Razlika između inačica stranice »Ilica«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
||
Redak 14: | Redak 14: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
{{Coord|45.8144857301609|N|15.937284976244|E|region:HR-21_type:landmark_dim:6200|display=title|format=dms}} | {{Coord|45.8144857301609|N|15.937284976244|E|region:HR-21_type:landmark_dim:6200|display=title|format=dms}} | ||
[[Kategorija:Ulice u Zagrebu]] | [[Kategorija:Ulice u Zagrebu]] |
Inačica od 10:09, 2. siječnja 2022.
Ilica je jedna od najdužih i najstarijih ulicâ u Zagrebu. Proteže se od Trga bana Jelačića na istoku preko Črnomerca na zapadu grada, pa sve do Vrapča i ima više od 500 adresa.
Ilica je i glavna ulica za kupovinu u užem središtu grada, u kojoj se nalaze banke i trgovine eminentnih svjetskih proizvođača odjeće, obuće.
Povijest
Glavna zagrebačka ulica Ilica jedna je od najstarijih gradskih ulica. Najstariji arheološki nalaz, pronađen u neposrednoj blizini Ilice, je ranobrončana ostava iz Dežmanova prolaza.
Krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća, na potezu između Trga bana Jelačića i Britanskog trga, mnogi raniji objekti postupno se uklanjaju a na njihovim mjestima niču nove reprezentativne kuće. Reprezentativniji objekti, koji se tada grade u Ilici, dosežu do tri kata, mahom stambeno-trgovačke najamnice. Osim prizemlja, u poslovne se svrhe koriste i prostori mezanina, dok se za stambene koriste mahom gornji katovi. Druga je posebnost, otvaranje prizemlja s velikim uokvirenim i ostakljenim izlozima. U Ilici grade najznačajniji tadašnji hrvatski arhitekti, poput primjerice: Kuna Waidmanna, Josipa pl. Vancaša i Hönigsberga & Deutscha. Važno je istaknuti, da se tada u Zagrebu javljaju i svjetska poznata imena, poput arhitekata Hermanna Helmera i Ferdinanda Fellnera. [1]
Izvori
- ↑ http://kgalovic.blogspot.com/2012/05/zagrebacka-ilica.html Zagrebačka Ilica, Arhitektonsko-urbanistički razvoj, Krešimir Galović