Razlika između inačica stranice »Bura (superračunalo)«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Bura (superračunalo)'''-->'''Bura''' je hrvatsko [[superračunalo]]. Nakon instalacije na [[Sveučilište u Rijeci|Svečilištu u Rijeci]] 2015. godine, Bura je postala najbrži računalni sustav u Hrvatskoj, i ujedno prvi koji je ušao na popis TOP500 najjačih superračunala na svijetu.<ref>{{ | <!--'''Bura (superračunalo)'''-->'''Bura''' je hrvatsko [[superračunalo]]. Nakon instalacije na [[Sveučilište u Rijeci|Svečilištu u Rijeci]] 2015. godine, Bura je postala najbrži računalni sustav u Hrvatskoj, i ujedno prvi koji je ušao na popis TOP500 najjačih superračunala na svijetu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.srce.unizg.hr/vijesti/rijecka-bura-u-top-500-superracunala/objav2015-11-18|title=Riječka Bura u top 500 superračunala|date=18. studenoga 2015.|work=srce.unizg.hr|publisher=[[Sveučilišni računski centar]]|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref> | ||
==Povijest== | ==Povijest== | ||
Bura je nabavljena u sklopu projekta "Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci", financiranog iz sredstava [[Europska unija|Europske unije]]. Cijena superračunala je oko 44 milijuna kuna, što je bila najveća pojedinačna nabava unutar projekta vrijednog 24 milijuna eura. Sustav je 40 puta brži od [[Isabella (superračunalo)|Isabelle]], prvog i do 2015. najbržeg superračunala u Hrvatskoj.<ref name="Kemija u industriji">{{cite journal|url=https://hrcak.srce.hr/148535|title=Superračunalo na Sveučilištu u Rijeci|journal=Kemija u industriji|volume=64|issue=11–12|year=2015|format=PDF|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref> Nakon nekoliko mjeseci probnog rada, Bura je puštena u puni pogon 26. veljače 2016.<ref>{{ | Bura je nabavljena u sklopu projekta "Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci", financiranog iz sredstava [[Europska unija|Europske unije]]. Cijena superračunala je oko 44 milijuna kuna, što je bila najveća pojedinačna nabava unutar projekta vrijednog 24 milijuna eura. Sustav je 40 puta brži od [[Isabella (superračunalo)|Isabelle]], prvog i do 2015. najbržeg superračunala u Hrvatskoj.<ref name="Kemija u industriji">{{cite journal|url=https://hrcak.srce.hr/148535|title=Superračunalo na Sveučilištu u Rijeci|journal=Kemija u industriji|volume=64|issue=11–12|year=2015|format=PDF|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref> Nakon nekoliko mjeseci probnog rada, Bura je puštena u puni pogon 26. veljače 2016.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/grabar-kitarovic-pustila-u-puni-pogon-superracunalo-bura/|title=Grabar-Kitarović pustila u puni pogon superračunalo “Bura”|date=26. veljače 2016.|agency=HINA|work=[[Novi list]]|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref> | ||
==Opis== | ==Opis== | ||
Bura se sastoji od 288 čvorova, od kojih svaki ima po dva procesora Intel Xeon E5-2690v3, što daje ukupno 6912 procesorskih jezgri. Bura ima 18 terabajta radne memorije i 850 terabajta diskovnog prostora.<ref>{{ | Bura se sastoji od 288 čvorova, od kojih svaki ima po dva procesora Intel Xeon E5-2690v3, što daje ukupno 6912 procesorskih jezgri. Bura ima 18 terabajta radne memorije i 850 terabajta diskovnog prostora.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.irb.hr/Novosti/Superracunalo-BURA-i-nacin-upotrebe|title=Superračunalo BURA i način upotrebe|date=15. srpnja 2019.|work=irb.hr|publisher=[[Institut Ruđer Bošković]]|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref> Procesorska moć Bure je 234 [[teraflops]]a.<ref name="Kemija u industriji"/> Proizvođač je francuska kompanija ATOS/Bull.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/techsci/na-sveucilistu-u-rijeci-testira-se-44-milijuna-kuna-vrijedno-superracunalo-1033819|title=Za korištenje riječkog superračunala vrijednog 44 milijuna kuna molbe šalju i Austrijanci|date=29. listopada 2015.|work=[[Večernji list]]|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref> | ||
Pod opterećenjem, sustav ima potrošnju od 108,5 kW,<ref>{{ | Pod opterećenjem, sustav ima potrošnju od 108,5 kW,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.srce.unizg.hr/files/srce/docs/dogadjanja/dani-otvorenih-vrata-2016/drugi-dan-dei2016/tomic-dei2016.pdf|title=Novi HPC resurs -superračunalo Bura|last=Tomić|first=Draško|format=PDF|publisher=[[Sveučilišni računski centar]]|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref> no s obzirom na znatnu računalnu moć, visoko je rangiran po energetskoj učinkovitosti.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.poslovni.hr/sci-tech/rijecka-bura-meu-500-najjacih-superracunala-na-svijetu-bolja-i-od-cambridgea-305420|title=Riječka “Bura” među 500 najjačih superračunala na svijetu, bolja i od Cambridgea|date=28. studenoga 2015.|work=[[Poslovni dnevnik]]|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref> | ||
==Namjena== | ==Namjena== | ||
Inačica od 00:01, 22. prosinca 2021.
Bura je hrvatsko superračunalo. Nakon instalacije na Svečilištu u Rijeci 2015. godine, Bura je postala najbrži računalni sustav u Hrvatskoj, i ujedno prvi koji je ušao na popis TOP500 najjačih superračunala na svijetu.[1]
Povijest
Bura je nabavljena u sklopu projekta "Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci", financiranog iz sredstava Europske unije. Cijena superračunala je oko 44 milijuna kuna, što je bila najveća pojedinačna nabava unutar projekta vrijednog 24 milijuna eura. Sustav je 40 puta brži od Isabelle, prvog i do 2015. najbržeg superračunala u Hrvatskoj.[2] Nakon nekoliko mjeseci probnog rada, Bura je puštena u puni pogon 26. veljače 2016.[3]
Opis
Bura se sastoji od 288 čvorova, od kojih svaki ima po dva procesora Intel Xeon E5-2690v3, što daje ukupno 6912 procesorskih jezgri. Bura ima 18 terabajta radne memorije i 850 terabajta diskovnog prostora.[4] Procesorska moć Bure je 234 teraflopsa.[2] Proizvođač je francuska kompanija ATOS/Bull.[5]
Pod opterećenjem, sustav ima potrošnju od 108,5 kW,[6] no s obzirom na znatnu računalnu moć, visoko je rangiran po energetskoj učinkovitosti.[7]
Namjena
Planirana namjena Bure je napredno modeliranje i optimiranje u području biotehnologije, biomedicine, nanoznanosti, te drugih grana znanosti i industrije.[2]
Izvori
- ↑ "Riječka Bura u top 500 superračunala". srce.unizg.hr. Sveučilišni računski centar. 18. studenoga 2015.. https://www.srce.unizg.hr/vijesti/rijecka-bura-u-top-500-superracunala/objav2015-11-18 Pristupljeno 14. ožujka 2021.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 "Superračunalo na Sveučilištu u Rijeci" (PDF). Kemija u industriji 64 (11–12). 2015. https://hrcak.srce.hr/148535 Pristupljeno 14. ožujka 2021.
- ↑ "Grabar-Kitarović pustila u puni pogon superračunalo “Bura”". Novi list. HINA. 26. veljače 2016.. https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/grabar-kitarovic-pustila-u-puni-pogon-superracunalo-bura/ Pristupljeno 14. ožujka 2021.
- ↑ "Superračunalo BURA i način upotrebe". irb.hr. Institut Ruđer Bošković. 15. srpnja 2019.. https://www.irb.hr/Novosti/Superracunalo-BURA-i-nacin-upotrebe Pristupljeno 14. ožujka 2021.
- ↑ "Za korištenje riječkog superračunala vrijednog 44 milijuna kuna molbe šalju i Austrijanci". Večernji list. 29. listopada 2015.. https://www.vecernji.hr/techsci/na-sveucilistu-u-rijeci-testira-se-44-milijuna-kuna-vrijedno-superracunalo-1033819 Pristupljeno 14. ožujka 2021.
- ↑ Tomić, Draško. "Novi HPC resurs -superračunalo Bura" (PDF). Sveučilišni računski centar. https://www.srce.unizg.hr/files/srce/docs/dogadjanja/dani-otvorenih-vrata-2016/drugi-dan-dei2016/tomic-dei2016.pdf Pristupljeno 14. ožujka 2021.
- ↑ "Riječka “Bura” među 500 najjačih superračunala na svijetu, bolja i od Cambridgea". Poslovni dnevnik. 28. studenoga 2015.. https://www.poslovni.hr/sci-tech/rijecka-bura-meu-500-najjacih-superracunala-na-svijetu-bolja-i-od-cambridgea-305420 Pristupljeno 14. ožujka 2021.