Razlika između inačica stranice »Park Maksimir«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +))
 
Redak 34: Redak 34:
== Bilješke ==
== Bilješke ==
{{izvori}}
{{izvori}}
{{Commonscat|Maksimir}}
 
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.park-maksimir.hr/Maksimir_hr/Maksimir_dokumenti.htm park-maksimir.hr]
*[http://www.park-maksimir.hr/Maksimir_hr/Maksimir_dokumenti.htm park-maksimir.hr]

Trenutačna izmjena od 11:18, 29. studenoga 2021.

Dio Maksimira iz zraka – Treće jezero i Vidikovac Kiosk (lijevo).
Karta Maksimira iz 1846.

Park-šuma Maksimir, prva u jugoistočnoj Europi, otvorena je 1794. godine na inicijativu biskupa Maksimilijana Vrhovca. Godine 1839. dao ju je urediti u engleskom pejzažnom stilu biskup Juraj Haulik. Arhitektonski objekti većinom su djela graditelja Franje Schüchta. U parku od 316 hektara[1] je očuvana flora i fauna nizinskih šuma, a u njemu se nalazi i pet jezera (što prirodnih, što umjetnih).

Na južnom kraju park-šume nalazi se Zoološki vrt grada Zagreba.

Ime parka nose i gradska četvrt koja obuhvaća teritorij obližnjih gradskih naselja, i stadion GNK Dinama.

U parku Maksimiru raste hrast lužnjak poznat kao "Dedek", starosti oko 600 godina. Nalazi se u blizini Mogile.[2]

Istaknutiji objekti

Galerija

Literatura

  • Lelja Dobronić: Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba, Zagreb, 1971.
  • Olga Maruševski, Sonja Jurković: Maksimir, Zagreb, 1991. (ISBN 86-03-00523-0)

Bilješke

  1. Službene stranice – o parku
  2. Glas Zagreba, glasilo Grada Zagreba, broj 12, prosinac 2016., str. 8.
  3. http://www.kandic.de/vonta/tema_8.htm Preuzeto 30. prosinca 2016.

Vanjske poveznice