Razlika između inačica stranice »Ljubiša Beara«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina))
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ljubiša Beara'''-->'''Ljubiša Beara''' ([[14. srpnja]] [[1939.]], [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] - [[9. veljače]] [[2017.]], [[Berlin]], [[Njemačka]]<ref>[http://www.vecernji.ba/ljubisa-beara-preminuo-u-zatvoru-u-berlinu-tijekom-izdrzavanja-kazne-za-zlocin-u-srebrenici-1148698 Večernji.ba, Ljubiša Beara preminuo u zatvoru u Berlinu tijekom izdržavanja kazne za zločin u Srebrenici], objavljeno i pristupljeno 10. veljače 2017.]</ref>) je bio [[Srbi Bosne i Hercegovine|bosanski Srbin]] koji je sudjelovao u [[rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]]. Bio je [[pukovnik]] i načelnik sigurnosti Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]].<ref name="popovic et al">{{cite news |url=http://www.icty.org/x/cases/popovic/cis/en/cis_popovic_al_en.pdf |title=Popovic et al. |publisher=ICTY |date=June 10, 2010}}</ref> Također je neko vrijeme bio časnik u [[Lora|Lori]]. <ref name="slobodna">{{cite news |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/105720/Default.aspx |title=Doživotni zatvor Ljubiši Beari, časniku iz Lore, za genocid u Srebrenici |publisher=Slobodna Dalmacija |date=June 10, 2010}}</ref>
<!--'''Ljubiša Beara'''-->'''Ljubiša Beara''' ([[14. srpnja]] [[1939.]], [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] - [[9. veljače]] [[2017.]], [[Berlin]], [[Njemačka]]<ref>[http://www.vecernji.ba/ljubisa-beara-preminuo-u-zatvoru-u-berlinu-tijekom-izdrzavanja-kazne-za-zlocin-u-srebrenici-1148698 Večernji.ba, Ljubiša Beara preminuo u zatvoru u Berlinu tijekom izdržavanja kazne za zločin u Srebrenici], objavljeno i pristupljeno 10. veljače 2017.]</ref>) je bio [[Srbi Bosne i Hercegovine|bosanski Srbin]] koji je sudjelovao u [[rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]]. Bio je [[pukovnik]] i načelnik sigurnosti Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]].<ref name="popovic et al">{{Citiranje novina |url=http://www.icty.org/x/cases/popovic/cis/en/cis_popovic_al_en.pdf |title=Popovic et al. |publisher=ICTY |date=June 10, 2010}}</ref> Također je neko vrijeme bio časnik u [[Lora|Lori]]. <ref name="slobodna">{{Citiranje novina |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/105720/Default.aspx |title=Doživotni zatvor Ljubiši Beari, časniku iz Lore, za genocid u Srebrenici |publisher=Slobodna Dalmacija |date=June 10, 2010}}</ref>


Dne 26. ožujka [[2002.]], [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY)]] podigao je optužnicu protiv njega za njegovu ulogu u [[Genocid u Srebrenici|genocidu u Srebrenici]]. Predao se te je prebačen u [[Haag]] 10. listopada 2004. Dva dana kasnije, pojavio se pred komorom ali se nije izjasnio o krivnji. 10. lipnja [[2010.]], ICTY je donio presudu prema kojoj je on "bio najstariji službenik u vojsci te imao najjasniju sliku o masovnom razmjeru i opsegu aktivnosti ubijanja. Od njegove prisutnosti na [[Bratunac|Bratuncu]] u noći 13. srpnja, do njegove osobne posjete raznim lokacijama za zatvaranje i pogubljenje te značajnim logističkim izazovima sa kojima je bio suočen, Beara je imao vrlo osoban uvid u zapanjujući broj žrtava koje su određene za smaknuće. Beara je postao, prema mišljenju sudske komore, "pogonska sila pothvata ubojstva". Komora se složila da je bio član udruženog zločinačkog pothvata sa ciljem umorstva [[Bošnjaci|bošnjačkih]] muškaraca iz Srebrenice, te da je sudjelovao sa namjerom progona. Prema presudi, "Bearina je namjera bila uništiti narodnu skupinu ubijanjem svih njenih članova u njegovom dosegu, te je, bez ikakve sumnje, imao genocidnu namjeru". Proglašen je krivim za [[genocid]], istrebljenje, [[ubojstvo]] i [[progon]] te osuđen na doživotnu kaznu u zatvoru. <ref>{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2010/WORLD/europe/06/10/hague.srebrenica.verdict/?hpt=T1 |title=Seven convicted over 1995 Srebrenica massacre |publisher=CNN |date=June 10, 2010}}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/world/europe/10283403.stm |title=Life for Bosnian Serbs over genocide at Srebrenica |publisher=BBC News |date=June 10, 2010}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article7147500.ece |title=Hague court sentences Bosnian Serbs to life for Srebrenica genocide |publisher=Times Online |date=June 10, 2010}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/bosnia/7818653/Bosnian-Serbs-convicted-of-genocide-over-Srebrenica-massacre.html |title=Bosnian Serbs convicted of genocide over Srebrenica massacre |publisher=The Telegraph |date=June 10, 2010}}</ref>
Dne 26. ožujka [[2002.]], [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY)]] podigao je optužnicu protiv njega za njegovu ulogu u [[Genocid u Srebrenici|genocidu u Srebrenici]]. Predao se te je prebačen u [[Haag]] 10. listopada 2004. Dva dana kasnije, pojavio se pred komorom ali se nije izjasnio o krivnji. 10. lipnja [[2010.]], ICTY je donio presudu prema kojoj je on "bio najstariji službenik u vojsci te imao najjasniju sliku o masovnom razmjeru i opsegu aktivnosti ubijanja. Od njegove prisutnosti na [[Bratunac|Bratuncu]] u noći 13. srpnja, do njegove osobne posjete raznim lokacijama za zatvaranje i pogubljenje te značajnim logističkim izazovima sa kojima je bio suočen, Beara je imao vrlo osoban uvid u zapanjujući broj žrtava koje su određene za smaknuće. Beara je postao, prema mišljenju sudske komore, "pogonska sila pothvata ubojstva". Komora se složila da je bio član udruženog zločinačkog pothvata sa ciljem umorstva [[Bošnjaci|bošnjačkih]] muškaraca iz Srebrenice, te da je sudjelovao sa namjerom progona. Prema presudi, "Bearina je namjera bila uništiti narodnu skupinu ubijanjem svih njenih članova u njegovom dosegu, te je, bez ikakve sumnje, imao genocidnu namjeru". Proglašen je krivim za [[genocid]], istrebljenje, [[ubojstvo]] i [[progon]] te osuđen na doživotnu kaznu u zatvoru. <ref>{{Citiranje novina |url=http://edition.cnn.com/2010/WORLD/europe/06/10/hague.srebrenica.verdict/?hpt=T1 |title=Seven convicted over 1995 Srebrenica massacre |publisher=CNN |date=June 10, 2010}}</ref><ref>{{Citiranje novina |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/world/europe/10283403.stm |title=Life for Bosnian Serbs over genocide at Srebrenica |publisher=BBC News |date=June 10, 2010}}</ref><ref>{{Citiranje novina |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article7147500.ece |title=Hague court sentences Bosnian Serbs to life for Srebrenica genocide |publisher=Times Online |date=June 10, 2010}}</ref><ref>{{Citiranje novina |url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/bosnia/7818653/Bosnian-Serbs-convicted-of-genocide-over-Srebrenica-massacre.html |title=Bosnian Serbs convicted of genocide over Srebrenica massacre |publisher=The Telegraph |date=June 10, 2010}}</ref>


== Poveznice ==
== Poveznice ==

Inačica od 03:39, 6. prosinca 2021.

Ljubiša Beara (14. srpnja 1939., Sarajevo, Bosna i Hercegovina - 9. veljače 2017., Berlin, Njemačka[1]) je bio bosanski Srbin koji je sudjelovao u ratu u Bosni i Hercegovini. Bio je pukovnik i načelnik sigurnosti Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.[2] Također je neko vrijeme bio časnik u Lori. [3]

Dne 26. ožujka 2002., Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) podigao je optužnicu protiv njega za njegovu ulogu u genocidu u Srebrenici. Predao se te je prebačen u Haag 10. listopada 2004. Dva dana kasnije, pojavio se pred komorom ali se nije izjasnio o krivnji. 10. lipnja 2010., ICTY je donio presudu prema kojoj je on "bio najstariji službenik u vojsci te imao najjasniju sliku o masovnom razmjeru i opsegu aktivnosti ubijanja. Od njegove prisutnosti na Bratuncu u noći 13. srpnja, do njegove osobne posjete raznim lokacijama za zatvaranje i pogubljenje te značajnim logističkim izazovima sa kojima je bio suočen, Beara je imao vrlo osoban uvid u zapanjujući broj žrtava koje su određene za smaknuće. Beara je postao, prema mišljenju sudske komore, "pogonska sila pothvata ubojstva". Komora se složila da je bio član udruženog zločinačkog pothvata sa ciljem umorstva bošnjačkih muškaraca iz Srebrenice, te da je sudjelovao sa namjerom progona. Prema presudi, "Bearina je namjera bila uništiti narodnu skupinu ubijanjem svih njenih članova u njegovom dosegu, te je, bez ikakve sumnje, imao genocidnu namjeru". Proglašen je krivim za genocid, istrebljenje, ubojstvo i progon te osuđen na doživotnu kaznu u zatvoru. [4][5][6][7]

Poveznice

Izvori

Vanjske poveznice