Razlika između inačica stranice »Ključica«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ključica'''-->'''Tvrđava Ključica''' najveća je i najočuvanija [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[utvrda]] na [[drniš]]kom području i zaštićena je kao spomenik kulture u Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Šibeniku pod brojem 144. Izgradila ju je [[Hrvatsko plemstvo|plemićka obitelj]] [[Nelipić]] u [[14. stoljeće|14. st.]] kako bi zaštitili svoje posjede od suparničke plemenitaške obitelji [[Šubić]]a. Nalazi se na desnoj [[obala|obali]] [[kanjon]]a [[rijeka|rijeke]] [[Čikola|Čikole]], u blizini [[selo|sela]] [[Ključ]] na Miljevačkom platou. Podignuta je kako bi omogućila kontrolu [[Mletačka trgovačka ruta|mletačke trgovačke rute]] iz [[grad]]a [[Šibenik]]a prema zaleđu i [[Bosna|Bosni]]. Preko rijeke Čikole, čije je povijesno ime u ovom periodu bilo Poljščica, prelazilo se [[most]]om, što je obitelj Nelipić naplaćivala. Upravo ova naplata nije odgovarala Šibeniku, koji je u sukobu osvojio Ključicu i zapalio je.<ref name="DD">{{cite web|url=https://www.dalmacijadanas.hr/tvrdava-kljucica-zavirite-u-jednu-od-najvecih-srednjovjekovnih-utvrda-dalmatinske-zagore/ |title=Tvrđava  Ključica, Zavirite u jednu od najvećih srednjovjekovnih utvrda Dalmatinske zagore |publisher=[[Hrvatski internetski portali#D|Dalmacija Danas]] |work=www.dalmacijadanas.hr |date=11. rujna 2020 |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="TZD">{{cite web|url=https://www.tz-drnis.hr/index.php/hr/sto-posjetiti/srednjovjekovne-utvrde |title=Srednjovjekovne utvrde |publisher=[[Hrvatski internetski portali#T|Turistička zajednica grada Drniša]] |work=www.tz-drnis.hr |date= |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="GD">{{cite web|url=https://drnis.hr/o-drnisu/srednjovjekovne-utvrde |title=Stednjovjekovne utvrde |publisher=[[Drniš|Grad Drniš]] |work=drnis.hr |date= |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="SIN">{{cite web|url=https://www.sibenik.in/kulturna_bastina/kljucica-nad-kanjonom-cikole/141.html |title=Srednjovjekovna utvrda, Ključica nad kanjonom Čikole |publisher=[[Hrvatski internetski portali#Š|Šibenik.in]] |work=www.sibenik.in |date=12. studenog 2011. |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="RD">{{cite web|url=https://www.radiodrnis.hr/otvorena-staza-s-prekasnim-pogledom-na-kljucicu/ |title=Otvorena staza s prekasnim pogledom na Ključicu |publisher=[[Radio Drniš]] |work=www.radiodrnis.hr |date=13. studenoga 2014. |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="NPK">{{cite web|url=http://np-krka.hr/stranice/kljucica/100.html |title=Ključica |publisher=[[Nacionalni park Krka|
<!--'''Ključica'''-->'''Tvrđava Ključica''' najveća je i najočuvanija [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[utvrda]] na [[drniš]]kom području i zaštićena je kao spomenik kulture u Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Šibeniku pod brojem 144. Izgradila ju je [[Hrvatsko plemstvo|plemićka obitelj]] [[Nelipić]] u [[14. stoljeće|14. st.]] kako bi zaštitili svoje posjede od suparničke plemenitaške obitelji [[Šubić]]a. Nalazi se na desnoj [[obala|obali]] [[kanjon]]a [[rijeka|rijeke]] [[Čikola|Čikole]], u blizini [[selo|sela]] [[Ključ]] na Miljevačkom platou. Podignuta je kako bi omogućila kontrolu [[Mletačka trgovačka ruta|mletačke trgovačke rute]] iz [[grad]]a [[Šibenik]]a prema zaleđu i [[Bosna|Bosni]]. Preko rijeke Čikole, čije je povijesno ime u ovom periodu bilo Poljščica, prelazilo se [[most]]om, što je obitelj Nelipić naplaćivala. Upravo ova naplata nije odgovarala Šibeniku, koji je u sukobu osvojio Ključicu i zapalio je.<ref name="DD">{{Citiranje weba|url=https://www.dalmacijadanas.hr/tvrdava-kljucica-zavirite-u-jednu-od-najvecih-srednjovjekovnih-utvrda-dalmatinske-zagore/ |title=Tvrđava  Ključica, Zavirite u jednu od najvećih srednjovjekovnih utvrda Dalmatinske zagore |publisher=[[Hrvatski internetski portali#D|Dalmacija Danas]] |work=www.dalmacijadanas.hr |date=11. rujna 2020 |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="TZD">{{Citiranje weba|url=https://www.tz-drnis.hr/index.php/hr/sto-posjetiti/srednjovjekovne-utvrde |title=Srednjovjekovne utvrde |publisher=[[Hrvatski internetski portali#T|Turistička zajednica grada Drniša]] |work=www.tz-drnis.hr |date= |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="GD">{{Citiranje weba|url=https://drnis.hr/o-drnisu/srednjovjekovne-utvrde |title=Stednjovjekovne utvrde |publisher=[[Drniš|Grad Drniš]] |work=drnis.hr |date= |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="SIN">{{Citiranje weba|url=https://www.sibenik.in/kulturna_bastina/kljucica-nad-kanjonom-cikole/141.html |title=Srednjovjekovna utvrda, Ključica nad kanjonom Čikole |publisher=[[Hrvatski internetski portali#Š|Šibenik.in]] |work=www.sibenik.in |date=12. studenog 2011. |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="RD">{{Citiranje weba|url=https://www.radiodrnis.hr/otvorena-staza-s-prekasnim-pogledom-na-kljucicu/ |title=Otvorena staza s prekasnim pogledom na Ključicu |publisher=[[Radio Drniš]] |work=www.radiodrnis.hr |date=13. studenoga 2014. |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="NPK">{{Citiranje weba|url=http://np-krka.hr/stranice/kljucica/100.html |title=Ključica |publisher=[[Nacionalni park Krka|
Javna ustanova "Nacionalni park Krka"]] |work=np-krka.hr |date= |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="PINI">{{cite web|url=http://www.pini.hr/kljuc.php |title=Utvrda Ključica, Srednjovjekovna utvrda obitelji Šubića |publisher=Pini |work=www.pini.hr |date= |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref>
Javna ustanova "Nacionalni park Krka"]] |work=np-krka.hr |date= |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref><ref name="PINI">{{Citiranje weba|url=http://www.pini.hr/kljuc.php |title=Utvrda Ključica, Srednjovjekovna utvrda obitelji Šubića |publisher=Pini |work=www.pini.hr |date= |accessdate=27. rujna 2020.}}</ref>


Nakon niza nastavljenih sukoba, obitelj Nelipić dala je pristanak [[1343.]] god. za [[rušenje]] utvrde. Planirano rušenje ipak se nije dogodilo, a Nelipići su izgradili i nekoliko novih manjih utvrda. Vremenom se moć obitelji smanjila, a Mlečani [[1450.]] god. nude 1000 dukata za rušenje utvrde ili 200 dukata za preuzimanje kontrole nad njom. Međutim, ovi sukobi gube na značaju dolaskom [[Osmanlije|Turaka]] koji su kontrolirali Ključicu od [[1546.]] do [[1648.]] god. Nakon toga utvrda je napuštena.<ref name="DD"/><ref name="TZD"/><ref name="GD"/><ref name="SIN"/><ref name="NPK"/><ref name="PINI"/>
Nakon niza nastavljenih sukoba, obitelj Nelipić dala je pristanak [[1343.]] god. za [[rušenje]] utvrde. Planirano rušenje ipak se nije dogodilo, a Nelipići su izgradili i nekoliko novih manjih utvrda. Vremenom se moć obitelji smanjila, a Mlečani [[1450.]] god. nude 1000 dukata za rušenje utvrde ili 200 dukata za preuzimanje kontrole nad njom. Međutim, ovi sukobi gube na značaju dolaskom [[Osmanlije|Turaka]] koji su kontrolirali Ključicu od [[1546.]] do [[1648.]] god. Nakon toga utvrda je napuštena.<ref name="DD"/><ref name="TZD"/><ref name="GD"/><ref name="SIN"/><ref name="NPK"/><ref name="PINI"/>

Inačica od 01:21, 22. prosinca 2021.

Tvrđava Ključica najveća je i najočuvanija srednjovjekovna utvrda na drniškom području i zaštićena je kao spomenik kulture u Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Šibeniku pod brojem 144. Izgradila ju je plemićka obitelj Nelipić u 14. st. kako bi zaštitili svoje posjede od suparničke plemenitaške obitelji Šubića. Nalazi se na desnoj obali kanjona rijeke Čikole, u blizini sela Ključ na Miljevačkom platou. Podignuta je kako bi omogućila kontrolu mletačke trgovačke rute iz grada Šibenika prema zaleđu i Bosni. Preko rijeke Čikole, čije je povijesno ime u ovom periodu bilo Poljščica, prelazilo se mostom, što je obitelj Nelipić naplaćivala. Upravo ova naplata nije odgovarala Šibeniku, koji je u sukobu osvojio Ključicu i zapalio je.[1][2][3][4][5][6][7]

Nakon niza nastavljenih sukoba, obitelj Nelipić dala je pristanak 1343. god. za rušenje utvrde. Planirano rušenje ipak se nije dogodilo, a Nelipići su izgradili i nekoliko novih manjih utvrda. Vremenom se moć obitelji smanjila, a Mlečani 1450. god. nude 1000 dukata za rušenje utvrde ili 200 dukata za preuzimanje kontrole nad njom. Međutim, ovi sukobi gube na značaju dolaskom Turaka koji su kontrolirali Ključicu od 1546. do 1648. god. Nakon toga utvrda je napuštena.[1][2][3][4][6][7]

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 "Tvrđava Ključica, Zavirite u jednu od najvećih srednjovjekovnih utvrda Dalmatinske zagore". www.dalmacijadanas.hr. Dalmacija Danas. 11. rujna 2020. https://www.dalmacijadanas.hr/tvrdava-kljucica-zavirite-u-jednu-od-najvecih-srednjovjekovnih-utvrda-dalmatinske-zagore/ Pristupljeno 27. rujna 2020. 
  2. ↑ 2,0 2,1 "Srednjovjekovne utvrde". www.tz-drnis.hr. Turistička zajednica grada Drniša. https://www.tz-drnis.hr/index.php/hr/sto-posjetiti/srednjovjekovne-utvrde Pristupljeno 27. rujna 2020. 
  3. ↑ 3,0 3,1 "Stednjovjekovne utvrde". drnis.hr. Grad Drniš. https://drnis.hr/o-drnisu/srednjovjekovne-utvrde Pristupljeno 27. rujna 2020. 
  4. ↑ 4,0 4,1 "Srednjovjekovna utvrda, Ključica nad kanjonom Čikole". www.sibenik.in. Šibenik.in. 12. studenog 2011.. https://www.sibenik.in/kulturna_bastina/kljucica-nad-kanjonom-cikole/141.html Pristupljeno 27. rujna 2020. 
  5. ↑ "Otvorena staza s prekasnim pogledom na Ključicu". www.radiodrnis.hr. Radio Drniš. 13. studenoga 2014.. https://www.radiodrnis.hr/otvorena-staza-s-prekasnim-pogledom-na-kljucicu/ Pristupljeno 27. rujna 2020. 
  6. ↑ 6,0 6,1 "Ključica". np-krka.hr. Javna ustanova "Nacionalni park Krka". http://np-krka.hr/stranice/kljucica/100.html Pristupljeno 27. rujna 2020. 
  7. ↑ 7,0 7,1 "Utvrda Ključica, Srednjovjekovna utvrda obitelji Šubića". www.pini.hr. Pini. http://www.pini.hr/kljuc.php Pristupljeno 27. rujna 2020. 

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ključica&oldid=402294"