Razlika između inačica stranice »Na Drini ćuprija«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 18: | Redak 18: | ||
| pripovjedač = | | pripovjedač = | ||
| gledište = treće lice | | gledište = treće lice | ||
| vrijeme_radnje = 1516. – 1914.<ref>{{ | | vrijeme_radnje = 1516. – 1914.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lektire.hr/na-drini-cuprija/|title=Na Drini ćuprija|publisher=lektire.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref> | ||
| mjesto_radnje = [[Višegrad]] | | mjesto_radnje = [[Višegrad]] | ||
| glavni_lik = više njih | | glavni_lik = više njih | ||
| Redak 26: | Redak 26: | ||
}} | }} | ||
'''[[Most Mehmed-paše Sokolovića|Na Drini ćuprija]]''' je [[Povijest|povijesni]] [[roman]] bosanskohercegovačkog, hrvatskog i srpskog književnika [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. Djelo je napisano i prvi put objavljeno [[1945.]] godine, smatra se za jedno je od najvećih romana ovog pisca.<ref>{{ | '''[[Most Mehmed-paše Sokolovića|Na Drini ćuprija]]''' je [[Povijest|povijesni]] [[roman]] bosanskohercegovačkog, hrvatskog i srpskog književnika [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. Djelo je napisano i prvi put objavljeno [[1945.]] godine, smatra se za jedno je od najvećih romana ovog pisca.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lektire.hr/na-drini-cuprija/|title=Na Drini ćuprija|publisher=lektire.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref> | ||
==O djelu == | ==O djelu == | ||
| Redak 37: | Redak 37: | ||
U teškim vremenima, poput ratova, most je također ključno središte. Andrić opisuje promjene koje se događaju u narodu, napredak civilizacije, ali i njihova posrnuća, dajući nam realističnu sliku jednog naroda kroz nekoliko stoljeća. Andrić sve to čini ne samo opisujući narod kao cjelinu, nego predstavljajući nam i neke njegove pojedince. Pojedinci čije životne priče autor prepričava, nisu tu kao individue, nego kao predstavnici tipova ljudi. Njihove sudbine su ljudske sudbine općenito, ni po čemu posebne ili drugačije. I iako je svačija tragedija ili pobjeda pojedincu osobna, Andrić na sebi svojstven način naglašava da je ona samo jedna u nizu. | U teškim vremenima, poput ratova, most je također ključno središte. Andrić opisuje promjene koje se događaju u narodu, napredak civilizacije, ali i njihova posrnuća, dajući nam realističnu sliku jednog naroda kroz nekoliko stoljeća. Andrić sve to čini ne samo opisujući narod kao cjelinu, nego predstavljajući nam i neke njegove pojedince. Pojedinci čije životne priče autor prepričava, nisu tu kao individue, nego kao predstavnici tipova ljudi. Njihove sudbine su ljudske sudbine općenito, ni po čemu posebne ili drugačije. I iako je svačija tragedija ili pobjeda pojedincu osobna, Andrić na sebi svojstven način naglašava da je ona samo jedna u nizu. | ||
Iz navedenog razloga ovo djelo ima cijelu lepezu raznovrsnih likova. Neki od njih protežu se kroz veći dio djela, a neki su samo spomenuti, ali ipak, nitko od njih nije glavni lik niti o njemu ovisi priča. Tema romana ne temelji se na jednom liku, već na jednom narodu. Likovi su tu u funkciji davanja šire slike ljudske sudbine i odlike kasabe nastale oko jednog značajnog mosta.<ref>{{ | Iz navedenog razloga ovo djelo ima cijelu lepezu raznovrsnih likova. Neki od njih protežu se kroz veći dio djela, a neki su samo spomenuti, ali ipak, nitko od njih nije glavni lik niti o njemu ovisi priča. Tema romana ne temelji se na jednom liku, već na jednom narodu. Likovi su tu u funkciji davanja šire slike ljudske sudbine i odlike kasabe nastale oko jednog značajnog mosta.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lektire.hr/na-drini-cuprija/|title=Na Drini ćuprija|publisher=lektire.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref> | ||
Roman obiluje realističkim opisima situacija, ljudi, [[Pejzaž (likovni)|pejsaža]] i interijera. Jedan od najpoznatijih situacija je zasigurno nabijanje Radisava na kolac. Nadalje nalazimo mnogo simbolike u likovima koji su također i reprezentativni npr. Abidaga - tursko [[nasilje]] i brutalnost, Lotika – moderna žena, samouvjerena i uporna, Herak, Stiković - jugoslavenska revolucija, novi ideali, Ćorkan - nevin čovjek ali vrlo nesretan i siromašan, Alihodža - glas razuma kod muslimana i moralni vođa, i dr. | Roman obiluje realističkim opisima situacija, ljudi, [[Pejzaž (likovni)|pejsaža]] i interijera. Jedan od najpoznatijih situacija je zasigurno nabijanje Radisava na kolac. Nadalje nalazimo mnogo simbolike u likovima koji su također i reprezentativni npr. Abidaga - tursko [[nasilje]] i brutalnost, Lotika – moderna žena, samouvjerena i uporna, Herak, Stiković - jugoslavenska revolucija, novi ideali, Ćorkan - nevin čovjek ali vrlo nesretan i siromašan, Alihodža - glas razuma kod muslimana i moralni vođa, i dr. | ||
Trenutačna izmjena od 10:19, 1. prosinca 2021.
Na Drini ćuprija
| |
|---|---|
| Autor | Ivo Andrić |
| Jezik | srpskohrvatski jezik |
| Vrsta djela | povijesni roman |
| Rod (stil, žanr) |
roman |
| Datum (godina) izdanja |
1945. |
| Broj stranica | 400 |
| Gledište | treće lice |
| Vrijeme radnje | 1516. – 1914.[1] |
| Mjesto radnje | Višegrad |
| Glavni lik(ovi) | više njih |
| Teme | prolaznost ljudskog života, vječnost mosta i dr. |
Na Drini ćuprija je povijesni roman bosanskohercegovačkog, hrvatskog i srpskog književnika Ive Andrića. Djelo je napisano i prvi put objavljeno 1945. godine, smatra se za jedno je od najvećih romana ovog pisca.[2]
O djelu
Roman je napisan na srpskoj ekavici. Sintaksa mu je svojstvena katkad hrvatskom jeziku. Izražaj je prilično jednostavan i lako razumljiv. U djelu nalazimo mnogo primjera narodnih elemenata, od pjesama i legendi do običaja i svjetonazora. Velika važnost se pridaje opisima, kako vanjskim tako i psihološkim. Nema neke osnovne teme i određene fabule, ali ipak nalazimo osnovni leitmotiv a to je naravno most. Kronološki prati povijest mosta Mehmed-paše Sokolovića na rijeci Drini. Ali ovo nije roman samo o mostu. Most je samo motiv oko kojeg Andrić gradi priču o jednom mjestu, kulturi, običajima i ljudima, istovremeno otkrivajući povijest naroda, ali i sudbine pojedinaca. Kronika o mostu i kasabi oko njega završava s 1914. godinom, odnosno s početkom Prvog svjetskog rata. Most simbolizira čvrstoću, neprolaznost i postojanost usprkos svim nepogodama. Oko njega se bazira život svih stanovnika Višegrada i uže okolice. U usporedbi s mostom ljudski vijek je kratak i beznačajan te se to ističe u čestim i pomno izabranim trenutcima ljudske nevolje.
Priča počinje s uvjetima života u Višegradu prije nego je most sagrađen, a onda se nastavlja na njegovu izgradnju u 16. stoljeću. Nakon toga govori o životu u kasabi koji je usko vezan uz most. Preko njega prolaze putnici, trgovci i mještani. Svaki veliki događaj, bio sretan ili ne, obilježava se prelaskom preko mosta. Na njemu se zaljubljuje i s njega se bacaju nesretnici. Mnoge legende vezane su uz njega, za koje nam Andrić daje i stvarno uporište, da bi na kraju ostala naglašena ideja o prolaznosti ljudskog života i svega što on stvara, naspram postojanosti i trajnosti kamenog mosta.
U teškim vremenima, poput ratova, most je također ključno središte. Andrić opisuje promjene koje se događaju u narodu, napredak civilizacije, ali i njihova posrnuća, dajući nam realističnu sliku jednog naroda kroz nekoliko stoljeća. Andrić sve to čini ne samo opisujući narod kao cjelinu, nego predstavljajući nam i neke njegove pojedince. Pojedinci čije životne priče autor prepričava, nisu tu kao individue, nego kao predstavnici tipova ljudi. Njihove sudbine su ljudske sudbine općenito, ni po čemu posebne ili drugačije. I iako je svačija tragedija ili pobjeda pojedincu osobna, Andrić na sebi svojstven način naglašava da je ona samo jedna u nizu.
Iz navedenog razloga ovo djelo ima cijelu lepezu raznovrsnih likova. Neki od njih protežu se kroz veći dio djela, a neki su samo spomenuti, ali ipak, nitko od njih nije glavni lik niti o njemu ovisi priča. Tema romana ne temelji se na jednom liku, već na jednom narodu. Likovi su tu u funkciji davanja šire slike ljudske sudbine i odlike kasabe nastale oko jednog značajnog mosta.[3]
Roman obiluje realističkim opisima situacija, ljudi, pejsaža i interijera. Jedan od najpoznatijih situacija je zasigurno nabijanje Radisava na kolac. Nadalje nalazimo mnogo simbolike u likovima koji su također i reprezentativni npr. Abidaga - tursko nasilje i brutalnost, Lotika – moderna žena, samouvjerena i uporna, Herak, Stiković - jugoslavenska revolucija, novi ideali, Ćorkan - nevin čovjek ali vrlo nesretan i siromašan, Alihodža - glas razuma kod muslimana i moralni vođa, i dr.
U cijelom romanu se osjeća pravilnost konstrukcije te slijeda događaja uz poneke retrospektivne epizode koje se na kraju stapaju sa trenutačnim.
Most kao nijemi svjedok pamti prividno slaganje različitih kultura, vjera i naroda dok među njima u stvari vlada antagonizam. Najveći je sraz dvaju civilizacija, istočne i zapadne. Most je, zapravo, postojana, jedina nepromjenljiva, vječita točka na kojoj se napetosti i komešanje što rađaju sukobe (na nivou likova i na nivou država) osjeća i vidi jasnije nego drugdje.
Citati
Izvori
- ↑ "Na Drini ćuprija". lektire.hr. 5. kolovoza 2017.. https://www.lektire.hr/na-drini-cuprija/ Pristupljeno 30. prosinca 2020.
- ↑ "Na Drini ćuprija". lektire.hr. 5. kolovoza 2017.. https://www.lektire.hr/na-drini-cuprija/ Pristupljeno 30. prosinca 2020.
- ↑ "Na Drini ćuprija". lektire.hr. 5. kolovoza 2017.. https://www.lektire.hr/na-drini-cuprija/ Pristupljeno 30. prosinca 2020.
Vanjske poveznice
| ||||||||||||||||||||||
