Razlika između inačica stranice »Narodna uzdanica«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
Njegova svrha je bila jasno naglašena: kulturno i gospodarsko podizanje muslimana, davanje materijalne pomoći omladini koja se obrazuje i stručno osposobljava, podizanje i održavanje smještaja za učenike i studente, širenje prosvjete u bošnjačkome narodu kroz opismenjavanje, održavanje popularnih predavanja, osnivanje knjižnica i čitaonica, izdavanje knjiga i listova itd. Društvo je zapaženo radilo u razdoblju 1941-1945. godine. Ideju za osnivanje Narodne uzdanice dao je | Njegova svrha je bila jasno naglašena: kulturno i gospodarsko podizanje muslimana, davanje materijalne pomoći omladini koja se obrazuje i stručno osposobljava, podizanje i održavanje smještaja za učenike i studente, širenje prosvjete u bošnjačkome narodu kroz opismenjavanje, održavanje popularnih predavanja, osnivanje knjižnica i čitaonica, izdavanje knjiga i listova itd. Društvo je zapaženo radilo u razdoblju 1941-1945. godine. Ideju za osnivanje Narodne uzdanice dao je | ||
[[Hamzalija Ajanović]], poslanik [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenske muslimanske organizacija]] (JMO) iz [[Tešanj|Tešnja]] Tešnja, a njenu ideološku platformu označio je istaknuti javni i kulturni radnik, književnik [[Edhem Mulabdić]]. U ideološkome usmjerenju preovladavala su dva načela: [[islam]] islam i patriotizam. Budući da je ovo društvo osnovano kao protuteža [[Gajret|Gajretu]] sa zadatkom da neutrališe njegovo političko djelovanje u [[Bošnjaci|bošnjačkome]] narodu (koje je smatrano [[Srbi|prosrpskim]]), postavljalo se pitanje njegove [[Hrvati|prohvatske]] prohrvatske orijentacije, prvenstveno zbog političke saradnje Jugoslavenske muslimanske organizacije sa [[Hrvatska republikanska seljačka stranka|Hrvatskom republikanskom seljačkom strankom]]. Vrh Narodne uzdanice je takve tvrdnje kategorički zanijekao, a sam Mulabdić je izjavio: "Narodna uzdanica je samo jedno prosvjetno i humano društvo i ništa više... (ona) je narodna i ponikla je iz naroda".<ref>{{ | [[Hamzalija Ajanović]], poslanik [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenske muslimanske organizacija]] (JMO) iz [[Tešanj|Tešnja]] Tešnja, a njenu ideološku platformu označio je istaknuti javni i kulturni radnik, književnik [[Edhem Mulabdić]]. U ideološkome usmjerenju preovladavala su dva načela: [[islam]] islam i patriotizam. Budući da je ovo društvo osnovano kao protuteža [[Gajret|Gajretu]] sa zadatkom da neutrališe njegovo političko djelovanje u [[Bošnjaci|bošnjačkome]] narodu (koje je smatrano [[Srbi|prosrpskim]]), postavljalo se pitanje njegove [[Hrvati|prohvatske]] prohrvatske orijentacije, prvenstveno zbog političke saradnje Jugoslavenske muslimanske organizacije sa [[Hrvatska republikanska seljačka stranka|Hrvatskom republikanskom seljačkom strankom]]. Vrh Narodne uzdanice je takve tvrdnje kategorički zanijekao, a sam Mulabdić je izjavio: "Narodna uzdanica je samo jedno prosvjetno i humano društvo i ništa više... (ona) je narodna i ponikla je iz naroda".<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.preporod-brcko.ba/page/narodna-uzdanica-u-brckom|title=Narodna uzdanica|publisher=preporod-brcko.ba|accessdate = 13. 12. 2020.}}</ref> Tijela Društva bila su Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, predsjednik, zamjenik predsjednika, tajnik, blagajnik, Časni sud. Mjesni odbori slali su godišnja izvješća Glavnom odboru u Sarajevo. Pri Društvu je djelovao Hrvatski akademski klub Musa Ćazim Čatić.<ref name="arhinet"/> Predsjedavajući u Narodnoj uzdanici bili su [[Sead-beg Kulović]], [[Ismail Hadžiahmetović]], potpredsjednik je bio [[Ismet Muftić]], član Mjesnog odbora bio je [[Halid Muftić]] i drugi.<ref name="Zlatko Hasanbegović997">[[Zlatko Hasanbegović|Hasanbegović, Zlatko]]. ''Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo [[Društvo bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu|Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu]] reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939.'' // ''[[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]]'', br. 3. (2008.), str. 969.–998. {{Hrčak|id=62417}}, str. 997.</ref> | ||
== Predsjednici == | == Predsjednici == | ||
Trenutačna izmjena od 10:35, 1. prosinca 2021.
| Narodna uzdanica | |
|---|---|
| Logo Narodne uzdanice | |
| Osnovano | 1923. |
| Ukinuto | 1949. |
| Sjedište | Sarajevo |
| Država | Jugoslavija |
| Glasilo | Narodna uzdanica |
Muslimansko kulturno-prosvjetno društvo Narodna Uzdanica je bilo kulturno-prosvjetno društvo muslimana u Bosni i Hercegovini.
Povijest
Narodna uzdanica je osnovana 1923. godine u Sarajevu.[1] Rad Društva zabranjen je 1949. godine.
Njegova svrha je bila jasno naglašena: kulturno i gospodarsko podizanje muslimana, davanje materijalne pomoći omladini koja se obrazuje i stručno osposobljava, podizanje i održavanje smještaja za učenike i studente, širenje prosvjete u bošnjačkome narodu kroz opismenjavanje, održavanje popularnih predavanja, osnivanje knjižnica i čitaonica, izdavanje knjiga i listova itd. Društvo je zapaženo radilo u razdoblju 1941-1945. godine. Ideju za osnivanje Narodne uzdanice dao je Hamzalija Ajanović, poslanik Jugoslavenske muslimanske organizacija (JMO) iz Tešnja Tešnja, a njenu ideološku platformu označio je istaknuti javni i kulturni radnik, književnik Edhem Mulabdić. U ideološkome usmjerenju preovladavala su dva načela: islam islam i patriotizam. Budući da je ovo društvo osnovano kao protuteža Gajretu sa zadatkom da neutrališe njegovo političko djelovanje u bošnjačkome narodu (koje je smatrano prosrpskim), postavljalo se pitanje njegove prohvatske prohrvatske orijentacije, prvenstveno zbog političke saradnje Jugoslavenske muslimanske organizacije sa Hrvatskom republikanskom seljačkom strankom. Vrh Narodne uzdanice je takve tvrdnje kategorički zanijekao, a sam Mulabdić je izjavio: "Narodna uzdanica je samo jedno prosvjetno i humano društvo i ništa više... (ona) je narodna i ponikla je iz naroda".[2] Tijela Društva bila su Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, predsjednik, zamjenik predsjednika, tajnik, blagajnik, Časni sud. Mjesni odbori slali su godišnja izvješća Glavnom odboru u Sarajevo. Pri Društvu je djelovao Hrvatski akademski klub Musa Ćazim Čatić.[1] Predsjedavajući u Narodnoj uzdanici bili su Sead-beg Kulović, Ismail Hadžiahmetović, potpredsjednik je bio Ismet Muftić, član Mjesnog odbora bio je Halid Muftić i drugi.[3]
Predsjednici
| # | ime | u uredu | |
|---|---|---|---|
| 1. | Asim-beg Dugalić
|
1924. | 1927. |
| 2. | Fehim ef. Spaho
|
1927. | 1928. |
| 3. | Asim Musakadić
|
1928. | 1929. |
| 4. | Edhem Mulabdić
|
1929. | 1945. |
Povezani članci
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 ARHiNET Muslimansko kulturno društvo 'Narodna uzdanica', Mjesni odbor Zagreb
- ↑ "Narodna uzdanica". preporod-brcko.ba. http://www.preporod-brcko.ba/page/narodna-uzdanica-u-brckom Pristupljeno 13. 12. 2020.
- ↑ Hasanbegović, Zlatko. Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939. // ČSP, br. 3. (2008.), str. 969.–998. (Hrčak), str. 997.