Razlika između inačica stranice »Petar IV. Aleksandrijski«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba))
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 8: Redak 8:
| mjesto rođenja                    = [[Egipat]]
| mjesto rođenja                    = [[Egipat]]
| nadnevak smrti                    = 18. lipnja 569. godine
| nadnevak smrti                    = 18. lipnja 569. godine
| mjesto smrti                      = [[Aleksandrija]], sahranjen u samostanu Ennaton<ref name="GB1">{{cite web |url=https://books.google.ba/booksid=Cmey73GtfuUC&pg=PA148&lpg=PA148&dq=Ennaton+Monastery&source=bl&ots=Koxv0EOyRz&sig=TK8KgbgybCKAvgjE0A2WChikS4&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwj9ypCX977ZAhUQsaQKHYn1AqcQ6AEINDAB#v=onepage&q=Ennaton%20Monastery&f=false|title=Samostan Ennaton|work=books.google.ba|access-date=24 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Samostan Ennaton}}</ref> u Dakahlia provinciji<ref name="US1">{{cite web |url=http://www.us.sis.gov.eg/Story/68563?lang=en-us|title=Dakahlia|work=us.sis.gov.eg|access-date=24 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Dakahlia}}</ref>
| mjesto smrti                      = [[Aleksandrija]], sahranjen u samostanu Ennaton<ref name="GB1">{{Citiranje weba |url=https://books.google.ba/booksid=Cmey73GtfuUC&pg=PA148&lpg=PA148&dq=Ennaton+Monastery&source=bl&ots=Koxv0EOyRz&sig=TK8KgbgybCKAvgjE0A2WChikS4&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwj9ypCX977ZAhUQsaQKHYn1AqcQ6AEINDAB#v=onepage&q=Ennaton%20Monastery&f=false|title=Samostan Ennaton|work=books.google.ba|access-date=24 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Samostan Ennaton}}</ref> u Dakahlia provinciji<ref name="US1">{{Citiranje weba |url=http://www.us.sis.gov.eg/Story/68563?lang=en-us|title=Dakahlia|work=us.sis.gov.eg|access-date=24 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Dakahlia}}</ref>
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =  
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =  
| nadnevak proglašenja blaženim      =  
| nadnevak proglašenja blaženim      =  
Redak 25: Redak 25:
== Prethodnik i ustoličenje ==
== Prethodnik i ustoličenje ==
Papa Petar IV. je naslijedio papu [[Sv. Teodozije I.|sv. Teodozija I.]] aleksandrijskog, koji je bio posljednji papa kojeg su priznavale obje Crkve, i [[Pravoslavna crkva|Orijentalna]] i [[Istočne pravoslavne Crkve|Istočna pravoslavna Crkva]] kao [[patrijarh]]a u Aleksandriji. Radi svojih tvrdih [[Miafizitizam|miafizitskih]] stavova, godine 536. Teodozije je bio prognan po zapovijedi cara [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] jer se s njim nije slagao oko odluka [[Kalcedonski sabor|sabora iz Kalcedona]]. Kopti su ga, iako utamničenog, i nadalje priznavali za svoga papu sve do njegove smrti. Teodozije je bio zatvoren ukupno 28 godina u tamnici u [[Gornji Egipat|Gornjem Egiptu]] gdje je i umro 567. godine.<br> Nakon njegove smrti Kopti su izabrali Petra IV. za njegovog nasljednika koji je, također, bio prisiljen ostati izvan Aleksandrije radi svoga miafizitskog vjerovanja koje su osporavali istočni pravoslavni carevi, jer nije bilo u skladu s vjerovanjem usvojenim na Kalcedonskom saboru.
Papa Petar IV. je naslijedio papu [[Sv. Teodozije I.|sv. Teodozija I.]] aleksandrijskog, koji je bio posljednji papa kojeg su priznavale obje Crkve, i [[Pravoslavna crkva|Orijentalna]] i [[Istočne pravoslavne Crkve|Istočna pravoslavna Crkva]] kao [[patrijarh]]a u Aleksandriji. Radi svojih tvrdih [[Miafizitizam|miafizitskih]] stavova, godine 536. Teodozije je bio prognan po zapovijedi cara [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] jer se s njim nije slagao oko odluka [[Kalcedonski sabor|sabora iz Kalcedona]]. Kopti su ga, iako utamničenog, i nadalje priznavali za svoga papu sve do njegove smrti. Teodozije je bio zatvoren ukupno 28 godina u tamnici u [[Gornji Egipat|Gornjem Egiptu]] gdje je i umro 567. godine.<br> Nakon njegove smrti Kopti su izabrali Petra IV. za njegovog nasljednika koji je, također, bio prisiljen ostati izvan Aleksandrije radi svoga miafizitskog vjerovanja koje su osporavali istočni pravoslavni carevi, jer nije bilo u skladu s vjerovanjem usvojenim na Kalcedonskom saboru.
Međutim, ni Petar IV. nije štedio svoje neistomišljenike, pa je tako, prema navodima ''koptske enciklopedije''<ref name="A1">{{cite web|url=https://archive.org/stream/TheCopticEncyclopedia6/The%20Coptic%20Encyclopedia_6#page/n237/mode/2up/search/pope+peter+IV+of+Alexandria|title=Koptska enciklopedija|work=archive.org|access-date=24 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Koptska enciklopedija}}</ref>, odbio priznati patrijarha antiohijske Crkve ''Crnog Pavla'', što je umalo dovelo do sukoba između dviju Crkava.
Međutim, ni Petar IV. nije štedio svoje neistomišljenike, pa je tako, prema navodima ''koptske enciklopedije''<ref name="A1">{{Citiranje weba|url=https://archive.org/stream/TheCopticEncyclopedia6/The%20Coptic%20Encyclopedia_6#page/n237/mode/2up/search/pope+peter+IV+of+Alexandria|title=Koptska enciklopedija|work=archive.org|access-date=24 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Koptska enciklopedija}}</ref>, odbio priznati patrijarha antiohijske Crkve ''Crnog Pavla'', što je umalo dovelo do sukoba između dviju Crkava.


== Pozadina ==
== Pozadina ==
'''Crni Pavao''', patrijarh Antiohije iz VI. stoljeća bio je monofizit po vjerovanju. Rođen je u Aleksandriji, ali se preselio u [[Sirija|Siriju]] gdje se i [[Monah|zamonašio]] u jednom tamošnjem [[samostan]]u. ''Bar Hebraeus'', s kojim je dijelio monofizitsko nasuprot kalcedonskom vjerovanju, mu je dao [[blagoslov]] i postavio ga da bude patrijarh antiohske<ref name="W1">{{cite web |url=http://www.wikiwand.com/sh/Antiohijska_pravoslavna_crkva|title=Antiohijska pravoslavna Crkva|work=wikiwand.com|access-date=24 February 2018|quote=|language=srpski |trans-title=Antiohijska pravoslavna Crkva}}</ref> Crkve.
'''Crni Pavao''', patrijarh Antiohije iz VI. stoljeća bio je monofizit po vjerovanju. Rođen je u Aleksandriji, ali se preselio u [[Sirija|Siriju]] gdje se i [[Monah|zamonašio]] u jednom tamošnjem [[samostan]]u. ''Bar Hebraeus'', s kojim je dijelio monofizitsko nasuprot kalcedonskom vjerovanju, mu je dao [[blagoslov]] i postavio ga da bude patrijarh antiohske<ref name="W1">{{Citiranje weba |url=http://www.wikiwand.com/sh/Antiohijska_pravoslavna_crkva|title=Antiohijska pravoslavna Crkva|work=wikiwand.com|access-date=24 February 2018|quote=|language=srpski |trans-title=Antiohijska pravoslavna Crkva}}</ref> Crkve.
Karijera Crnog Pavla bila je jako uzburkana radi monofizitskih uvjerenja, pa je stoga bio izložen progonu [[bizant]]ijskih vlasti, te je, da bi se spasio, bio prisiljen skrivati se. Sklonište je pronašao na dvoru kršćanina, gasanidskog<ref name="B1">{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Ghassan|title=Gasan|work=newadvent.org|access-date=24 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Gasan}}</ref> kralja al-Harih ibn Džabalaha<ref name="B2">{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/al-Harith-ibn-Jabalah|title=Al-Harit ibn Džabalah|work=newadvent.org|access-date=24 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Al-Harit ibn Džabalah}}</ref> (528. - 569.), kao i njegovog nasljednika Al-Mundhir III ibn al-Harith<ref name="V1">{{cite web |url=http://www.vipfaq.com/Al-Mundhir%20III%20ibn%20al-Harith.html|title=Al Mundhir III ibn al Harith|work=vipfaq.com|access-date=24 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Al Mundhir III ibn al Harith}}</ref> (569. - 581.) sve do pojave [[Muhamed]]a i [[Islama]].<br>
Karijera Crnog Pavla bila je jako uzburkana radi monofizitskih uvjerenja, pa je stoga bio izložen progonu [[bizant]]ijskih vlasti, te je, da bi se spasio, bio prisiljen skrivati se. Sklonište je pronašao na dvoru kršćanina, gasanidskog<ref name="B1">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/place/Ghassan|title=Gasan|work=newadvent.org|access-date=24 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Gasan}}</ref> kralja al-Harih ibn Džabalaha<ref name="B2">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/biography/al-Harith-ibn-Jabalah|title=Al-Harit ibn Džabalah|work=newadvent.org|access-date=24 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Al-Harit ibn Džabalah}}</ref> (528. - 569.), kao i njegovog nasljednika Al-Mundhir III ibn al-Harith<ref name="V1">{{Citiranje weba |url=http://www.vipfaq.com/Al-Mundhir%20III%20ibn%20al-Harith.html|title=Al Mundhir III ibn al Harith|work=vipfaq.com|access-date=24 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Al Mundhir III ibn al Harith}}</ref> (569. - 581.) sve do pojave [[Muhamed]]a i [[Islama]].<br>
Da bi obmanuo svoje progonitelje, pretvarao se da je prihvatio kalcedonsko učenje, pa je bio toplo primljen na carski dvor u Konstantinopolu gdje je umro nakon previranja unutar njegove antiohijanske Crkve.<br> Za života je čak bio optužen za herezu triteizma<ref name="NA2">{{cite web |url=http://www.newadvent.org/cathen/15061b.htm|title=Triterizam|work=newadvent.org|access-date=24 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Triterizam}}</ref>, pa ga je radi toga papa Petar IV. izopćio. Tako se na obzoru nadvila nova prijetnja sukoba između dviju crkava. Kako bi se taj jaz premostio, biskup iz [[Edessa|Edesse]] Jakov Baradej<ref name="NA1">{{cite web |url=http://www.newadvent.org/cathen/02282a.htm|title=Jakov Baradej|work=newadvent.org|access-date=24 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Jakov Baradej}}</ref> morao je prihvatiti Pavlovo izopćenje i pripremiti izaslanstvo biskupa da ode u Egipat kako bi se ponovno uspostavilo jedinstvo između Antiohije i Aleksandije, što je u konačnici i uspio te na taj način spasio Crkvu od novih sukoba.
Da bi obmanuo svoje progonitelje, pretvarao se da je prihvatio kalcedonsko učenje, pa je bio toplo primljen na carski dvor u Konstantinopolu gdje je umro nakon previranja unutar njegove antiohijanske Crkve.<br> Za života je čak bio optužen za herezu triteizma<ref name="NA2">{{Citiranje weba |url=http://www.newadvent.org/cathen/15061b.htm|title=Triterizam|work=newadvent.org|access-date=24 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Triterizam}}</ref>, pa ga je radi toga papa Petar IV. izopćio. Tako se na obzoru nadvila nova prijetnja sukoba između dviju crkava. Kako bi se taj jaz premostio, biskup iz [[Edessa|Edesse]] Jakov Baradej<ref name="NA1">{{Citiranje weba |url=http://www.newadvent.org/cathen/02282a.htm|title=Jakov Baradej|work=newadvent.org|access-date=24 February 2018|quote=|language=engleski |trans-title=Jakov Baradej}}</ref> morao je prihvatiti Pavlovo izopćenje i pripremiti izaslanstvo biskupa da ode u Egipat kako bi se ponovno uspostavilo jedinstvo između Antiohije i Aleksandije, što je u konačnici i uspio te na taj način spasio Crkvu od novih sukoba.





Trenutačna izmjena od 23:55, 1. prosinca 2021.

Sv. Petar IV. Aleksandrijski
Rođen Egipat
Preminuo 18. lipnja 569. godine
Aleksandrija, sahranjen u samostanu Ennaton[1] u Dakahlia provinciji[2]
Spomendan 18. lipnja (25 Paoni - prema koptskom kalendaru)
Christianity Symbol.png Portal o kršćanstvu

Papa Petar IV. aleksandrijski (lat.: Petrus, grčki: Πέτρος, arapski: بيتروس) bio je koptski papa Aleksandrije od 567. do 569. godine.

Prethodnik i ustoličenje

Papa Petar IV. je naslijedio papu sv. Teodozija I. aleksandrijskog, koji je bio posljednji papa kojeg su priznavale obje Crkve, i Orijentalna i Istočna pravoslavna Crkva kao patrijarha u Aleksandriji. Radi svojih tvrdih miafizitskih stavova, godine 536. Teodozije je bio prognan po zapovijedi cara Justinijana I. jer se s njim nije slagao oko odluka sabora iz Kalcedona. Kopti su ga, iako utamničenog, i nadalje priznavali za svoga papu sve do njegove smrti. Teodozije je bio zatvoren ukupno 28 godina u tamnici u Gornjem Egiptu gdje je i umro 567. godine.
Nakon njegove smrti Kopti su izabrali Petra IV. za njegovog nasljednika koji je, također, bio prisiljen ostati izvan Aleksandrije radi svoga miafizitskog vjerovanja koje su osporavali istočni pravoslavni carevi, jer nije bilo u skladu s vjerovanjem usvojenim na Kalcedonskom saboru. Međutim, ni Petar IV. nije štedio svoje neistomišljenike, pa je tako, prema navodima koptske enciklopedije[3], odbio priznati patrijarha antiohijske Crkve Crnog Pavla, što je umalo dovelo do sukoba između dviju Crkava.

Pozadina

Crni Pavao, patrijarh Antiohije iz VI. stoljeća bio je monofizit po vjerovanju. Rođen je u Aleksandriji, ali se preselio u Siriju gdje se i zamonašio u jednom tamošnjem samostanu. Bar Hebraeus, s kojim je dijelio monofizitsko nasuprot kalcedonskom vjerovanju, mu je dao blagoslov i postavio ga da bude patrijarh antiohske[4] Crkve. Karijera Crnog Pavla bila je jako uzburkana radi monofizitskih uvjerenja, pa je stoga bio izložen progonu bizantijskih vlasti, te je, da bi se spasio, bio prisiljen skrivati se. Sklonište je pronašao na dvoru kršćanina, gasanidskog[5] kralja al-Harih ibn Džabalaha[6] (528. - 569.), kao i njegovog nasljednika Al-Mundhir III ibn al-Harith[7] (569. - 581.) sve do pojave Muhameda i Islama.
Da bi obmanuo svoje progonitelje, pretvarao se da je prihvatio kalcedonsko učenje, pa je bio toplo primljen na carski dvor u Konstantinopolu gdje je umro nakon previranja unutar njegove antiohijanske Crkve.
Za života je čak bio optužen za herezu triteizma[8], pa ga je radi toga papa Petar IV. izopćio. Tako se na obzoru nadvila nova prijetnja sukoba između dviju crkava. Kako bi se taj jaz premostio, biskup iz Edesse Jakov Baradej[9] morao je prihvatiti Pavlovo izopćenje i pripremiti izaslanstvo biskupa da ode u Egipat kako bi se ponovno uspostavilo jedinstvo između Antiohije i Aleksandije, što je u konačnici i uspio te na taj način spasio Crkvu od novih sukoba.


Izvori

Koptske pape Aleksandrije
Prethodnik
Petar IV. Aleksandrijski
Aleksandrijske pape
567. - 569.
Nasljednik
Damjan