Razlika između inačica stranice »Trg bana Jelačića (Zagreb)«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
||
| Redak 34: | Redak 34: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
[[Kategorija:Trgovi u Zagrebu]] | [[Kategorija:Trgovi u Zagrebu]] | ||
Trenutačna izmjena od 17:25, 2. siječnja 2022.
Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.
Povijest
Skraćeno ga se naziva svakako: Trg bana Jelačića, Jelačićev trg; lokalno je poznat i kao Jelačić-plac; stariji nazivi su Trg Republike (od 1947. do 1990. godine) i Harmica (od mađarskog harmincz - 30) jer se tu ubirala tridesetina, tj. postojala je mitnica na kojoj se ubirala daća.[1]
Na tom trgu su se dočekivali razni povijesno-politički i povijesno-športski događaji. Jedan od najznačajnih događaja je sigurno 16. srpnja 2018., nakon osvojenog drugog mjesta na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018. gdje je hrvatske nogometne reprezentativce dočekalo 550 000 ljudi.[2]
Opis
Njime dominira kip bana Josipa Jelačića kipara Dominika Fernkorna, danas okrenut prema jugu. Kada je kip 1866. godine prvi put postavljen na trg, gledao je prema sjeveru, iz razloga što u to doba južni dio grada još nije postojao, već su to još bile oranice i male seoske nastambe. Kip je gledao na centar grada, Markov trg. Pogrešan je pučki mit koji govori da Ban gleda prema Mađarskoj, iako je utemeljen na stvarnim povijesnim činjenicama. Godine 1947. komunistički je režim uklonio kip, a 1990. godine je kip bio ceremonijalno vraćen na trg. Od nakon Drugoga svjetskoga rata do 1990. godine, kada mu je vraćeno staro ime, trg je nosio ime Trg Republike.[3]
Na istočnoj strani trga nalazi se fontana koja je suvremena verzija Manduševca, iliti Mandušinog zdenca. Po legendi, Zagreb je dobio ime po lijepoj Manduši koja je, zagrabivši vode iz tog zdenca, napojila vojsku koja je tuda prolazila.[4]
Trg se nije oduvijek nalazio u krugu grada, već je bio prazna poljana ispod zidina Gradeca i Kaptola, na kojoj su obitavali došljaci kojima je pristup gradu bio zabranjen. Širenjem grada na Ilicu i Staru Vlašku i Trg bana Josipa Jelačića je postao najužim dijelom grada. Do 1975. godine na trgu je bio pušten automobilski promet. Danas je to glavna gradska šetnica u kojem jedino tramvaj prometuje.[5]
Galerija slika
Trg bana Jelačića iz 1880. godine
Trg bana Josipa Jelačića iz 1884. godine
Trg bana Jelačića u Zagrebu danas
Manduševac
Božićno drvce na Trgu 2007. godine
Pogled na sjevernu stranu
.JPG)
Izvori
- ↑ enciklopedija.lzmk.hr, Hrvatski obiteljski leksikon, 2005., pristupljeno 23. prosinca 2015.
- ↑ "Spektakularan doček na Trgu:"Ovo samo Hrvati mogu"". N1 Hrvatska. 16. srpnja 2018.. http://hr.n1info.com/a317305/Vijesti/Docek-Vatrenih-u-Zagrebu.html Pristupljeno 20. srpnja 2018.
- ↑ "Trg bana Josipa Jelačića". http://www.infozagreb.hr/istrazi-zagreb/atrakcije/trgovi/trg-bana-josipa-jelacica-54a11ce4b307b Turistička zajednica grada Zagreba, pristupljeno 19. veljače 2018.
- ↑ "Trg bana Josipa Jelačića". http://www.zagrebonline.hr/trg-bana-josipa-jelacica/ Zagrebonline.hr, priatupljeno 19. veljače 2018.
- ↑ "Trg bana Josipa Jelačića". https://sites.google.com/site/rodenuzagrebu369/znamenitosti-grada-zagreba/trg-bana-josipa-jelacica Sites.google.com, pristupljeno 19. veljače 2018.