Razlika između inačica stranice »Veliki atraktor«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Veliki atraktor'''-->[[Image:2MASS LSS chart-NEW Nasa.jpg|right|thumb|444px|Panoramski pogled na nebo u spektru bliskom infracrvenom. Položaj Velikog atraktora pokazuje duga plava strijelica koja se pruža od dolje desno.]] | <!--'''Veliki atraktor'''-->[[Image:2MASS LSS chart-NEW Nasa.jpg|right|thumb|444px|Panoramski pogled na nebo u spektru bliskom infracrvenom. Položaj Velikog atraktora pokazuje duga plava strijelica koja se pruža od dolje desno.]] | ||
'''Veliki Atraktor''' (eng. ''Great attractor'') je naziv za svemirski objekt vrlo velike mase. Smješten je iza superskupa [[Vodena zmija-Centaur (superskup)|Vodena zmija-Centaur]], u čijoj se blizini nalazi, a unutar superskupa [[Laniakea (superskup)|Laniakee]]. Zbog ovog se objekta [[Mjesna skupina]] i [[Mjesni superskup]] kreću prema Centauru. Brzina kojom se gibaju prema onamo je 600 km/s. Ova [[gravitacijska anomalija]] (nije isto što i [[anomalija gravitacije]]) u [[međugalaktički prostor|međugalaktičkom prostoru]] vjerojatno je [[galaktički superskup]]. Slabo je vidljiv jer ga skrivaju zvijezde [[Kumova slama|Kumove slame]].<ref name="Vujnović">Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., {{ISBN|953-0-40024-1}}, str. 157-158</ref> | '''Veliki Atraktor''' (eng. ''Great attractor'') je naziv za svemirski objekt vrlo velike mase. Smješten je iza superskupa [[Vodena zmija-Centaur (superskup)|Vodena zmija-Centaur]], u čijoj se blizini nalazi, a unutar superskupa [[Laniakea (superskup)|Laniakee]]. Zbog ovog se objekta [[Mjesna skupina]] i [[Mjesni superskup]] kreću prema Centauru. Brzina kojom se gibaju prema onamo je 600 km/s. Ova [[gravitacijska anomalija]] (nije isto što i [[anomalija gravitacije]]) u [[međugalaktički prostor|međugalaktičkom prostoru]] vjerojatno je [[galaktički superskup]]. Slabo je vidljiv jer ga skrivaju zvijezde [[Kumova slama|Kumove slame]].<ref name="Vujnović">Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., {{ISBN|953-0-40024-1}}, str. 157-158</ref> | ||
Sami Veliki atraktor giba se ka [[Shapleyev superskup|Shapleyevom superskupu]].<ref>{{ | Sami Veliki atraktor giba se ka [[Shapleyev superskup|Shapleyevom superskupu]].<ref>{{Citiranje web|language=eng.|url=http://www.universetoday.com/113150/what-is-the-great-attractor/|title=What Is The Great Attractor? - Universe Today|work=Universe Today}}</ref> | ||
== Otkriće Velikog Atraktora == | == Otkriće Velikog Atraktora == | ||
Trenutačna izmjena od 11:46, 8. prosinca 2021.
Veliki Atraktor (eng. Great attractor) je naziv za svemirski objekt vrlo velike mase. Smješten je iza superskupa Vodena zmija-Centaur, u čijoj se blizini nalazi, a unutar superskupa Laniakee. Zbog ovog se objekta Mjesna skupina i Mjesni superskup kreću prema Centauru. Brzina kojom se gibaju prema onamo je 600 km/s. Ova gravitacijska anomalija (nije isto što i anomalija gravitacije) u međugalaktičkom prostoru vjerojatno je galaktički superskup. Slabo je vidljiv jer ga skrivaju zvijezde Kumove slame.[1] Sami Veliki atraktor giba se ka Shapleyevom superskupu.[2]
Otkriće Velikog Atraktora
Veliki Atraktor je otkriven relativno kasno, s obzirom na relativno malu udaljenost i veliku masu.
Izrada mape pozadinskog zračenja 1980-ih godina pokazala je na određeno odstupanje od simetrije, kasnije nazvano "dipol". Područja maksimalnog pozitivnog i negativnog odstupanja od prosječne valne duljine zračenja nalaze se na suprotnim stranama neba. Svemirska letjelica COBE (Cosmic Background Explorer) je 1989. i 1990. svojim mjerenjima potvrdila prijašnja zapažanja.
Proračuni na osnovu mjerenja Dopplerovog efekta kod susjednih galaktičkih skupova su pokazali da se naša galaktika zajedno s Lokalnom Grupom giba brzinom od 600 km/s u smjeru točke u zviježđu Morske zmije (Hydra).
Izračunata brzina i smjer gibanja Lokalne Grupe na osnovu masa poznatih struktura u "obližnjem" svemiru znatno su odstupale od izmjerenih, što je značilo da proračunu nedostaje neki vrlo važan dio.
Astronomi su krenuli u potragu za nevidljivim "Velikim Atraktorom". Proces izrade mape svemira na tom dijelu neba znatno je otežavao Mliječni put i veliki tamni oblaci plina i prašine u njegovom središtu. Veliki dio potrage proveden je u infracrvenom (satelit IRAS, Infrared Astronomical Satellite) i radio (spektralne linije električki neutralnog vodika, λ = 21 cm) dijelu spektra.
Nakon dugogodišnjeg "opkoljavanja", Veliki Atraktor je lociran u pravcu zviježđa Krma (Puppis). Radi se zapravo o skupu Puppis u kojem je otkriveno čak 600 novih galaksija, pored 50 već poznatih. Gibanje galaktika u samom skupu pokazuje na još veću masu skupa, pa se procjenjuje da masa skupa doseže čak 10 000 masa Mliječnog Puta, čime se ovaj skup približava skupu Coma - najvećem u okolnom svemiru.
Izvori
- astro.fdst.hr :: Karta svemira II, uz dozvolu autora teksta
- ↑ Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., ISBN 953-0-40024-1, str. 157-158
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},