Razlika između inačica stranice »Čingiz Ajtmatov«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
Čingizov otac je bio [[Kirgizi|Kirgiz]] a majka [[Tatari|Tatarka]]. Oba dvoje su bili državni službenici u [[Šeker]]u. Godine 1937. njegov otac je optužen za "građanski nacionalizam" u [[Moskva|Moskvi]] te je uhićen i pogubljen 1938. | Čingizov otac je bio [[Kirgizi|Kirgiz]] a majka [[Tatari|Tatarka]]. Oba dvoje su bili državni službenici u [[Šeker]]u. Godine 1937. njegov otac je optužen za "građanski nacionalizam" u [[Moskva|Moskvi]] te je uhićen i pogubljen 1938. | ||
Aitmatov je živio u vrijeme kada se Kirgistan pretvarao iz jedne od najudaljenijih zemalja [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] do republike [[SSSR]]. Studirao je u sovjetskoj školi u Šekeru, te je poslije radio razne poslove. | Aitmatov je živio u vrijeme kada se Kirgistan pretvarao iz jedne od najudaljenijih zemalja [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] do republike [[SSSR]]. Studirao je u sovjetskoj školi u Šekeru, te je poslije radio razne poslove. | ||
Godine 1946. počinje studirati poljoprivredu u [[Frunze]]u, ali se kasnije prebacio na [[književnost]] u Moskvi, gdje je živio od 1956. do 1958. Narednih osam godina radi za novine [[Pravda (novine)|Pravda]]. Na ruskom jeziku 1952. objavljuje dvije publikacije "Novine dječaka Dziuia" i "Ашым." Njegov prvi rad objavljen u Kirgistanu je bio "Ак Жаан" (Bijela kiša, 1954.), a poznata [[novela]] "Džamila" (Jamila) objavljena je 1958. Dva puta je bio član žirija na Moskovskom filmskom festivalu.<ref name="Moscow1961">{{ | Godine 1946. počinje studirati poljoprivredu u [[Frunze]]u, ali se kasnije prebacio na [[književnost]] u Moskvi, gdje je živio od 1956. do 1958. Narednih osam godina radi za novine [[Pravda (novine)|Pravda]]. Na ruskom jeziku 1952. objavljuje dvije publikacije "Novine dječaka Dziuia" i "Ашым." Njegov prvi rad objavljen u Kirgistanu je bio "Ак Жаан" (Bijela kiša, 1954.), a poznata [[novela]] "Džamila" (Jamila) objavljena je 1958. Dva puta je bio član žirija na Moskovskom filmskom festivalu.<ref name="Moscow1961">{{Citiranje weba |url=http://www.moscowfilmfestival.ru/miff34/eng/archives/?year=1961 |title=2nd Moscow International Film Festival (1961) |accessdate=2012-11-04 |work=MIFF}}</ref> | ||
Godine 1994., bio je član žirija na [[Berlinski filmski festival|44. Berlinskom filmskom festivalu]]. | Godine 1994., bio je član žirija na [[Berlinski filmski festival|44. Berlinskom filmskom festivalu]]. | ||
Ajtmatov je pretrpio zatajenje [[bubreg]]a, 16. svibnja 2008. te je primljen u bolnicu u [[Nürnberg]]u, u Njemačkoj, gdje je umro od [[Upala pluća|upale pluća]] 10. lipnja 2008 u dobi od 79 godina. Nakon smrti posmrtni ostaci su prebačeni u Kirgistan gdje je pokopan. Dobitnik je [[Austrijska nagrada za europsku književnost|Austrijske nagrade za europsku književnost]] 1993. godine. Bio je kirgistanski [[veleposlanik]] u Europskoj uniji, NATO-u, UNESCO-u i zemalja [[Benelux]]a. | Ajtmatov je pretrpio zatajenje [[bubreg]]a, 16. svibnja 2008. te je primljen u bolnicu u [[Nürnberg]]u, u Njemačkoj, gdje je umro od [[Upala pluća|upale pluća]] 10. lipnja 2008 u dobi od 79 godina. Nakon smrti posmrtni ostaci su prebačeni u Kirgistan gdje je pokopan. Dobitnik je [[Austrijska nagrada za europsku književnost|Austrijske nagrade za europsku književnost]] 1993. godine. Bio je kirgistanski [[veleposlanik]] u Europskoj uniji, NATO-u, UNESCO-u i zemalja [[Benelux]]a. | ||
Trenutačna izmjena od 21:32, 9. prosinca 2021.
Čingiz Ajtmatov (kirgiski: Чыңгыз Айтматов, ruski: Чинги́з Тореку́лович Айтма́тов) bio kirgiski pisac koji je pisao na ruskom i kirgiskom. Najpoznatija je osoba u kirgiskoj književnosti.
Čingizov otac je bio Kirgiz a majka Tatarka. Oba dvoje su bili državni službenici u Šekeru. Godine 1937. njegov otac je optužen za "građanski nacionalizam" u Moskvi te je uhićen i pogubljen 1938. Aitmatov je živio u vrijeme kada se Kirgistan pretvarao iz jedne od najudaljenijih zemalja Ruskog Carstva do republike SSSR. Studirao je u sovjetskoj školi u Šekeru, te je poslije radio razne poslove. Godine 1946. počinje studirati poljoprivredu u Frunzeu, ali se kasnije prebacio na književnost u Moskvi, gdje je živio od 1956. do 1958. Narednih osam godina radi za novine Pravda. Na ruskom jeziku 1952. objavljuje dvije publikacije "Novine dječaka Dziuia" i "Ашым." Njegov prvi rad objavljen u Kirgistanu je bio "Ак Жаан" (Bijela kiša, 1954.), a poznata novela "Džamila" (Jamila) objavljena je 1958. Dva puta je bio član žirija na Moskovskom filmskom festivalu.[1] Godine 1994., bio je član žirija na 44. Berlinskom filmskom festivalu. Ajtmatov je pretrpio zatajenje bubrega, 16. svibnja 2008. te je primljen u bolnicu u Nürnbergu, u Njemačkoj, gdje je umro od upale pluća 10. lipnja 2008 u dobi od 79 godina. Nakon smrti posmrtni ostaci su prebačeni u Kirgistan gdje je pokopan. Dobitnik je Austrijske nagrade za europsku književnost 1993. godine. Bio je kirgistanski veleposlanik u Europskoj uniji, NATO-u, UNESCO-u i zemalja Beneluxa.
Glavna djela
- Džamila (1958.),
- Zbogom, Guljsari (1966.),
- Bijeli parobrod (1970.),
- Dječak i more (1977.),
- Dan duži od stoljeća (1980.).
Vanjske poveznice
- PREUSMJERI Predložak:Rus oznaka
Izvor
- ↑ "2nd Moscow International Film Festival (1961)". MIFF. http://www.moscowfilmfestival.ru/miff34/eng/archives/?year=1961 Pristupljeno 4. studenoga 2012.