Razlika između inačica stranice »Walter Gropius«

Trenutačna izmjena od 12:17, 8. prosinca 2021.

PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik

Walter Gropius (Berlin, 18. svibnja 1883. - Boston, 5. srpnja 1969.), njemački arhitekt i teoretičar arhitekture; osnivač prve škole dizajna, Bauhausa. Uz Ludwiga Mies van der Rohea i Le Corbusiera, Gropius je bio najznačajniji arhitekt 20. stoljeća, pionir moderne arhitekture.

Tvornica Fagus u Alfeldu (1911.-13.) postala je znamenitost razvoja moderne arhitekture i industrijskog dizajna 20. stoljeća. Zbog toga je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2012. god.

Životopis

Walterov otac također je bio arhitekt, te je on pošao očevim stopama studirati arhitekturu, najprije u Münchenu (1903.), a potom u Berlinu (1905. – 1907.). Od 1908. do 1910. god. radi u uredu arhitekta Petera Behrensa, nakon čega je otvorio osobni projektni ured u Berlinu, u kojemu je zajedno s njim, sve do 1925. god., radio i arhitekt Adolf Meyer.

Walter i Alma Gropius s kćerkom Manon

Tijekom vojnog roka u Prvom svjetskom ratu (zaslužio je čin bojnika i skoro je poginuo^[1]). God. 1915., oženio je udovicu Gustava Mahlera Almu Mahler, s kojom je imao dvoje djece; Manon, koja je u 18. godini umrla od dječje paralize (1935.). Drugo dijete, Carl Martin, rodio se teško bolestan i umro je s deset mjeseci, nakon čega je propao njihov brak (1920.)^[2].

Nakon rastave Gropius je 1923. god. oženio Ilsu Frank (umrla 1983.), s kojom je u braku ostao do kraja života. Nisu imali djece, ali su usvojili i odgojili Beatu Gropius, poznatu kao Ati.

Prije Prvog svjetskog rata projektirao je tvornice i stambena naselja, koja se odlikuju funkcionalnočću i primjenom novih građevnih materijala. U Weimaru je 1919. osnovao Bauhaus, visoku školu za arhitekturu i oblikovanje. U svom atelijeru u Berlinu od 1928. godine projektirao je mnoge stambene zgrade, radnička naselja, javne zgrade, a ta su djela obilježena strogom jednostavnošću.

Sjedište Bauhausa u Dessau (1925.-32.)

Kuća Gropius, Lincoln, Massachusetts (1937.)

Radionice Bauhausa u Dessau

Interbau, Berlinski kvart Hansa (1957.)

Berlinski kvart Gropiusstadt (1960.)

Nakon dolaska nacista na vlast i zabrane daljnjeg rada Bauhausa, emigirira 1934. godine u London, a 1937. u SAD, gdje predaje na Harvardu i u Chicagu osniva New Bauhaus. Gropius je 1944. god. dobio američko državljanstvo, nakon čega je 1945. god. s kolegama u Cambridgu osnovao projektnu tvrtku The Architects' Collaborative ili TAC. Za njegova života to je bio jedan od najcjenjenih projektih ureda na svijetu, a ubrzo nakon njegove smrti je bankrotirao 1995. god. Projektirao je veleposlanstvo SAD-a u Ateni, neboder Pan Ama u New Yorku i izradio plan za rekonstrukciju starog središta Bostona.

Djela

Književna djela:

„Nova arhitektura i Bauhaus”, 1935.
„Sinteza u arhitekturi”, 1956.
„Obnova naših naselja”
„Apolon u demokraciji”

Izbor najvažnijih radova

1910.-1911. Tvornica obuće Fagus, Alfeld, Njemačka
1914. Uredi i tvornička postrojenja na izložbi Deutscher Werkbunda, u Kölnu, Njemačka
1921. Kuća Sommerfeld, Berlin, Njemačka
1922. natječajni rad za čikaški Tribune Tower
1925.-32. Školske zgrade i radionice za Bauhaus u Dessau, Njemačka
1936. Village College, Impington, Cambridge, Engleska
1937. Gropius House, Lincoln, Massachusetts, Amerika
1942.-44. Aluminum City Terrace, New Kensington, Pennsylvania, SAD
1949-50. Zgrade arhitektonskog fakulteta na Harvardu, Cambridge, Massachusetts, SAD (TAC)^[3]
1945.-59. Bolnica Michael Reese, Chicago, Illinois, SAD
1957.-60. Bagdadsko sveučilište, Bagdad, Irak
1963.-66. Federalna zgrada John F. Kennedy, Boston, Massachusetts, SAD
1948. Srednja škola Peter Thacher, SAD
1958.-63. Pan Am Building, New York, SAD, zajedno sa Pietrom Belluschijem i projektnom kućom Emery Roth & Sons
1957. Interbau, stambeni blok , Kvart Hansa, Berlin, Njemačka (zajedno sa TAC-om i Wils Ebertom)
1960. Hram Oheb Shalom, Baltimore, Maryland, SAD
1960. Gropiusstadt, kompleks, Berlin, Njemačka
1961. Srednja škola Wayland Wayland, Massachusetts, SAD
1959.-1961. Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Ateni, Grčka (TAC i arhitekt konzultant Pericles Sakellarios)
1968. Staklena katedrala, Amberg, Njemačka
1967.-69. Tower East, Shaker Heights, Ohio, SAD

Izvori

↑
{{
1. if:
||
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},

]]}},

↑ La lunga vita di Alma Mahler, “musa del secolo”

PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka

↑ Harvard Graduate Center - Great Buildings Online

Vanjske poveznice

Gropius na rosenthalusa.com (engl.)
Bauhaus na The Tate Collection (engl.)

[beeb-1] {{
if:
||
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},

[2] :

[3] :

[4] PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 20: / Redak 20: @@
 Walterov otac također je bio arhitekt, te je on pošao očevim stopama studirati arhitekturu, najprije u [[München]]u ([[1903.]]), a potom u [[Berlin]]u ([[1905.]] – [[1907.]]). Od [[1908.]] do [[1910.]] god. radi u uredu arhitekta [[Peter Behrens|Petera Behrensa]], nakon čega je otvorio osobni projektni ured u Berlinu, u kojemu je zajedno s njim, sve do [[1925.]] god., radio i arhitekt [[Adolf Meyer]].
 [[Datoteka:Alma_1918_gropius_manon.png|thumb|lijevo|<center>Walter i Alma Gropius s kćerkom Manon]]
-Tijekom vojnog roka u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] (zaslužio je čin [[bojnik]]a i skoro je poginuo<ref name="beeb">{{cite web | url = http://www.bbc.co.uk/bbcfour/audiointerviews/profilepages/gropiusw1.shtml | publisher = British Broadcasting Corporation | accessdate = 02. 08. 2006.|title= Walter Adolph Gropius 1883 - 1969}}</ref>). God. [[1915.]], oženio je udovicu [[Gustav Mahler|Gustava Mahlera]] [[Alma Mahler Schindler|Almu Mahler]], s kojom je imao dvoje djece; Manon, koja je u 18. godini umrla od [[Dječja paraliza|dječje paralize]] ([[1935.]]). Drugo dijete, Carl Martin, rodio se teško bolestan i umro je s deset mjeseci, nakon čega je propao njihov brak ([[1920.]])<ref>[http://www.elapsus.it/home1/index.php/musica/generi-musicali/426-la-lunga-vita-di-alma-mahler-musa-del-secolo La lunga vita di Alma Mahler, “musa del secolo”] {{it}}</ref>.
+Tijekom vojnog roka u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] (zaslužio je čin [[bojnik]]a i skoro je poginuo<ref name="beeb">{{Citiranje web | url = http://www.bbc.co.uk/bbcfour/audiointerviews/profilepages/gropiusw1.shtml | publisher = British Broadcasting Corporation | accessdate = 02. 08. 2006.|title= Walter Adolph Gropius 1883 - 1969}}</ref>). God. [[1915.]], oženio je udovicu [[Gustav Mahler|Gustava Mahlera]] [[Alma Mahler Schindler|Almu Mahler]], s kojom je imao dvoje djece; Manon, koja je u 18. godini umrla od [[Dječja paraliza|dječje paralize]] ([[1935.]]). Drugo dijete, Carl Martin, rodio se teško bolestan i umro je s deset mjeseci, nakon čega je propao njihov brak ([[1920.]])<ref>[http://www.elapsus.it/home1/index.php/musica/generi-musicali/426-la-lunga-vita-di-alma-mahler-musa-del-secolo La lunga vita di Alma Mahler, “musa del secolo”] {{it}}</ref>.
 Nakon rastave Gropius je [[1923.]] god. oženio Ilsu Frank (umrla 1983.), s kojom je u braku ostao do kraja života. Nisu imali djece, ali su usvojili i odgojili Beatu Gropius, poznatu kao Ati.
@@ Redak 65: / Redak 65: @@
 ==Izvori==
-{{commonscat}}
 {{izvori}}