Razlika između inačica stranice »Shuttle Carrier Aircraft«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +))
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web))
 
Redak 38: Redak 38:
'''Shuttle Carrier Aircraft''' (''SCA'', [[Hrvatski jezik|hrv]]. ''Zrakoplov nosač Shuttlea'') je znatno modificirana verzija putničkog mlažnjaka [[Boeing 747]], kojeg [[NASA]] koristi za prijevoz [[Space Shuttle]] orbitera. Izrađena su dva primjerka, jedan je bivši 747-100, dok je drugi verzija kratkog doleta 747-100SR.
'''Shuttle Carrier Aircraft''' (''SCA'', [[Hrvatski jezik|hrv]]. ''Zrakoplov nosač Shuttlea'') je znatno modificirana verzija putničkog mlažnjaka [[Boeing 747]], kojeg [[NASA]] koristi za prijevoz [[Space Shuttle]] orbitera. Izrađena su dva primjerka, jedan je bivši 747-100, dok je drugi verzija kratkog doleta 747-100SR.


SCA se koristio za prijevoz Space Shuttlea s mjesta slijetanja natrag u lansirni kompleks svemirskog centra [[Svemirski centar John F. Kennedy|Kennedy]] na [[Florida|Floridi]] u [[SAD|SAD-u]], ili preciznije u ''Shuttle Landing Facility'',<ref  name="SLF">{{cite web|publisher=National Aeronautics and Space Administration|url=http://science.ksc.nasa.gov/facilities/slf.html |title=Shuttle Landing Facility (SLF)}}</ref> i za ili iz bilo koje druge lokacije isuviše udaljene za prijevoz orbitera zemaljskim putem. Orbiter se montirao na SCA uređajima za spajanje-odvajanje, nalik na velike portalne [[Dizalica|dizalice]] koje podižu orbiter s tla radi servisiranja nakon leta, te se potom spaja sa SCA radi prijevoza.
SCA se koristio za prijevoz Space Shuttlea s mjesta slijetanja natrag u lansirni kompleks svemirskog centra [[Svemirski centar John F. Kennedy|Kennedy]] na [[Florida|Floridi]] u [[SAD|SAD-u]], ili preciznije u ''Shuttle Landing Facility'',<ref  name="SLF">{{Citiranje web|publisher=National Aeronautics and Space Administration|url=http://science.ksc.nasa.gov/facilities/slf.html |title=Shuttle Landing Facility (SLF)}}</ref> i za ili iz bilo koje druge lokacije isuviše udaljene za prijevoz orbitera zemaljskim putem. Orbiter se montirao na SCA uređajima za spajanje-odvajanje, nalik na velike portalne [[Dizalica|dizalice]] koje podižu orbiter s tla radi servisiranja nakon leta, te se potom spaja sa SCA radi prijevoza.


Za vrijeme testiranja prilaženja i slijetanja 1977., Shuttle je u zraku otpuštan sa zrakoplova nosača, te je orbiter pod vlastitom kontrolom jedrio do slijetanja.<ref name="ff">{{Citiranje weba|url=http://grin.hq.nasa.gov/ABSTRACTS/GPN-2000-000218.html|title=Shuttle Enterprise Free Flight|accessdate=|dateformat=mdy|publisher=NASA|year=1977|author=NASA - Dryden Flight Research Center}}</ref>
Za vrijeme testiranja prilaženja i slijetanja 1977., Shuttle je u zraku otpuštan sa zrakoplova nosača, te je orbiter pod vlastitom kontrolom jedrio do slijetanja.<ref name="ff">{{Citiranje weba|url=http://grin.hq.nasa.gov/ABSTRACTS/GPN-2000-000218.html|title=Shuttle Enterprise Free Flight|accessdate=|dateformat=mdy|publisher=NASA|year=1977|author=NASA - Dryden Flight Research Center}}</ref>
Redak 47: Redak 47:
[[Slika:Shuttle Enterprise at Ellington Airfield 1978 4.jpg|mini|lijevo|180px|''N905NA'' 1978., u American Airlines livreji.]]
[[Slika:Shuttle Enterprise at Ellington Airfield 1978 4.jpg|mini|lijevo|180px|''N905NA'' 1978., u American Airlines livreji.]]


Zrakoplov je 1976. opsežno modificirao [[Boeing]]. [[Putnička kabina aviona|Kabina]] je ispražnjena, nadodani su potpornji za montiranje, i [[Trup zrakoplova|trup]] je ojačan; postavljeni su vertikalni stabilizatori na rep radi povećanja stabilnosti prilikom transporta orbitera, i također su nadograđeni motori i avionika. Ugrađen je sustav tunela za bijeg u slučaju opasnosti, sličan onome korištenom na prvim testiranjima Boeinga 747, koji je uklonjen nakon dovršenja testiranja prilaženja i slijetanja (''Approach and Landing Tests, ALT'') radi mogućnosti usisavanja članova posade u motore prilikom spašavanja.<ref  name="SCA1">{{cite web|publisher=NASA|url=http://www.nasa.gov/news/special/747_Shuttle_Carriers.html|title=Gravel Haulers: NASA's 747 Shuttle Carriers}}</ref>
Zrakoplov je 1976. opsežno modificirao [[Boeing]]. [[Putnička kabina aviona|Kabina]] je ispražnjena, nadodani su potpornji za montiranje, i [[Trup zrakoplova|trup]] je ojačan; postavljeni su vertikalni stabilizatori na rep radi povećanja stabilnosti prilikom transporta orbitera, i također su nadograđeni motori i avionika. Ugrađen je sustav tunela za bijeg u slučaju opasnosti, sličan onome korištenom na prvim testiranjima Boeinga 747, koji je uklonjen nakon dovršenja testiranja prilaženja i slijetanja (''Approach and Landing Tests, ALT'') radi mogućnosti usisavanja članova posade u motore prilikom spašavanja.<ref  name="SCA1">{{Citiranje web|publisher=NASA|url=http://www.nasa.gov/news/special/747_Shuttle_Carriers.html|title=Gravel Haulers: NASA's 747 Shuttle Carriers}}</ref>


Kao mogući nosač za Shuttle, NASA je također je uzela u obzir [[C-5 Galaxy]], ali konačni izbor je pao na 747 dijelom radi dizajna niskih krila u usporedbi s visokim krilima C-5, i dijelom radi situacije u kojoj bi [[USAF|Američko ratno zrakoplovstvo]] zadržalo vlasništvo nad tim zrakoplovom, dok bi s Boeingom 747, NASA raspolagala kao vlastitim zrakoplovom.
Kao mogući nosač za Shuttle, NASA je također je uzela u obzir [[C-5 Galaxy]], ali konačni izbor je pao na 747 dijelom radi dizajna niskih krila u usporedbi s visokim krilima C-5, i dijelom radi situacije u kojoj bi [[USAF|Američko ratno zrakoplovstvo]] zadržalo vlasništvo nad tim zrakoplovom, dok bi s Boeingom 747, NASA raspolagala kao vlastitim zrakoplovom.
Redak 53: Redak 53:
[[Slika:Shuttle mate demate facility.jpg|mini|desno|180px|Montiranje ''Atlantisa'' na SCA ''N911NA'', u centru za istraživanje leta ''Dryden''.]]
[[Slika:Shuttle mate demate facility.jpg|mini|desno|180px|Montiranje ''Atlantisa'' na SCA ''N911NA'', u centru za istraživanje leta ''Dryden''.]]


Let s dodatnim aerodinamičkim otporom i težinom orbitera nameće ograničenja u visini leta i potrošnji goriva. Dolet je smanjen na 1000 [[Nautička milja|nautičkih milja]] (1850 km),<ref  name="SCA">{{cite web|publisher=National Aeronautics and Space Administration|url=http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/FactSheets/FS-013-DFRC.html|title=Shuttle Carrier Aircraft Fact Sheet}}</ref>u usporedbi s doletom bez tereta od 5500 nautičkih milja (10 100 km), što SCA prisiljava na nekoliko slijetanja i opskrbi gorivom prilikom transkontinentalnog leta. S ukrcanim orbiterom, maksimalna je visina leta 5000 metara i najveća brzina Mach 0,6,<ref  name="SCA"></ref> te je potrebno 170 ljudi i tjedan dana rada za pripremu leta SCA zajedno s orbiterom.<ref>{{cite web | author = Felix Gilette | url = http://www.slate.com/id/2124238/fr/rss/ | title = How Does the Space Shuttle Fly Home? | date = 2005 | accessdate=}}</ref>
Let s dodatnim aerodinamičkim otporom i težinom orbitera nameće ograničenja u visini leta i potrošnji goriva. Dolet je smanjen na 1000 [[Nautička milja|nautičkih milja]] (1850 km),<ref  name="SCA">{{Citiranje web|publisher=National Aeronautics and Space Administration|url=http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/FactSheets/FS-013-DFRC.html|title=Shuttle Carrier Aircraft Fact Sheet}}</ref>u usporedbi s doletom bez tereta od 5500 nautičkih milja (10 100 km), što SCA prisiljava na nekoliko slijetanja i opskrbi gorivom prilikom transkontinentalnog leta. S ukrcanim orbiterom, maksimalna je visina leta 5000 metara i najveća brzina Mach 0,6,<ref  name="SCA"></ref> te je potrebno 170 ljudi i tjedan dana rada za pripremu leta SCA zajedno s orbiterom.<ref>{{Citiranje web | author = Felix Gilette | url = http://www.slate.com/id/2124238/fr/rss/ | title = How Does the Space Shuttle Fly Home? | date = 2005 | accessdate=}}</ref>


[[Slika:STS-32_Return_to_KSC_-_GPN-2000-000677.jpg|mini|lijevo|180px|[[Space Shuttle Columbia|''Columbia'']] na SCA ''N905NA'', u letu kraj ''[[Vehicle Assembly Building]]'' u  [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskom Centru Kennedy]] 1986.]]
[[Slika:STS-32_Return_to_KSC_-_GPN-2000-000677.jpg|mini|lijevo|180px|[[Space Shuttle Columbia|''Columbia'']] na SCA ''N905NA'', u letu kraj ''[[Vehicle Assembly Building]]'' u  [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskom Centru Kennedy]] 1986.]]
Redak 61: Redak 61:
Ranih 1980-ih, SCA ''N905NA'' nije više isticao crveno-bijelo-plavu American Airlines dekorativnu traku na podlozi metalno srebrnog trupa. NASA ih je zamijenila vlastitom livrejom, bijelim trupom i plavom trakom.
Ranih 1980-ih, SCA ''N905NA'' nije više isticao crveno-bijelo-plavu American Airlines dekorativnu traku na podlozi metalno srebrnog trupa. NASA ih je zamijenila vlastitom livrejom, bijelim trupom i plavom trakom.
[[Slika:Shuttle mounting point.JPG|mini|desno|180px|Ironična napomena na potpornju, podsjeća tehničare kako spojiti orbiter radi transporta.]]
[[Slika:Shuttle mounting point.JPG|mini|desno|180px|Ironična napomena na potpornju, podsjeća tehničare kako spojiti orbiter radi transporta.]]
1988., nakon katastrofe [[Space Shuttle Challenger|''Challengera'']], NASA je nabavila [[Boeing_747#747-100SR|747-100SR]] od [[Japan Airlines]]a. Registriran [http://registry.faa.gov/aircraftinquiry/NNumSQL.asp?NNumbertxt=911NA ''N911NA''], ušao je u NASA-inu službu 1990. nakon sličnih modifikacija primijenjenih na ''N905NA''. Prvi puta je korišten za prijevoz novog Shuttlea [[Space Shuttle Endeavour|''Endeavoura'']] od proizvođača u [[Palmdale, Kalifornija|Palmdale]]u, u [[Kalifornija|Kaliforniji]] do Svemirskog centra Kennedy.<ref  name="AN">{{cite web|publisher=airliners.net|url=http://www.airliners.net/photo/NASA/Boeing-747SR-46(SCA)/1421353/L/&sid=9db95c88e720cbe71f9b789bedc2679f|title=Picture of the Boeing 747SR-46(SCA) aircraft}}</ref>
1988., nakon katastrofe [[Space Shuttle Challenger|''Challengera'']], NASA je nabavila [[Boeing_747#747-100SR|747-100SR]] od [[Japan Airlines]]a. Registriran [http://registry.faa.gov/aircraftinquiry/NNumSQL.asp?NNumbertxt=911NA ''N911NA''], ušao je u NASA-inu službu 1990. nakon sličnih modifikacija primijenjenih na ''N905NA''. Prvi puta je korišten za prijevoz novog Shuttlea [[Space Shuttle Endeavour|''Endeavoura'']] od proizvođača u [[Palmdale, Kalifornija|Palmdale]]u, u [[Kalifornija|Kaliforniji]] do Svemirskog centra Kennedy.<ref  name="AN">{{Citiranje web|publisher=airliners.net|url=http://www.airliners.net/photo/NASA/Boeing-747SR-46(SCA)/1421353/L/&sid=9db95c88e720cbe71f9b789bedc2679f|title=Picture of the Boeing 747SR-46(SCA) aircraft}}</ref>


Dva zrakoplova funkcionalno su identična, iako ''N911NA'' ima deset prozora na svakoj strani gornje palube, dok ih ''N905NA'' ima samo dva. Na ''N905NA'', stražnje mjesto za montažu označeno je [[Ironija|ironičnom]] uputom "Pričvrstiti orbiter ovdje", s predostrožnom opaskom "Crna strana dolje".<ref>[http://edwards.airshowjournal.com/2003/ 2003 Edwards Air Force Base Air Show], see Shuttle Carrier images.</ref>
Dva zrakoplova funkcionalno su identična, iako ''N911NA'' ima deset prozora na svakoj strani gornje palube, dok ih ''N905NA'' ima samo dva. Na ''N905NA'', stražnje mjesto za montažu označeno je [[Ironija|ironičnom]] uputom "Pričvrstiti orbiter ovdje", s predostrožnom opaskom "Crna strana dolje".<ref>[http://edwards.airshowjournal.com/2003/ 2003 Edwards Air Force Base Air Show], see Shuttle Carrier images.</ref>
Redak 73: Redak 73:


===Generalne karakteristike===
===Generalne karakteristike===
*'''Posada''': 4: pilot, ko-pilot, 2 inženjera leta (1 inženjer leta ako Shuttle nije ukrcan)<ref  name="SCAcrew">{{cite web|publisher=National Aeronautics and Space Administration|url=http://www1.dfrc.nasa.gov/Gallery/Photo/STS/HTML/ECN-15325.html|title=Shuttle Columbia Mated to 747 SCA with Crew}}</ref>
*'''Posada''': 4: pilot, ko-pilot, 2 inženjera leta (1 inženjer leta ako Shuttle nije ukrcan)<ref  name="SCAcrew">{{Citiranje web|publisher=National Aeronautics and Space Administration|url=http://www1.dfrc.nasa.gov/Gallery/Photo/STS/HTML/ECN-15325.html|title=Shuttle Columbia Mated to 747 SCA with Crew}}</ref>
*'''Dužina''': 70,5 m
*'''Dužina''': 70,5 m
*'''Raspon krila''': 59,7 m
*'''Raspon krila''': 59,7 m
Redak 88: Redak 88:


== Popularna kultura ==
== Popularna kultura ==
U uvodnoj sekvenci filma ''[[Operacija Svemir (1979)|Operacija Svemir]]'' (1979.), iz serijala o [[James Bond|Jamesu Bondu]], Space Shuttle je lansiran s Boeinga 747-100 usred leta, što uzrokuje eksploziju zrakoplova nosača.<ref  name="bond">{{cite web|publisher=The Internet Movie Database|url=http://www.imdb.com/title/tt0079574/plotsummary|title=Plot summary for Moonraker (1979)}}</ref> (U stvarnosti to nije moguće jer je gorivo za glavne motore Space Shuttlea uskladišteno isključivo u vanjskom tanku.)<ref>{{cite web|url = http://spaceflight.nasa.gov/shuttle/reference/shutref/orbiter/prop/overview.html |title = Orbiter Propulsion Overview|work = Shuttle Reference Manual |publisher = [[NASA|National Aeronautics and Space Administration (NASA)]] |year = 1988 }}</ref>
U uvodnoj sekvenci filma ''[[Operacija Svemir (1979)|Operacija Svemir]]'' (1979.), iz serijala o [[James Bond|Jamesu Bondu]], Space Shuttle je lansiran s Boeinga 747-100 usred leta, što uzrokuje eksploziju zrakoplova nosača.<ref  name="bond">{{Citiranje web|publisher=The Internet Movie Database|url=http://www.imdb.com/title/tt0079574/plotsummary|title=Plot summary for Moonraker (1979)}}</ref> (U stvarnosti to nije moguće jer je gorivo za glavne motore Space Shuttlea uskladišteno isključivo u vanjskom tanku.)<ref>{{Citiranje web|url = http://spaceflight.nasa.gov/shuttle/reference/shutref/orbiter/prop/overview.html |title = Orbiter Propulsion Overview|work = Shuttle Reference Manual |publisher = [[NASA|National Aeronautics and Space Administration (NASA)]] |year = 1988 }}</ref>


== Galerija ==
== Galerija ==
<center><gallery>
<center><gallery>
Slika:STS-125_Atlantis_return_KSC_01.jpg|SCA i ''Atlantis'' u letu nad južnokalifornijskom pustinjom. Povratak u svemirski centar "Kennedy" nakon slijetanja misije STS-125 u zrakoplovnu bazu "Edwards".<ref  name="STS-125">{{cite web|publisher=National Aeronautics and Space Administration|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/shuttlemissions/sts125/main/index.html|title=Mission Information}}</ref>
Slika:STS-125_Atlantis_return_KSC_01.jpg|SCA i ''Atlantis'' u letu nad južnokalifornijskom pustinjom. Povratak u svemirski centar "Kennedy" nakon slijetanja misije STS-125 u zrakoplovnu bazu "Edwards".<ref  name="STS-125">{{Citiranje web|publisher=National Aeronautics and Space Administration|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/shuttlemissions/sts125/main/index.html|title=Mission Information}}</ref>
Slika:NASA_SCAs_nose-to-nose_at_Dryden.jpg|Oba zrakoplova SCA zajedno u centru "Dryden".
Slika:NASA_SCAs_nose-to-nose_at_Dryden.jpg|Oba zrakoplova SCA zajedno u centru "Dryden".
Slika:OV-101_first_flight.jpg|Prvi slobodni let orbitera ''Enterprise'' 1977, radi programa ispitivanja prilaženja i slijetanja (''Approach and Landing Tests'').
Slika:OV-101_first_flight.jpg|Prvi slobodni let orbitera ''Enterprise'' 1977, radi programa ispitivanja prilaženja i slijetanja (''Approach and Landing Tests'').

Trenutačna izmjena od 07:28, 8. prosinca 2021.

Shuttle Carrier Aircraft
Atlantis on Shuttle Carrier Aircraft.jpg
Shuttle Carrier Aircraft prevozi Atlantis 1998.
Opći podaci
Tip Transportni zrakoplov za vanjski teret
Proizvođač Boeing
(zrakoplov i modifikacije)
Razvijen na temelju Boeing 747-100
Uveden u uporabu 1977.
Status umirovljen
Prvotni korisnik NASA
Broj primjeraka 2
Portal: Zrakoplovstvo Airplane silhouette 45degree angle.svg

Shuttle Carrier Aircraft (SCA, hrv. Zrakoplov nosač Shuttlea) je znatno modificirana verzija putničkog mlažnjaka Boeing 747, kojeg NASA koristi za prijevoz Space Shuttle orbitera. Izrađena su dva primjerka, jedan je bivši 747-100, dok je drugi verzija kratkog doleta 747-100SR.

SCA se koristio za prijevoz Space Shuttlea s mjesta slijetanja natrag u lansirni kompleks svemirskog centra Kennedy na Floridi u SAD-u, ili preciznije u Shuttle Landing Facility,[1] i za ili iz bilo koje druge lokacije isuviše udaljene za prijevoz orbitera zemaljskim putem. Orbiter se montirao na SCA uređajima za spajanje-odvajanje, nalik na velike portalne dizalice koje podižu orbiter s tla radi servisiranja nakon leta, te se potom spaja sa SCA radi prijevoza.

Za vrijeme testiranja prilaženja i slijetanja 1977., Shuttle je u zraku otpuštan sa zrakoplova nosača, te je orbiter pod vlastitom kontrolom jedrio do slijetanja.[2]

Dizajn i razvoj

Prvi zrakoplov, Boeing 747-100, registarska oznaka N905NA, bio je izvorno izrađen za American Airlines, čije su oznake na bokovima zrakoplova bile vidljive još za vrijeme testiranja Enterprisea 1970-ih. Nabavljen je 1974., te isprva korišten za ispitivanja izlaznog vrtložnog strujanja, kao dijela šireg istraživanja NASA-inog centra za istraživanje leta Dryden (Dryden Flight Research Center, DRFC).

N905NA 1978., u American Airlines livreji.

Zrakoplov je 1976. opsežno modificirao Boeing. Kabina je ispražnjena, nadodani su potpornji za montiranje, i trup je ojačan; postavljeni su vertikalni stabilizatori na rep radi povećanja stabilnosti prilikom transporta orbitera, i također su nadograđeni motori i avionika. Ugrađen je sustav tunela za bijeg u slučaju opasnosti, sličan onome korištenom na prvim testiranjima Boeinga 747, koji je uklonjen nakon dovršenja testiranja prilaženja i slijetanja (Approach and Landing Tests, ALT) radi mogućnosti usisavanja članova posade u motore prilikom spašavanja.[3]

Kao mogući nosač za Shuttle, NASA je također je uzela u obzir C-5 Galaxy, ali konačni izbor je pao na 747 dijelom radi dizajna niskih krila u usporedbi s visokim krilima C-5, i dijelom radi situacije u kojoj bi Američko ratno zrakoplovstvo zadržalo vlasništvo nad tim zrakoplovom, dok bi s Boeingom 747, NASA raspolagala kao vlastitim zrakoplovom.

Montiranje Atlantisa na SCA N911NA, u centru za istraživanje leta Dryden.

Let s dodatnim aerodinamičkim otporom i težinom orbitera nameće ograničenja u visini leta i potrošnji goriva. Dolet je smanjen na 1000 nautičkih milja (1850 km),[4]u usporedbi s doletom bez tereta od 5500 nautičkih milja (10 100 km), što SCA prisiljava na nekoliko slijetanja i opskrbi gorivom prilikom transkontinentalnog leta. S ukrcanim orbiterom, maksimalna je visina leta 5000 metara i najveća brzina Mach 0,6,[4] te je potrebno 170 ljudi i tjedan dana rada za pripremu leta SCA zajedno s orbiterom.[5]

Columbia na SCA N905NA, u letu kraj Vehicle Assembly Building u Svemirskom Centru Kennedy 1986.

Vršena su istraživanja o mogućnosti opremanja SCA sustavom zračnog nadolijevanja goriva, modifikacija koja je već primijenjena na zrakoplovu američkog ratnog zrakoplovstva E-4 (modifcirani 747-200). Međutim, za vrijeme formacijskog leta s zrakoplovom tankerom radi testiranja prilaženja za opskrbu gorivom, otkrivene su kod N905NA manje pukotine na vertikalnom stabilizatoru. Iako vjerojatno nisu bile uzrokovane tim testiranjima, smatralo se da nema smisla poduzimati nepotrebne rizike. Kako nije bilo neposredne potrebe za zračnom opskrbom gorivom, testiranja su napuštena.

Ranih 1980-ih, SCA N905NA nije više isticao crveno-bijelo-plavu American Airlines dekorativnu traku na podlozi metalno srebrnog trupa. NASA ih je zamijenila vlastitom livrejom, bijelim trupom i plavom trakom.

Ironična napomena na potpornju, podsjeća tehničare kako spojiti orbiter radi transporta.

1988., nakon katastrofe Challengera, NASA je nabavila 747-100SR od Japan Airlinesa. Registriran N911NA, ušao je u NASA-inu službu 1990. nakon sličnih modifikacija primijenjenih na N905NA. Prvi puta je korišten za prijevoz novog Shuttlea Endeavoura od proizvođača u Palmdaleu, u Kaliforniji do Svemirskog centra Kennedy.[6]

Dva zrakoplova funkcionalno su identična, iako N911NA ima deset prozora na svakoj strani gornje palube, dok ih N905NA ima samo dva. Na N905NA, stražnje mjesto za montažu označeno je ironičnom uputom "Pričvrstiti orbiter ovdje", s predostrožnom opaskom "Crna strana dolje".[7]

Nakon umirovljenja Space shuttle programa, 2012. oba su zrakoplova povučena iz službe.

Specifikacije

Shuttle Carrier Aircraft diagram.gif

Podaci: Boeing 747-100 specifications[8]

Generalne karakteristike

  • Posada: 4: pilot, ko-pilot, 2 inženjera leta (1 inženjer leta ako Shuttle nije ukrcan)[9]
  • Dužina: 70,5 m
  • Raspon krila: 59,7 m
  • Visina: 19,3 m
  • Površina krila: 510 m²
  • Težina praznog zrakoplova: 144 200 kg
  • Maksimalna težina: 322 000 kg
  • Motor: 4 turboventilatorska motora Pratt & Whitney JT9D-7J, 222 kN potiska svaki

Performanse

  • Brzina krstarenja: Mach 0,6 (397 čvorova, 735 km/h)
  • Dolet: 1000 nmi, 1850 km, s ukrcanim shuttleom
  • Visina leta: 4500 m, (s Shuttleom)

Popularna kultura

U uvodnoj sekvenci filma Operacija Svemir (1979.), iz serijala o Jamesu Bondu, Space Shuttle je lansiran s Boeinga 747-100 usred leta, što uzrokuje eksploziju zrakoplova nosača.[10] (U stvarnosti to nije moguće jer je gorivo za glavne motore Space Shuttlea uskladišteno isključivo u vanjskom tanku.)[11]

Galerija

  • SCA i Atlantis u letu nad južnokalifornijskom pustinjom. Povratak u svemirski centar "Kennedy" nakon slijetanja misije STS-125 u zrakoplovnu bazu "Edwards".[12]

  • Oba zrakoplova SCA zajedno u centru "Dryden".

  • Prvi slobodni let orbitera Enterprise 1977, radi programa ispitivanja prilaženja i slijetanja (Approach and Landing Tests).

  • SCA i Endeavour slijeću u Svemirski centar "Kennedy" 1997.

Vidi još

Slični zrakoplovi

Izvori

  1. ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • ↑ NASA - Dryden Flight Research Center (1977). "Shuttle Enterprise Free Flight". NASA. http://grin.hq.nasa.gov/ABSTRACTS/GPN-2000-000218.html 
  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    • ]]}},

  • ↑ 4,0 4,1 {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ 2003 Edwards Air Force Base Air Show, see Shuttle Carrier images.
  • ↑ Boeing 747-200 Technical Specifications, Boeing
  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

    • Vanjske poveznice


    v • r • u
    NASA Space Shuttle (STS)
    Glavne teme
    Komponente
    Orbiteri
    Dodaci orbitera
    Mjesta lansiranja i slijetanja
    Operacije
    Testiranja
    Katastrofe
    Logistička podrška
    Posebni programi
    Izabrane izvedenice
    Srodne teme
    Vidi još: Space shuttle u popularnoj kulturi · Space Shuttle America (simulator)
    Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Shuttle_Carrier_Aircraft&oldid=365751"