Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Gospođica (roman): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
 
Redak 38: Redak 38:
Mjesto i vrijeme radnje ovog romana je [[Sarajevo]] prije i za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], a zatim [[Beograd]], glavni grad novostvorene [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] u prvim haotičnim godinama poslije rata, a sve gledano u retrospektivi i kroz prisjećanje glavne ličnosti romana, tvrdice i zelenašice Rajke Radaković, jednog dana veljače mjeseca 1935. godine. U poređenju sa drugim Andrićevim romanima, Gospođica je, žanrovski gledano, roman sa najklasičnijom formom u njegovom opusu.
Mjesto i vrijeme radnje ovog romana je [[Sarajevo]] prije i za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], a zatim [[Beograd]], glavni grad novostvorene [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] u prvim haotičnim godinama poslije rata, a sve gledano u retrospektivi i kroz prisjećanje glavne ličnosti romana, tvrdice i zelenašice Rajke Radaković, jednog dana veljače mjeseca 1935. godine. U poređenju sa drugim Andrićevim romanima, Gospođica je, žanrovski gledano, roman sa najklasičnijom formom u njegovom opusu.


Ni ovdje, kao ni u [[višegrad]]skoj i [[Travnik|travničkoj]] kronici, nema pripovijesti u ''ich-formi'', već je riječ o prividno neutralnom pripovijedačevom glasu u trećem licu, koji se, tokom većeg dijela romana drži točke gledišta vrlo bliske vizuri glavnog lika - Rajke Radaković. Ovaj pripovijedačev glas povremeno se udaljava od središta svijesti središnje junakinje, i to uvijek onda kada čitaoca treba uputiti u pojedinosti vezane za sudbine drugih likova koji se u romanu javljaju. Život Rajke Radaković protekao je u znaku jedne strasti - ljubavi prema novcu. Ali, Rajka nije građena kao tip tvrdice, između ostalog i zbog toga što [[Ivo Andrić|Andrić]] kao književnik nije bio sklon stvaranju tipova. On, u stvari, uvijek naglašava posebnost svake ljudske sudbine, a za Rajku će posebno podvući da je mimo drugih ljudi, kruška divljakuša, kako za nju kaže njena tetka.<ref>{{cite web|url=https://www.knjiga.ba/gospodica-d0674.html|title=Gospođica|publisher=knjiga.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>
Ni ovdje, kao ni u [[višegrad]]skoj i [[Travnik|travničkoj]] kronici, nema pripovijesti u ''ich-formi'', već je riječ o prividno neutralnom pripovijedačevom glasu u trećem licu, koji se, tokom većeg dijela romana drži točke gledišta vrlo bliske vizuri glavnog lika - Rajke Radaković. Ovaj pripovijedačev glas povremeno se udaljava od središta svijesti središnje junakinje, i to uvijek onda kada čitaoca treba uputiti u pojedinosti vezane za sudbine drugih likova koji se u romanu javljaju. Život Rajke Radaković protekao je u znaku jedne strasti - ljubavi prema novcu. Ali, Rajka nije građena kao tip tvrdice, između ostalog i zbog toga što [[Ivo Andrić|Andrić]] kao književnik nije bio sklon stvaranju tipova. On, u stvari, uvijek naglašava posebnost svake ljudske sudbine, a za Rajku će posebno podvući da je mimo drugih ljudi, kruška divljakuša, kako za nju kaže njena tetka.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.knjiga.ba/gospodica-d0674.html|title=Gospođica|publisher=knjiga.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>


== Adaptacije ==
== Adaptacije ==
===Kazalište===
===Kazalište===
[[Marko Fotez]] je adaptirao roman u istoimenu dramu 1962. godine, u vrijeme kada je Ivo Andrić bio predsjednik Umjetničkog vijeća Jugoslavenskog dramskog kazališta u Beogradu. Ipak, komad nije bio postavljen na sceni sve do 2013. godine. Predstavu je režirao Gorčin Stojanović, a glavnu ulogu je tumačila Nataša Ninković.<ref>{{cite web|title=Gospođica|url=http://jdp.rs/predstave/gospo%C4%91ica/|website=JDP (Jugoslovensko dramsko pozorište)|accessdate=6. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180207005842/http://jdp.rs/predstave/gospo%C4%91ica/|archive-date=07. 02. 2018|url-status=dead|df=}}</ref>
[[Marko Fotez]] je adaptirao roman u istoimenu dramu 1962. godine, u vrijeme kada je Ivo Andrić bio predsjednik Umjetničkog vijeća Jugoslavenskog dramskog kazališta u Beogradu. Ipak, komad nije bio postavljen na sceni sve do 2013. godine. Predstavu je režirao Gorčin Stojanović, a glavnu ulogu je tumačila Nataša Ninković.<ref>{{Citiranje weba|title=Gospođica|url=http://jdp.rs/predstave/gospo%C4%91ica/|website=JDP (Jugoslovensko dramsko pozorište)|accessdate=6. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180207005842/http://jdp.rs/predstave/gospo%C4%91ica/|archive-date=07. 02. 2018|url-status=dead|df=}}</ref>
===Film===
===Film===
[[Hollywood]] se bio interesirao za filmsku adaptaciju Gospođice, ali je Andrić odbio da proda autorska prava za film, pošto nije podržavao adaptacije svojih književnih ostvarenja, a i nije pozitivno mislio o hollywoodskim filmovima.
[[Hollywood]] se bio interesirao za filmsku adaptaciju Gospođice, ali je Andrić odbio da proda autorska prava za film, pošto nije podržavao adaptacije svojih književnih ostvarenja, a i nije pozitivno mislio o hollywoodskim filmovima.
Redak 49: Redak 49:


== Citati ==
== Citati ==
{{Citat|Teško je zamisliti varoš sa manje novca i slabijim izvorima zarade a sa većom žeđi za novcem, sa manje volje za radom i veštine da se privredi, a sa više želja i prohteva.<ref>{{cite web|url=https://www.goodreads.com/work/quotes/1741109|title=Gospođica|publisher=goodreads.com|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>|Gospođica}}
{{Citat|Teško je zamisliti varoš sa manje novca i slabijim izvorima zarade a sa većom žeđi za novcem, sa manje volje za radom i veštine da se privredi, a sa više želja i prohteva.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.goodreads.com/work/quotes/1741109|title=Gospođica|publisher=goodreads.com|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>|Gospođica}}


{{Citat|Vreme muči i zamara samo one koji žive zauzeti jedino ništavnim brigama o svojoj ličnosti i svojim uživanjima, ali ono je kratko i neosetno onima koji, zaboravljajući sebe, rade na ma kakvom poslu koji ih prevazilazi; mereno veličinom jednog smelog i neostvarljivog sna, ono gotovo i ne postoji.<ref>{{cite web|url=https://www.goodreads.com/work/quotes/1741109|title=Gospođica|publisher=goodreads.com|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>|Gospođica}}
{{Citat|Vreme muči i zamara samo one koji žive zauzeti jedino ništavnim brigama o svojoj ličnosti i svojim uživanjima, ali ono je kratko i neosetno onima koji, zaboravljajući sebe, rade na ma kakvom poslu koji ih prevazilazi; mereno veličinom jednog smelog i neostvarljivog sna, ono gotovo i ne postoji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.goodreads.com/work/quotes/1741109|title=Gospođica|publisher=goodreads.com|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>|Gospođica}}


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 22. prosinac 2021. u 00:47

Gospođica
Datoteka:Andrić Gospođica.jpg
Korice bosanskog izdanja
romana Gospođica iz 1977. godine
Autor Ivo Andrić
Jezik srpskohrvatski jezik
Vrsta djela roman
Datum (godina)
izdanja
1945.
Broj stranica 214
Mjesto radnje Sarajevo, Beograd

Gospođica je roman bosanskohercegovačkog, hrvatskog i srpskog književnika Ive Andrića, objavljen 1945. godine. Marko Fotez je adaptirao roman u istoimenu dramu 1962. godine, a adaptiran je i u istoimeni film 1980. godine.

O djelu

Ivo Andrić (1892.-1975.)

Gospođica je napisana je u razdoblju od prosinca 1943. do listopada 1944. u Beogradu za vrijeme Drugog svjetskog rata. Roman je objavljen nakon oslobođenja u sarajevskoj izdavačkoj kući Svjetlost 1945, iste godine kada su objavljeni i romani Na Drini ćuprija i Travnička hronika. Gospođica nema karakteristike romana-kronike sastavljenog iz niza odvojenih proznih struktura, bez jasno definiranog glavnog junaka, već je koncipiran kao romaneskna struktura u kojoj središnju ulogu ima jedan lik.

Mjesto i vrijeme radnje ovog romana je Sarajevo prije i za vrijeme Prvog svjetskog rata, a zatim Beograd, glavni grad novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u prvim haotičnim godinama poslije rata, a sve gledano u retrospektivi i kroz prisjećanje glavne ličnosti romana, tvrdice i zelenašice Rajke Radaković, jednog dana veljače mjeseca 1935. godine. U poređenju sa drugim Andrićevim romanima, Gospođica je, žanrovski gledano, roman sa najklasičnijom formom u njegovom opusu.

Ni ovdje, kao ni u višegradskoj i travničkoj kronici, nema pripovijesti u ich-formi, već je riječ o prividno neutralnom pripovijedačevom glasu u trećem licu, koji se, tokom većeg dijela romana drži točke gledišta vrlo bliske vizuri glavnog lika - Rajke Radaković. Ovaj pripovijedačev glas povremeno se udaljava od središta svijesti središnje junakinje, i to uvijek onda kada čitaoca treba uputiti u pojedinosti vezane za sudbine drugih likova koji se u romanu javljaju. Život Rajke Radaković protekao je u znaku jedne strasti - ljubavi prema novcu. Ali, Rajka nije građena kao tip tvrdice, između ostalog i zbog toga što Andrić kao književnik nije bio sklon stvaranju tipova. On, u stvari, uvijek naglašava posebnost svake ljudske sudbine, a za Rajku će posebno podvući da je mimo drugih ljudi, kruška divljakuša, kako za nju kaže njena tetka.[1]

Adaptacije

Kazalište

Marko Fotez je adaptirao roman u istoimenu dramu 1962. godine, u vrijeme kada je Ivo Andrić bio predsjednik Umjetničkog vijeća Jugoslavenskog dramskog kazališta u Beogradu. Ipak, komad nije bio postavljen na sceni sve do 2013. godine. Predstavu je režirao Gorčin Stojanović, a glavnu ulogu je tumačila Nataša Ninković.[2]

Film

Hollywood se bio interesirao za filmsku adaptaciju Gospođice, ali je Andrić odbio da proda autorska prava za film, pošto nije podržavao adaptacije svojih književnih ostvarenja, a i nije pozitivno mislio o hollywoodskim filmovima.

Ipak, filmska adaptacija Gospođice je snimljena 1980. godine u koprodukciji Jadran filma i Radiotelevizije Zagreb. Film je režirao čehoslovački redatelj Vojteh Jasni, a ulogu Rajke je igrala austrijska glumica Heidelinde Weis. Rade Šerbedžija je tumačio dve uloge, njenog ujaka Vladu i prevaranta Ratka.

Citati

„Teško je zamisliti varoš sa manje novca i slabijim izvorima zarade a sa većom žeđi za novcem, sa manje volje za radom i veštine da se privredi, a sa više želja i prohteva.[3]
(Gospođica)


„Vreme muči i zamara samo one koji žive zauzeti jedino ništavnim brigama o svojoj ličnosti i svojim uživanjima, ali ono je kratko i neosetno onima koji, zaboravljajući sebe, rade na ma kakvom poslu koji ih prevazilazi; mereno veličinom jednog smelog i neostvarljivog sna, ono gotovo i ne postoji.[4]
(Gospođica)


Izvori

  1. "Gospođica". knjiga.ba. 5. kolovoz 2017.. https://www.knjiga.ba/gospodica-d0674.html Pristupljeno 30. prosinac 2020. 
  2. "Gospođica". Inačica izvorne stranice arhivirana 07. 02. 2018. http://jdp.rs/predstave/gospo%C4%91ica/ Pristupljeno 6. 2. 2018 
  3. "Gospođica". goodreads.com. 5. kolovoz 2017.. https://www.goodreads.com/work/quotes/1741109 Pristupljeno 30. prosinac 2020. 
  4. "Gospođica". goodreads.com. 5. kolovoz 2017.. https://www.goodreads.com/work/quotes/1741109 Pristupljeno 30. prosinac 2020. 

Vanjske poveznice