Razlika između inačica stranice »Ninečer«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +))
 
Redak 54: Redak 54:
*Toby Wilkinson, ''Early Dynastic Egypt'', Routledge, London/New York 1999., {{ISBN|0-415-18633-1}}, 85-87
*Toby Wilkinson, ''Early Dynastic Egypt'', Routledge, London/New York 1999., {{ISBN|0-415-18633-1}}, 85-87
*Toby Wilkinson, ''Royal Annals of Ancient Egypt: The Palermo Stone and Its Associated Fragments'', Kegan Paul International, 2000.
*Toby Wilkinson, ''Royal Annals of Ancient Egypt: The Palermo Stone and Its Associated Fragments'', Kegan Paul International, 2000.
{{Commonscat|Nynetjer}}
 


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

Trenutačna izmjena od 09:38, 29. studenoga 2021.

Ninečer
Ninečer
Ninečerov kipić od alabastra
Pseudonim(i) Baenečer, Banečeru, Banteru, Netern, Uadžnes, Binotris, Tlas i Biof
Posljednje počivalište Sakara
Titula faraon Egipta
Prethodnik Raneb
Nasljednik Ueneg
Vjera religija drevnog Egipta
Djeca Ueneg (?)
Roditelji Raneb i nepoznata žena (?)
Portal o životopisima

Script error: No such module "Dodaj infookvir". Ninečer je bio 3. faraon 2. egipatske dinastije; najvjerojatnije sin Raneba, kojeg je naslijedio. Spominje se na Kamenu iz Palerma, kao i na pečatima pronađenim u podzemnoj galeriji Sakare, koja je možda bila njegov grob. Postoje brojni predmeti iz njegove vladavine za koju se vjeruje da je bila prilično duga i prosperitetna, ali je na kraju došlo do pobune u Donjem Egiptu.

Ime

Ninečer je Horus ime ovog kralja, a znači "bogolik" ili "onaj koji pripada bogovima". Termin "bog" se ovdje vjerojatno odnosi na boga Sunce - Raa. Maneton ga zove Binotris, Tlas, Biof (Biophis).

Ninečerovo ime na hijeroglifima

Prikaz

Postoji samo jedan jedini prikaz Ninečera - mali kipić načinjen od alabastra, koji prikazuje kralja na prijestolju s bijelom krunom Donjeg Egipta.

Vladavina

Toby Wilkinson je analizirao Kamen iz Palerma, zaključujući da je Ninečer imao vladavinu od "40 cijelih ili djelomičnih godina".

Literatura

  • Toby Wilkinson, Early Dynastic Egypt, Routledge, London/New York 1999., ISBN 0-415-18633-1, 85-87
  • Toby Wilkinson, Royal Annals of Ancient Egypt: The Palermo Stone and Its Associated Fragments, Kegan Paul International, 2000.


Vanjske poveznice