Toggle menu
243,8 tis.
103
18
640,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Pascalov puž: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Pascalov puž'''-->[[Datoteka:Pascalov puž.jpg|500px|mini|desno|Primjeri Pascalovih puževa]]
<!--'''Pascalov puž'''-->[[Datoteka:Pascalov puž.jpg|500px|mini|desno|Primjeri Pascalovih puževa]]
'''Pascalov puž''' ili '''Limacon''' (nazvan po Étienneu Pascalu ([[1588.]] – [[1651.]]), ocu [[Blaise Pascal|Blaisea Pascala]]) je konhoida [[kružnica|kružnice]], algebarska ravninska [[krivulja]] četvrtoga reda koja nastaje kada se s vanjske strane produlji ili skrati [[radijvektor]] kružnice koji vrškom ispisuje krivulju dok jedna kružnica obilazi drugu, jednaku kružnicu. U pravokutnom Kartezijevu koordinatnom sustavu određena je jednadžbom: <math>(x^2+y^2-ax)^2=l^2(x^2+y^2).</math>, u polarnom koordinatnom sustavu jednadžbom <math> r = a\cos{\theta} + l</math>, gdje je <math>a</math> promjer kružnice, a l udaljenost krivulje od kružnice za <math>y = 0</math>. Poseban je slučaj Pascalova puža, kada je <math>a = l</math>, kardioida. Površina Pascalova puža dana je formulom: <math>P = \frac{(\pi a^2)}{2} + l^2\pi</math>; u slučaju kad je <math> a > l </math> površina unutarnje petlje računa se dvaput.<ref>{{cite web|url=https://enciklopedija.hr/clanak.aspx?id=70000 |title=Pascalov puž |publisher=[[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], |work=www.enciklopedija.hr |accessdate=29. studenoga 2020.}}</ref>
'''Pascalov puž''' ili '''Limacon''' (nazvan po Étienneu Pascalu ([[1588.]] – [[1651.]]), ocu [[Blaise Pascal|Blaisea Pascala]]) je konhoida [[kružnica|kružnice]], algebarska ravninska [[krivulja]] četvrtoga reda koja nastaje kada se s vanjske strane produlji ili skrati [[radijvektor]] kružnice koji vrškom ispisuje krivulju dok jedna kružnica obilazi drugu, jednaku kružnicu. U pravokutnom Kartezijevu koordinatnom sustavu određena je jednadžbom: <math>(x^2+y^2-ax)^2=l^2(x^2+y^2).</math>, u polarnom koordinatnom sustavu jednadžbom <math> r = a\cos{\theta} + l</math>, gdje je <math>a</math> promjer kružnice, a l udaljenost krivulje od kružnice za <math>y = 0</math>. Poseban je slučaj Pascalova puža, kada je <math>a = l</math>, kardioida. Površina Pascalova puža dana je formulom: <math>P = \frac{(\pi a^2)}{2} + l^2\pi</math>; u slučaju kad je <math> a > l </math> površina unutarnje petlje računa se dvaput.<ref>{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak.aspx?id=70000 |title=Pascalov puž |publisher=[[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], |work=www.enciklopedija.hr |accessdate=29. studenoga 2020.}}</ref>


== Izvori ==  
== Izvori ==  

Posljednja izmjena od 22. prosinac 2021. u 02:16

Primjeri Pascalovih puževa

Pascalov puž ili Limacon (nazvan po Étienneu Pascalu (1588.1651.), ocu Blaisea Pascala) je konhoida kružnice, algebarska ravninska krivulja četvrtoga reda koja nastaje kada se s vanjske strane produlji ili skrati radijvektor kružnice koji vrškom ispisuje krivulju dok jedna kružnica obilazi drugu, jednaku kružnicu. U pravokutnom Kartezijevu koordinatnom sustavu određena je jednadžbom: , u polarnom koordinatnom sustavu jednadžbom , gdje je promjer kružnice, a l udaljenost krivulje od kružnice za . Poseban je slučaj Pascalova puža, kada je , kardioida. Površina Pascalova puža dana je formulom: ; u slučaju kad je površina unutarnje petlje računa se dvaput.[1]

Izvori

  1. "Pascalov puž". www.enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža,. https://enciklopedija.hr/clanak.aspx?id=70000 Pristupljeno 29. studenoga 2020. 
Sadržaj