Razlika između inačica stranice »Šejh-ul-islam«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
== Povijest naslova == | == Povijest naslova == | ||
Osmansko Carstvo nije imalo odvojenu vjersku od državne administracije, zbog čega je ova država predstavljala jedinstvo vjerskog i političkog djelovanja. Za razliku od prethodnih islamskih država, Osmansko Carstvo imalo je čvrsto izgrađenu hijerarhiju [[islam|islamskog]] islamskog svećenstva (uleme). U toj hijerarhiju mogli su se identificirati islamski [[svećenik|svećenici]] ([[imam]]i, hatibi), profesori ([[muderis]]i), pravnici ([[Kadija|kadije]]). Na čelu cjelokupne vjerske organizacije se nalazio ''šejh-ul-islam'', koji je izvorno bio [[muftija]] [[Istanbul]]a. Uspostavljanjem funkcija šejh-ul-islama prvi put u povijesti islama dolazi do odvajanja države i vjere. U početku to nije bilo tako izraženo, ali je to omogućilo daljnjoj podjeli koja se nastavila ne samo u političkom nego i u kulturnim, obrazovnim i drugim pravcima. Osmanski sultani su i dalje zadržavali funkciju kalifa zajedno s funkcijama državnosti i vojskovođe, dok je šejh-ul-islam imao pravo [[veto|veta]] na sultanove odluke, ako su u suprotnosti s [[Kuran|Kuranom]] i [[Hadis|Hadisom]].<ref>{{ | Osmansko Carstvo nije imalo odvojenu vjersku od državne administracije, zbog čega je ova država predstavljala jedinstvo vjerskog i političkog djelovanja. Za razliku od prethodnih islamskih država, Osmansko Carstvo imalo je čvrsto izgrađenu hijerarhiju [[islam|islamskog]] islamskog svećenstva (uleme). U toj hijerarhiju mogli su se identificirati islamski [[svećenik|svećenici]] ([[imam]]i, hatibi), profesori ([[muderis]]i), pravnici ([[Kadija|kadije]]). Na čelu cjelokupne vjerske organizacije se nalazio ''šejh-ul-islam'', koji je izvorno bio [[muftija]] [[Istanbul]]a. Uspostavljanjem funkcija šejh-ul-islama prvi put u povijesti islama dolazi do odvajanja države i vjere. U početku to nije bilo tako izraženo, ali je to omogućilo daljnjoj podjeli koja se nastavila ne samo u političkom nego i u kulturnim, obrazovnim i drugim pravcima. Osmanski sultani su i dalje zadržavali funkciju kalifa zajedno s funkcijama državnosti i vojskovođe, dok je šejh-ul-islam imao pravo [[veto|veta]] na sultanove odluke, ako su u suprotnosti s [[Kuran|Kuranom]] i [[Hadis|Hadisom]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.novihorizonti.ba/da-li-vi-muslimani-uopce-znate-sta-znaci-institucija-reisul-uleme/|title=Da li vi muslimani uopće znate šta znači institucija reisu-l-uleme - Novi horizonti|publisher=|accessdate=22 September 2019}}</ref> | ||
Raspadom Osmanskog Carstva, zbacivanjem sultana, uspostavljenjem [[Turska|Republike Turske]], a potom protjerivanjem i posljednjeg kalifa, došao je u pitanje i ured šejh-ul-islama. Ured šejh-ul-islama koji se zvao ''[[Mešihat]]'' je preimenovan u ministarstvo 1920. godine pod nazivom ''Ministarstvo Shar’iyya wa Awqaf'', a potom je 1924. godine ponovo preimenovano u ''[[Uprava za vjerske poslove Turske|Upravu za vjerske poslove]]''. Ta institucija pripala je Uredu premijera, koja se do dana današnjeg financira iz proračuna premijera u skladu sa zakonom 429. Republike Turske.<ref>{{ | Raspadom Osmanskog Carstva, zbacivanjem sultana, uspostavljenjem [[Turska|Republike Turske]], a potom protjerivanjem i posljednjeg kalifa, došao je u pitanje i ured šejh-ul-islama. Ured šejh-ul-islama koji se zvao ''[[Mešihat]]'' je preimenovan u ministarstvo 1920. godine pod nazivom ''Ministarstvo Shar’iyya wa Awqaf'', a potom je 1924. godine ponovo preimenovano u ''[[Uprava za vjerske poslove Turske|Upravu za vjerske poslove]]''. Ta institucija pripala je Uredu premijera, koja se do dana današnjeg financira iz proračuna premijera u skladu sa zakonom 429. Republike Turske.<ref>{{Citiranje weba|url=https://web.archive.org/web/20060505225813/http://www.diyanet.gov.tr/english/tanitim.asp?id=4|title=Establishment And Historical Development|publisher=|accessdate=22 September 2019}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 21:40, 9. prosinca 2021.
Šejh-ul-islam (arapski: شَيْخُ الإسْلام - Čuvar vjere) je naziv za najvišeg autoriteta u hijerahiji islamskog svećenstva (uleme) u Osmanskom Carstvu. U hijerarhiji islamskog svećenstva, iznad njega se nalazio sultan koji je bio kalif islamskog svijeta.[1]
Povijest naslova
Osmansko Carstvo nije imalo odvojenu vjersku od državne administracije, zbog čega je ova država predstavljala jedinstvo vjerskog i političkog djelovanja. Za razliku od prethodnih islamskih država, Osmansko Carstvo imalo je čvrsto izgrađenu hijerarhiju islamskog islamskog svećenstva (uleme). U toj hijerarhiju mogli su se identificirati islamski svećenici (imami, hatibi), profesori (muderisi), pravnici (kadije). Na čelu cjelokupne vjerske organizacije se nalazio šejh-ul-islam, koji je izvorno bio muftija Istanbula. Uspostavljanjem funkcija šejh-ul-islama prvi put u povijesti islama dolazi do odvajanja države i vjere. U početku to nije bilo tako izraženo, ali je to omogućilo daljnjoj podjeli koja se nastavila ne samo u političkom nego i u kulturnim, obrazovnim i drugim pravcima. Osmanski sultani su i dalje zadržavali funkciju kalifa zajedno s funkcijama državnosti i vojskovođe, dok je šejh-ul-islam imao pravo veta na sultanove odluke, ako su u suprotnosti s Kuranom i Hadisom.[2]
Raspadom Osmanskog Carstva, zbacivanjem sultana, uspostavljenjem Republike Turske, a potom protjerivanjem i posljednjeg kalifa, došao je u pitanje i ured šejh-ul-islama. Ured šejh-ul-islama koji se zvao Mešihat je preimenovan u ministarstvo 1920. godine pod nazivom Ministarstvo Shar’iyya wa Awqaf, a potom je 1924. godine ponovo preimenovano u Upravu za vjerske poslove. Ta institucija pripala je Uredu premijera, koja se do dana današnjeg financira iz proračuna premijera u skladu sa zakonom 429. Republike Turske.[3]
Izvori
- ↑ Strauss, Johann (2010). "A Constitution for a Multilingual Empire: Translations of the Kanun-ı Esasi and Other Official Texts into Minority Languages". Unutar Herzog, Christoph. The First Ottoman Experiment in Democracy. Wurzburg. str. 21-51. https://menadoc.bibliothek.uni-halle.de/menalib/download/pdf/2734659?originalFilename=true (info page on book at Martin Luther University) - Cited: p. 40 (PDF p. 42)
- ↑ "Da li vi muslimani uopće znate šta znači institucija reisu-l-uleme - Novi horizonti". https://www.novihorizonti.ba/da-li-vi-muslimani-uopce-znate-sta-znaci-institucija-reisul-uleme/ Pristupljeno 22. rujna 2019.
- ↑ "Establishment And Historical Development". https://web.archive.org/web/20060505225813/http://www.diyanet.gov.tr/english/tanitim.asp?id=4 Pristupljeno 22. rujna 2019.
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Šejh-ul-islam koji govori o svećeniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.