Razlika između inačica stranice »Španjolska kolonizacija Amerike«

Trenutačna izmjena od 21:43, 9. prosinca 2021.

Španjolska kolonizacija Amerike

Španjolska kolonizacija Amerike trajala je više od četristo godina, od 1492. do 1898. godine. Motivacije za kolonijalnu ekspanziju su bile razvoj trgovine i širenje katoličke vjere.

Počevši od 1492. godine i dolaska Kristofora Kolumba, tijekom gotovo četiri stoljeća Španjolsko carstvo se proširilo većim dijelom današnje Srednje Amerike, Kariba i Meksika, te na dio Sjeverne Amerike uključujući Kaliforniju i veći dio SAD-a, te zapadni dio Južne Amerike.^[1]^[2]^[3] U ranom 19. stoljeću revolucionarni pokreti rezultirali su nezavisnosti većine španjolskih kolonija u Americi, osim Kube i Portorika, koji su postali neovisni 1898. nakon španjolsko-američkog rata, zajedno sa Guamom i Filipinima u Tihom oceanu. Španjolska je gubitkom ovih područja politički završila kolonizaciju u Americi.

U kolovozu 1492. Kolumbo je isplovio iz andaluzijske luke Palos de la Frontera u južnoj Španjolskoj, a stigao je na otok Guanahani, na Bahamima, 12. listopada 1492. Godine 1493. Kolumbo se vratio se u Novi svijet, i utvrdio španjolsko vlasništvo nad otokom Hispaniolom. Po povratku u Španjolsku Kolumbo je poveo 500 pripadnika naroda Arawak od kojih oko 200 umro na putu.^[4]

Godine 1509. godine, vlasti su ovlastili Alonsa de Ojeda i Diega de Nicuesa da koloniziraju područja između Cabo Gracias a Dios do Cabo de la Vela. To područje nazvano Tierra Firme ujedinio je Pedro Arias Dávila 1513.. Godine 1513., Vasco Nunez de Balboa prešao je prevlaku Panamu, kako bi pronašao zlato.

Španjolska kolonizacija Amerike još se može podjeliti na:

Španjolska kolonizacija Čibča, kolonizacija područja današnje Venezuele i Kolumbije
Španjolsko osvajanje Meksika
Španjolska kolonizacija Yucatána
Španjolska kolonizacija Carstva Inka
Kolonizacija Južne Amerike

Izvor

↑ "Presencia Hispánica en la Costa Noroeste de América (Siglo XVIII)" (PDF). http://cvc.cervantes.es/obref/aih/pdf/03/aih_03_1_013.pdf Pristupljeno 4. rujna 2011.
↑ Study of the Fundació d'Estudis Històrics de Catalunya (Arhivirano 30 listopada 2008)
↑ "Source in Spanish". Cesarfrijol.tripod.com. http://cesarfrijol.tripod.com/virreynato.html Pristupljeno 4. rujna 2011.
↑ Zinn, Howard (2003). A People's History Of The United States. New York: The New Press. str. 281. ISBN 978-1-56584-724-8

Nedovršeni članak Španjolska kolonizacija Amerike koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

[1] "Presencia Hispánica en la Costa Noroeste de América (Siglo XVIII)" (PDF). http://cvc.cervantes.es/obref/aih/pdf/03/aih_03_1_013.pdf Pristupljeno 4. rujna 2011.

[2] Study of the Fundació d'Estudis Històrics de Catalunya (Arhivirano 30 listopada 2008)

[3] "Source in Spanish". Cesarfrijol.tripod.com. http://cesarfrijol.tripod.com/virreynato.html Pristupljeno 4. rujna 2011.

[4] Zinn, Howard (2003). A People's History Of The United States. New York: The New Press. str. 281. ISBN 978-1-56584-724-8

[1]

[2]

[3]

[4]

@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 '''Španjolska kolonizacija Amerike''' trajala je više od četristo godina, od [[1492.]] do [[1898.]] godine.  Motivacije za kolonijalnu ekspanziju su bile razvoj trgovine i širenje [[Katolici|katoličke]] vjere.
-Počevši od 1492. godine i dolaska [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]], tijekom gotovo četiri stoljeća [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolsko carstvo]] se proširilo većim dijelom današnje [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]],  [[Karibi|Kariba]] i [[Meksiko|Meksika]], te na dio Sjeverne Amerike uključujući Kaliforniju i veći dio  SAD-a, te zapadni dio [[Južna Amerika|Južne Amerike]].<ref>{{cite web|url=http://cvc.cervantes.es/obref/aih/pdf/03/aih_03_1_013.pdf |format=PDF |title=Presencia Hispánica en la Costa Noroeste de América (Siglo XVIII) |date= |accessdate=4. rujna 2011.}}</ref><ref>[http://www.histocat.cat/pdf/catalans_al_canada.pdf Study of the ''Fundació d'Estudis Històrics de Catalunya''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081030000815/http://www.histocat.cat/pdf/catalans_al_canada.pdf |date=30 listopada 2008 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://cesarfrijol.tripod.com/virreynato.html |title=Source in Spanish |publisher=Cesarfrijol.tripod.com |date= |accessdate=4. rujna 2011.}}</ref>  U ranom 19. stoljeću revolucionarni pokreti rezultirali su nezavisnosti većine španjolskih kolonija u Americi, osim [[Kuba|Kube]] i [[Portoriko|Portorika]], koji su postali neovisni 1898. nakon španjolsko-američkog rata, zajedno sa Guamom i Filipinima u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. Španjolska je gubitkom ovih područja politički završila kolonizaciju u Americi.
+Počevši od 1492. godine i dolaska [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]], tijekom gotovo četiri stoljeća [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolsko carstvo]] se proširilo većim dijelom današnje [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]],  [[Karibi|Kariba]] i [[Meksiko|Meksika]], te na dio Sjeverne Amerike uključujući Kaliforniju i veći dio  SAD-a, te zapadni dio [[Južna Amerika|Južne Amerike]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://cvc.cervantes.es/obref/aih/pdf/03/aih_03_1_013.pdf |format=PDF |title=Presencia Hispánica en la Costa Noroeste de América (Siglo XVIII) |date= |accessdate=4. rujna 2011.}}</ref><ref>[http://www.histocat.cat/pdf/catalans_al_canada.pdf Study of the ''Fundació d'Estudis Històrics de Catalunya''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081030000815/http://www.histocat.cat/pdf/catalans_al_canada.pdf |date=30 listopada 2008 }}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://cesarfrijol.tripod.com/virreynato.html |title=Source in Spanish |publisher=Cesarfrijol.tripod.com |date= |accessdate=4. rujna 2011.}}</ref>  U ranom 19. stoljeću revolucionarni pokreti rezultirali su nezavisnosti većine španjolskih kolonija u Americi, osim [[Kuba|Kube]] i [[Portoriko|Portorika]], koji su postali neovisni 1898. nakon španjolsko-američkog rata, zajedno sa Guamom i Filipinima u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. Španjolska je gubitkom ovih područja politički završila kolonizaciju u Americi.
-U kolovozu 1492. Kolumbo je isplovio iz andaluzijske luke  [[Palos de la Frontera]] u južnoj Španjolskoj, a stigao je na otok [[Guanahani]], na [[Bahami]]ma,  12. listopada 1492. Godine 1493. Kolumbo se vratio se u Novi svijet, i utvrdio španjolsko vlasništvo nad otokom [[Hispaniola|Hispaniolom]]. Po povratku u Španjolsku Kolumbo je poveo 500 pripadnika naroda  Arawak od kojih oko 200  umro na putu.<ref>{{cite book|last=Zinn|first=Howard|title=A People's History Of The United States|year=2003|publisher=The New Press|location=New York|isbn=978-1-56584-724-8|page=281}}</ref>
+U kolovozu 1492. Kolumbo je isplovio iz andaluzijske luke  [[Palos de la Frontera]] u južnoj Španjolskoj, a stigao je na otok [[Guanahani]], na [[Bahami]]ma,  12. listopada 1492. Godine 1493. Kolumbo se vratio se u Novi svijet, i utvrdio španjolsko vlasništvo nad otokom [[Hispaniola|Hispaniolom]]. Po povratku u Španjolsku Kolumbo je poveo 500 pripadnika naroda  Arawak od kojih oko 200  umro na putu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Zinn|first=Howard|title=A People's History Of The United States|year=2003|publisher=The New Press|location=New York|isbn=978-1-56584-724-8|page=281}}</ref>
 Godine 1509. godine, vlasti su ovlastili  [[Alonso de Ojeda|Alonsa de Ojeda]] i [[Diego de Nicuesa|Diega de Nicuesa]] da koloniziraju područja između [[Cabo Gracias a Dios]] do [[Cabo de la Vela]]. To područje nazvano [[Tierra Firme]] ujedinio je [[Pedro Arias Dávila]] [[1513.]]. Godine 1513., [[Vasco Nunez de Balboa]] prešao je prevlaku Panamu, kako bi pronašao zlato.