Razlika između inačica stranice »Operacija Namjerna sila«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)) |
||
| Redak 30: | Redak 30: | ||
== Tijek operacije == | == Tijek operacije == | ||
=== Povod === | === Povod === | ||
Operaciju je započeo [[NATO]] savez kao odgovor na tešku situaciju u BiH.<ref name=fact>{{ | Operaciju je započeo [[NATO]] savez kao odgovor na tešku situaciju u BiH.<ref name=fact>{{Citiraj web|url=http://www.afsouth.nato.int/factsheets/DeliberateForceFactSheet.htm|title=''Operation Deliberate Force''|language=Engleski}} Afsouth.nato.int (30.3.2010.)</ref> Iako je planirana i službeno odobrena od strane Vijeća [[NATO]]-a još u srpnju 1995., operacija je pokrenuta kao izravni odgovor na drugi slučaj masakra na sarajevskoj tržnici Markale, [[28. kolovoza]] 1995. jer je bilo utvđeno da je mina koja je u [[Sarajevo|Sarajevu]] ubila 37 ljudi došla sa srpskih položaja oko grada. | ||
=== Bombardiranja === | === Bombardiranja === | ||
Inačica od 03:35, 1. prosinca 2021.
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir oružani sukob
Operacija Namjerna sila (eng. Operation Deliberate Force) bila je zračna kampanja NATO saveza s ciljem onesposobljavanja vojnog arsenala bosanskih Srba u ratu u Bosni i Hercegovini.
U operaciji koja je trajala od 30. kolovoza do 14. rujna 1995., sudjelovalo je osam savezničkih država, obavljeno je 3515 letova i izbačeno je 1026 bombi.[1]
Tijek operacije
Povod
Operaciju je započeo NATO savez kao odgovor na tešku situaciju u BiH.[1] Iako je planirana i službeno odobrena od strane Vijeća NATO-a još u srpnju 1995., operacija je pokrenuta kao izravni odgovor na drugi slučaj masakra na sarajevskoj tržnici Markale, 28. kolovoza 1995. jer je bilo utvđeno da je mina koja je u Sarajevu ubila 37 ljudi došla sa srpskih položaja oko grada.
Bombardiranja
Prve napade izveli su američki F/A-18C Horneti i EA-6B Prowleri s laserskim navođenim bombama i AGM-88 HARM projektilima.[2] Cilj im je bio onesposobljavanje srpskih radarskih i protuzračnih položaja kako bi otvorili put drugim savezničkim zrakoplovima. Istovremeno su ih podržavali EF-111A Raveni blokirajući komunikaciju i radare.[2]
Uslijedili su napadi na srpska vojna skladišta, vojarne i artiljerijske položaje u više valova. Isti dan NATO snage doživljavaju svoj prvi i jedini gubitak tijekom operacije. Kod naselja Pale pomoću LPRS-a oboren je francuski Mirage 2000. Dva člana posade ubrzo su zarobljeni i držani u zatočeništvu do prosinca.[2]
31. kolovoza 1995. UNPROFOR zahtjeva privremeno obustavljanje operacije kako bi utvrdili jesu li Srbi spremni na pregovore.[1][2] Za to vrijeme zrakoplovi nadlijeću pogođena područja i izviđaju nastalu štetu.
Nakon što su se pregovori pokazali neuspješnima, NATO 5. rujna u 10.00 nastavlja s bombardiranjem.[1] Dok 9. rujna saveznički zrakoplovi napadaju položaje oko Banje Luke i Tuzle, već više dana traju pokušaji lociranja i spašavanja oborenih francuskih pilota.
14. rujna operacija je ponovno zaustavljena. Razlog tomu bio je Mladićev pristanak na otvaranje sarajevskog aerodroma, uklanjanje teškog naoružanja oko grada itd.[2]
20. rujna general Bernard Janvier i admiral Rupert Smith u Sarajevu objavljuju da je operacija ostvarila svoje ciljeve i da je daljne djelovanje nepotrebno.[2]
Angažirane snage (NATO)
Izvori podataka:[1]
| Država | Letovi | Postotak (%) | Zrakoplovi |
|---|---|---|---|
| Francuska | Mirage F-1, SEPECAT Jaguar, Mirage 2000, Super Etendard, E-3F, C-135, Puma | ||
| Njemačka | Tornado | ||
| Italija | Tornado, AMX, Boeing 707, C-130, G-222 ,E-3 | ||
| Nizozemska | F-16 | ||
| Španjolska | EF-18A, KC-130, CASA 212 | ||
| Turska | F-16 | ||
| Ujedinjeno Kraljevstvo | GR-7, FMK-3, L-1011, FA-2, E-3D | ||
| Sjedinjene Američke Države | A-10, F-15E, F/A-18, F-16, EA-6B, EC-130E, EC-130H, AC-130, KC-135, KC-10, MH-53, MC-130, EF-111A | ||
| NATO | E3A | ||
Izvori
Literatura
- Tim Ripley, "Air war Bosnia - UN and NATO airpower", Airlife, (1996), ISBN 1-85310-814-6