Tove Jansson

Tove Jansson
200px Tove Jansson 1967. godine
Puno ime	Tove Marika Jansson
Rođenje	Helsinki, 9. kolovoza 1914.
Smrt	Helsinki, 27. lipnja 2001.
Zanimanje	spisateljica, slikarica, ilustratorica i crtačica stripova
Nacionalnost	Finjanka
Potpis
Portal o životopisima

Tove Marika Jansson (Helsinki, 9. kolovoza 1914. – Helsinki, 27. lipnja 2001.) je bila finska spisateljica, slikarica, ilustratorica i crtačica stripova. Najpoznatija je po serijalu knjiga za djecu Mumini. Pisala je na švedskom jeziku.

Podrijetlom je iz umjetničke obitelji, Jansson je studirala slikarstvo u Helsinkiju, Stockholmu i Parizu od 1930. do 1938. Prvu samostalnu izložbu imala je 1943. Paralelno sa slikarskom karijerom, pisala je pripovjetke, novinarske članke i dizajnirala korice knjiga. Godine 1945. objavila je knjigu za djecu „Mali trolovi i velika poplava”, prvi dio serijala Mumini. Ovaj serijal o dobroćudnim trolovima i njihovim prijateljima sastoji se od osam romana, zbirke pripovedaka, pet slikovnica i mnogobrojnih stripova. Knjige su dostigle svjetsku popularnost i načinile su Jansson jednom od najpoznatijih dečjih pisaca 20. stoljeća. Za svoje stvaralaštvo nagrađena je 1966. godine najuglednijom nagradom za dječju književnost, nagradom Hans Christian Andersen.

Jansson je pisala i književnost za odrasle čitaoce. Između ostalog, napisala je šest romana među kojima se izdvajaju autobiografska zbirka novela „Kiparova kći” (1968.) i roman „Knjiga o ljetu” (1972.)

Životopis

Tove Jansson 1923. godine.

Tove Marika Jansson rođena je 9. kolovoza 1914. u Helsinkiju, Velikoj kneževini Finska, tada dijelu Ruskog Carstva. Rođena je u obitelji umetnika koji su pripadali finskoj manjini čiji je materinski jezik bio švedski. Njen otac Viktor bio je kipar, a majka Signe Hamarsten Janson ilustratoica i dizajnerica. Imala je dva brata, koji su, takođre, postali umetnici; Per Olov Janson je postao fotograf, a Lars Janson autor i crtač stripova. Odrasla je u stvaralačkom i boemskom okruženju. Obitelj je zimu provodila u Helsinkiju, a ljeta u iznajmljenoj brvnari na morskom otoku u blizini Porvooa, pedeset kilometara istočno od Helsinkija.

Još u ranoj mladosti odlučila se za slikarstvo. Studirala je na Konstfacku u Stockholmu od 1930. do 1933., s potom grafičku školu na Finskoj akademiji lijepih umjetnosti od 1933. do 1937., a potom École des Beaux-Arts u Parizu 1938. godine. Sudjelovala je u nekoliko grupnih izložbi tijekom 1930-ih i ranih 1940-ih, a svoju prvu samostalnu izložbu imala je 1943. Oslikala je nekoliko murala. Izlagala je širom svijeta, ali usprkos tomu što je sebe smatrala prvenstveno slikaricom, njeno slikarsko stvaralaštvo ostalo je u sjeni njenih knjiga.

Tijekom 1930-ih putovala je po Europi. U tom periodu pisala je pripovjetke, novinarske članke i reportaže, a često ih je i sama ilustrirala. Zarađivala je i od pravljenja reklama i razglednica. Poznata je i po ilustracijama u časopisu „Garm”, liberalnom (i tijekom Drugog svjetskog rata, antifašističkom) magazinu, koji je osnovala njena majka. Ilustrirala je nekoliko knjiga drugih autora, a danas se posebno ističu njene ilustracije za „Alisu u zemlji čudesa” i „Hobita”. Umrla je 27. lipnja 2001. u Helsinkiju od raka te je pokopana zajedno sa svojim roditeljima i bratom Larsom.

Odabrana djela

• „Mali trolovi i velika poplava” (Småtrollen och den stora översvämningen, 1945.)
• „Lov na komet” (Kometen kommer, 1946., prepravljeno izdanje 1968.)
• „Čarobnjakov šešir” (Trollkarlens hatt, 1948.)
• „Podvizi Tate Mumi” (Muminpappans bravader, 1950., prepravljeni u „Memoari Tate Mumi” 1968.)
• „Trolovska zima” (Trollvinter, 1957.)
• „Kiparova kći” (Bildhuggarens dotter, 1960.)
• „Knjiga o ljetu” (Sommarboken, 1972.)