Razlika između inačica stranice »Mersin«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje))
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba))
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 114: Redak 114:
'''Mersin''' zvan i '''İƈel''' nekadašnja '''Mersina'''<ref name=brit/>, grad u jugoistočnoj [[Turska|Turskoj]], administrativni centar [[Mersin (provincija)|provincije Mersin]] u [[Sredozemna regija|Sredozemnoj regiji]].  
'''Mersin''' zvan i '''İƈel''' nekadašnja '''Mersina'''<ref name=brit/>, grad u jugoistočnoj [[Turska|Turskoj]], administrativni centar [[Mersin (provincija)|provincije Mersin]] u [[Sredozemna regija|Sredozemnoj regiji]].  


Sa svojih 537.842 stanovnika u užem centru (1.651.400 provincija Mersin) <ref name=city>{{cite web
Sa svojih 537.842 stanovnika u užem centru (1.651.400 provincija Mersin) <ref name=city>{{Citiranje weba
  | url =http://www.citypopulation.de/Turkey-C20.html | title =''TURKEY: Census Population'' | accessdate = 31. svibnja 2012. | language=engleski | publisher=Citypopulationde}}</ref> je deseti grad po veličini u Turskoj, i najveća luka jugoistočne [[Anadolija|Anadolije]]. <ref name=brit/>
  | url =http://www.citypopulation.de/Turkey-C20.html | title =''TURKEY: Census Population'' | accessdate = 31. svibnja 2012. | language=engleski | publisher=Citypopulationde}}</ref> je deseti grad po veličini u Turskoj, i najveća luka jugoistočne [[Anadolija|Anadolije]]. <ref name=brit/>


Redak 121: Redak 121:
== Povijest ==
== Povijest ==


Mersin je noviji grad izrastao u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], koji leži na mjestu nepoznatog [[Antika|antičkog]] naselja. Ostaci [[Antički Rim|rimskog]] lučkog grada [[Soli (Kilikija)|Soli Pompeiopolis]] leže zapadno od središta grada. Iskapanja na lokalitetu zvanom Yümük Tepesi, 3 km sjeverno od središta, otkrila su naselje iz [[neolitik]]a. To naselje bilo je utvrđeno već oko [[3600. pr. Kr.]] i ponovno tijekom [[Hetitsko Carstvo|Starog hetitskog kraljevstva]] (oko [[1750. pr. Kr.|1750.]]-[[1460. pr. Kr.]]) i Novog hetitskog kraljevstva (oko [[1460. pr. Kr.|1460.]]-[[1200. pr. Kr.]]), ali je napušteno nakon osnivanja [[Soli (Kilikija)|Pompeiopolisa]]. <ref name=brit>{{cite web |url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/376435/Mersin | title = ''Mersin''
Mersin je noviji grad izrastao u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], koji leži na mjestu nepoznatog [[Antika|antičkog]] naselja. Ostaci [[Antički Rim|rimskog]] lučkog grada [[Soli (Kilikija)|Soli Pompeiopolis]] leže zapadno od središta grada. Iskapanja na lokalitetu zvanom Yümük Tepesi, 3 km sjeverno od središta, otkrila su naselje iz [[neolitik]]a. To naselje bilo je utvrđeno već oko [[3600. pr. Kr.]] i ponovno tijekom [[Hetitsko Carstvo|Starog hetitskog kraljevstva]] (oko [[1750. pr. Kr.|1750.]]-[[1460. pr. Kr.]]) i Novog hetitskog kraljevstva (oko [[1460. pr. Kr.|1460.]]-[[1200. pr. Kr.]]), ali je napušteno nakon osnivanja [[Soli (Kilikija)|Pompeiopolisa]]. <ref name=brit>{{Citiranje weba |url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/376435/Mersin | title = ''Mersin''
  | accessdate = 11. lipnja 2012. | language= engleski | publisher= Encyclopædia Britannica Online
  | accessdate = 11. lipnja 2012. | language= engleski | publisher= Encyclopædia Britannica Online
}}</ref>
}}</ref>
Redak 188: Redak 188:
|God_obo=661.2
|God_obo=661.2


|Izvor=<ref name=weat>{{cite web| url = http://www.dmi.gov.tr/veridegerlendirme/il-ve-ilceler-istatistik.aspx?m=MERSIN| title = ''Mersin'' | accessdate = 11. lipnja 2012.| publisher = Turkish State Meteorological Service}}</ref>
|Izvor=<ref name=weat>{{Citiranje weba| url = http://www.dmi.gov.tr/veridegerlendirme/il-ve-ilceler-istatistik.aspx?m=MERSIN| title = ''Mersin'' | accessdate = 11. lipnja 2012.| publisher = Turkish State Meteorological Service}}</ref>
}}
}}



Trenutačna izmjena od 08:57, 1. prosinca 2021.

Mersin
Panorama grada Mersina
Panorama grada Mersina
Koordinate: 36°48′N 34°38′E / 36.8°N 34.633°E / 36.8; 34.633
Država Flag of Turkey.svg Turska
Regija Sredozemna regija
Provincija Mersin
Vlast
 - Gradonačelnik Macit Özcan
Površina
 - Ukupna 1772 km²
Visina 100 m
Stanovništvo (2000.)
 - Urbano područje 537.842 [1]
 - Područje utjecaja 1.362.708
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj 33XXX
Pozivni broj (+90) 324
Službena stranica http://www.mersin.gov.tr/
Zemljovid
Mersin na karti Turska
Mersin
Mersin
Mersin na karti Turske

Mersin zvan i İƈel nekadašnja Mersina[2], grad u jugoistočnoj Turskoj, administrativni centar provincije Mersin u Sredozemnoj regiji.

Sa svojih 537.842 stanovnika u užem centru (1.651.400 provincija Mersin) [1] je deseti grad po veličini u Turskoj, i najveća luka jugoistočne Anadolije. [2]

Prema podacima Turskog statističkog instituta - 2011. metropolitansko područje Mersina imalo je 859.680 stanovnika. [3] Grad je bio domaćin Mediteranskih igara 2013.

Povijest

Mersin je noviji grad izrastao u 19. stoljeću, koji leži na mjestu nepoznatog antičkog naselja. Ostaci rimskog lučkog grada Soli Pompeiopolis leže zapadno od središta grada. Iskapanja na lokalitetu zvanom Yümük Tepesi, 3 km sjeverno od središta, otkrila su naselje iz neolitika. To naselje bilo je utvrđeno već oko 3600. pr. Kr. i ponovno tijekom Starog hetitskog kraljevstva (oko 1750.-1460. pr. Kr.) i Novog hetitskog kraljevstva (oko 1460.-1200. pr. Kr.), ali je napušteno nakon osnivanja Pompeiopolisa. [2]

Mersin je umjetna luka, izgrađena za izvoz poljoprivrednih proizvoda i ruda iz Kilikije i jugoistočne Anadolije. Lokacija za luku je izabrana zbog čiste vode, bez mulja i dobrih željezničkih i cestovnih veza s unutrašnjošću. Krak pruge koji povezuje Mersin sa Adanom izgrađen je 1866., za potrebe izvoza pamuka.

Znamenitosti

Neboder Mersin

Najpoznatiji povijesni spomenik Mersina je memorijalni muzej Kemala Atatürka koji je desetak puta boravio u gradu, i koji je želio da Mersin izraste u veliku luku i poveže Tursku sa svijetom. Grad ima brojne kulturne institucije od kojih je najznačajnija državna Opera i balet, četvrta u Turskoj nakon onih u Istanbulu, İzmiru i Ankari.

Velika atrakcija grada je neboder Mersin Ticaret Merkezi (Trgovački centar Mersin) izgrađen 1987. koji je sa svoja 52 kata (176.8 m) sve do 2000. bio najviša građevina u Turskoj.

Geografska obilježja

Mersin leži nekih 30 km duž obala Sredozemnog mora na krajnjem zapadnom kraju kilikijske ravnice, 65 km jugozapadno od Adane.[2]

Klimatska obilježja

Mersin ima sredozemnu klimu po Köppenovoj klasifikaciji klime, s vrućim ljetima i blagim kišnim zimama. Prosječna količina oborina za Mersin iznosi 661,2 mm godišnje.

Klimatološki srednjaci za Mersin
mjesec sij velj ožu tra svi lip srp kol ruj lis stu pro godina
srednji maksimum, °C 14,9 15,6 18,3 21,6 24,8 28,1 30,7 31,5 30,0 26,9 21,4 16,5 23,36
srednji minimum, °C −9,6 8,2 9,7 14,4 17,2 21,2 24,4 24,6 21,5 17,0 11,8 9,1 15,73
oborine, mm 108,1 98,0 61,9 49,2 22,7 20,2 21,9 12,9 12,6 40,3 80,6 132,8 661,2
Izvor: [4]

Gospodarstvo

Mersin je prije svega velika luka koja se prostire na 785000 , pored luke otvorena je 1986. prva bescarinska trgovačka zona u Turskoj u kojoj danas djeluju brojne svjetske kompanije. Mersin je i industrijski centar tog dijela Turske poznat po svojoj velikoj rafineriji.[2]

Mersin je najveća turska trajektna luka iz koje plove trajekti do Turske Republike Sjeverni Cipar.

Grad je dobro povezan cestama i željeznicom sa Adanom, a preko nje i sa svim većim turskim gradovima.[2]

Obrazovanje

U gradu djeluje sveučilište osnovano 1992. na kojem studira 22000 studenata.

Gradovi prijatelji

Izvori

  1. 1,0 1,1 "TURKEY: Census Population" (engl.). Citypopulationde. http://www.citypopulation.de/Turkey-C20.html Pristupljeno 31. svibnja 2012. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 "Mersin" (engl.). Encyclopædia Britannica Online. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/376435/Mersin Pristupljeno 11. lipnja 2012. 
  3. Büyükşehir belediyeleri ve bağlı belediyelerin nüfusları - 2011
  4. "Mersin". Turkish State Meteorological Service. http://www.dmi.gov.tr/veridegerlendirme/il-ve-ilceler-istatistik.aspx?m=MERSIN Pristupljeno 11. lipnja 2012. 

Vanjske poveznice