT-u kao rukovoditelj gradilišta telekomunikacijskih sustava) do umirovljenja, 1992. godine. Školovao se i na Višoj pedagoškoj akademiji i Filozofskom fakultetu.

Početkom Domovinskoga rata kao dragovoljac bio je osnivačem i ratnim zapovjednikom (u činu kapetana) Satnije hrvatskih umjetnika.[2][4] Često je odlazio na braniteljske karavane Da se ne zaboravi-2500 kilometara diljem Hrvatske, što je prenio i u knjigu.[1]

1964. je godine bio jednim od utemeljitelja Jutra poezije zajedno s Gustavom Krklecom, Vjekoslavom Mayerom, Vesnom Parun i inima.[5] Suradnik raznih književnih časopisa i novina. Radijske drame doživjele su mu izvođenje na radijskim postajama.[1]

U nekoliko je navrata bio članom prosudbenog odbora za dodjelu nagrade Zvonimir Golob.[6][7][8]

Sudionikom je Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što - baštinski dani 2009. godine.[9]

Djela

(izbor)[10]

  • Lutke, 1974., zbirka pripovijesti za djecu
  • Iz poštanske torbe, 1975., roman za mladež
  • Divlje jagode, 1977., zbirka igrokaza
  • I tad umre dan, 1979.
  • Mucava ulica, 1980.
  • Miris majke, 1985., roman
  • Kultura s radničke ceste, 1988., zbirka eseja, publicističkih zapisa i priča
  • Urla tišina, 1989., pjesnička zbirka
  • Među nama, 1996., eseji o slikarima
  • Stiglo me, 1998., pjesnička zbirka
  • Mogila, 2001., pjesnička zbirka
  • Sveto ime Vukovar - fotografije, 2002.
  • Viđenja, 2003., pjesnička zbirka
  • Stanari sna, 2003.
  • Hrvatski domovinski rat - 250 kilometara diljem Hrvatske, 2004.
  • Priče iz hrvatske nigdine, 2005.
  • Još ću ja dugo hrabar živjeti (drugo izmijenjeno izdanje): Josip Palada i Fabijan Lovrić, 2006.
  • Ako ne otputuješ, 2007., pjesnička zbirka
  • Veliki prijatelji, 2009., zbirka igrokaza
  • Po Hrvatskoj - priče

Nagrade i priznanja

  • Priznanje za najbolju kratku priču na temu Vukovar, ljubavi moja[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Mladen Pavković: Otišao je i Josip Palada, književnik i hrvatski branitelj. Kamenjar.com. 12. veljače 2022. Pristupljeno 12. veljače 2022.
  2. 2,0 2,1 2,2 Hrvatska znanstvena bibliografija: Pregled bibliografske jedinice broj: 345328, preuzeto 26. rujna 2013.
  3. Hrvatska enciklopedija: Palada, Josip, preuzeto 26. rujna 2013.
  4. Hrvatsko slovo, Iz dana u dan - četvrtak, 20. listopada - Hrvatski umjetnici u ratu, str. 2, 28. listopada 2001. (HINA/HS)
  5. Culturenet.hr
  6. UBIUDR Podravka Nagrada Dušku Gruboroviću 2006.
  7. UBIUDR Podravka Nagrada Stanki Gjurić 2007.
  8. UBIUDR Podravka Nagrada Zvonimir Golob 2008.
  9. Selca.hr Croatia rediviva, 7. kolovoza 2009. (sudionici koji su potvrdili svoj dolazak)
  10. Google knjige

Vanjske poveznice