Razlika između inačica stranice »Mada'in Salih«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (no summary specified)
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba))
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 18: Redak 18:
'''Mada'in Salih''' ([[arapski]]: مدائن صالح, za "Salehov grad"; [[grčki]] i [[latinski]]: ''Hegra''‎), poznat i kao '''Al-Hijr''' (arapski za "Kamenito mjesto"), je [[arheologija|arheološki lokalitet]] drevnog grada u današnjoj [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] u kojem ima najviše ostatka [[Nabatejci|nabatejske]] kulture, nakon njihove prijetolnice u [[Petra|Petri]]<ref>Souren Melikian, "[http://www.nytimes.com/2010/07/24/arts/24iht-melik24.html?_r=4&pagewanted=2 Routes of Arabia' Exhibition at Louvre Is Startling]", The New York Times, 23. srpnja 2010. {{eng oznaka}} Posjećeno 27. travnja 2011.</ref>. Grad je prije Nabatejaca pripadao [[Lihija]]nskom kraljevstvu, a poslije [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]], čiji se tragovi također mogu pronaći na ovom lokalitetu.
'''Mada'in Salih''' ([[arapski]]: مدائن صالح, za "Salehov grad"; [[grčki]] i [[latinski]]: ''Hegra''‎), poznat i kao '''Al-Hijr''' (arapski za "Kamenito mjesto"), je [[arheologija|arheološki lokalitet]] drevnog grada u današnjoj [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] u kojem ima najviše ostatka [[Nabatejci|nabatejske]] kulture, nakon njihove prijetolnice u [[Petra|Petri]]<ref>Souren Melikian, "[http://www.nytimes.com/2010/07/24/arts/24iht-melik24.html?_r=4&pagewanted=2 Routes of Arabia' Exhibition at Louvre Is Startling]", The New York Times, 23. srpnja 2010. {{eng oznaka}} Posjećeno 27. travnja 2011.</ref>. Grad je prije Nabatejaca pripadao [[Lihija]]nskom kraljevstvu, a poslije [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]], čiji se tragovi također mogu pronaći na ovom lokalitetu.


U [[Kuran]]u se spominje još ranije naselje plemena [[Thamud]] na ovom istom mjestu iz 3. tisućljeća pr. Kr. Točnije, navodi se kako je [[Alah]] kaznio Thamuđanje zbog njihova upornog [[idolatrija|idolopoklonstva]] i planiranja ubojstva Proroka, tako što ih je pogodio [[potres]]om i udarima [[munja]]<ref>Danny Hizon, "[http://www.bootsnall.com/articles/06-11/madain-saleh-arabias-hidden-treasure-madain-saleh-saudi-arabia.html Madain Saleh: Arabia's Hidden Treasure – Saudi Arabia]" {{eng oznaka}} Posjećeno 27. travnja 2011.</ref>. Stoga je ovo mjesto postalo omraženo među [[muslimani]]ma kao "ukleto mjesto", što je još uvijek problem Saudijskoj Arabiji u razvijanju Mada'in Saliha kao turističke atrakcije, usprkos zaštiti države još od 1972. godine i otkad je lokalitet upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 2008. godine<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1293 |title=Mada'in Salih |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=27. travnja 2011.}}</ref>.
U [[Kuran]]u se spominje još ranije naselje plemena [[Thamud]] na ovom istom mjestu iz 3. tisućljeća pr. Kr. Točnije, navodi se kako je [[Alah]] kaznio Thamuđanje zbog njihova upornog [[idolatrija|idolopoklonstva]] i planiranja ubojstva Proroka, tako što ih je pogodio [[potres]]om i udarima [[munja]]<ref>Danny Hizon, "[http://www.bootsnall.com/articles/06-11/madain-saleh-arabias-hidden-treasure-madain-saleh-saudi-arabia.html Madain Saleh: Arabia's Hidden Treasure – Saudi Arabia]" {{eng oznaka}} Posjećeno 27. travnja 2011.</ref>. Stoga je ovo mjesto postalo omraženo među [[muslimani]]ma kao "ukleto mjesto", što je još uvijek problem Saudijskoj Arabiji u razvijanju Mada'in Saliha kao turističke atrakcije, usprkos zaštiti države još od 1972. godine i otkad je lokalitet upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 2008. godine<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/1293 |title=Mada'in Salih |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=27. travnja 2011.}}</ref>.


U Mada'in Salihu se nalazi 131 [[antika|kasnoantička]] kamena monumentalna grobnica isklesana u stijeni, na području od 13.4&nbsp;km, s raskošnim pročeljima iz vremena Nabatejskog kraljevstva<ref>[http://nabataea.net/medain.html MEDA'IN SALEH] na nabataea.net  {{eng oznaka}} Posjećeno 27. travnja 2011.</ref> (1. stoljeće), ali i oko 2000 drugih grobnica s mnogim nabatejskim natpisima.
U Mada'in Salihu se nalazi 131 [[antika|kasnoantička]] kamena monumentalna grobnica isklesana u stijeni, na području od 13.4&nbsp;km, s raskošnim pročeljima iz vremena Nabatejskog kraljevstva<ref>[http://nabataea.net/medain.html MEDA'IN SALEH] na nabataea.net  {{eng oznaka}} Posjećeno 27. travnja 2011.</ref> (1. stoljeće), ali i oko 2000 drugih grobnica s mnogim nabatejskim natpisima.

Trenutačna izmjena od 08:16, 1. prosinca 2021.

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Mada'in Salih (arapski: مدائن صالح, za "Salehov grad"; grčki i latinski: Hegra‎), poznat i kao Al-Hijr (arapski za "Kamenito mjesto"), je arheološki lokalitet drevnog grada u današnjoj Saudijskoj Arabiji u kojem ima najviše ostatka nabatejske kulture, nakon njihove prijetolnice u Petri[1]. Grad je prije Nabatejaca pripadao Lihijanskom kraljevstvu, a poslije Rimskom Carstvu, čiji se tragovi također mogu pronaći na ovom lokalitetu.

U Kuranu se spominje još ranije naselje plemena Thamud na ovom istom mjestu iz 3. tisućljeća pr. Kr. Točnije, navodi se kako je Alah kaznio Thamuđanje zbog njihova upornog idolopoklonstva i planiranja ubojstva Proroka, tako što ih je pogodio potresom i udarima munja[2]. Stoga je ovo mjesto postalo omraženo među muslimanima kao "ukleto mjesto", što je još uvijek problem Saudijskoj Arabiji u razvijanju Mada'in Saliha kao turističke atrakcije, usprkos zaštiti države još od 1972. godine i otkad je lokalitet upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2008. godine[3].

U Mada'in Salihu se nalazi 131 kasnoantička kamena monumentalna grobnica isklesana u stijeni, na području od 13.4 km, s raskošnim pročeljima iz vremena Nabatejskog kraljevstva[4] (1. stoljeće), ali i oko 2000 drugih grobnica s mnogim nabatejskim natpisima.

Izvori

  1. Souren Melikian, "Routes of Arabia' Exhibition at Louvre Is Startling", The New York Times, 23. srpnja 2010. (engl.) Posjećeno 27. travnja 2011.
  2. Danny Hizon, "Madain Saleh: Arabia's Hidden Treasure – Saudi Arabia" (engl.) Posjećeno 27. travnja 2011.
  3. "Mada'in Salih". UNESCO. http://whc.unesco.org/en/list/1293 Pristupljeno 27. travnja 2011. 
  4. MEDA'IN SALEH na nabataea.net (engl.) Posjećeno 27. travnja 2011.
  • Abdul Rahman Ansary, Ḥusayn Abu Al-Ḥassān, The civilization of two cities: Al-ʻUlā & Madāʼin Sāliḥ, 2001., ISBN 9960930106, ISBN 9789960930107
  • Mohammed Babelli: Mada’in Saleh – Riyadh, Desert Publisher (arapski, engleski, njemački i francuski), I./2003., II./2005., III./2006., IV./2009. – ISBN 978-603-00-2777-4

Vanjske poveznice