Sveučilište u Berkeleyju: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
S ovim sveučilištem na neki način su povezana 72 dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]], kao i predavači, istraživači ili diplomci. Osim toga tu su i devet dobitnika Wolfove nagrada, sedam Fieldsove medalje, 18 [[Turingova nagrada|Turingove nagrade]], 11 [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerove nagrade]]. Do danas su znanstvenici sa ovog sveučilišta otkrili šest kemijskih elemenata ([[kalifornij]], [[siborgij]], [[berkelij]], [[ajnštajnij]], [[fermij]] i [[lorensij]]). S istraživačima s tamošnjeg laboratorija, istraživači s Berkeleyja otkrili su ukupno 16 kemijskih elemenata, što je više nego bilo koje drugo sveučilište u svijetu.<ref>http://www2.lbl.gov/Science-Articles/Archive/new-elements-here.html</ref> | S ovim sveučilištem na neki način su povezana 72 dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]], kao i predavači, istraživači ili diplomci. Osim toga tu su i devet dobitnika Wolfove nagrada, sedam Fieldsove medalje, 18 [[Turingova nagrada|Turingove nagrade]], 11 [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerove nagrade]]. Do danas su znanstvenici sa ovog sveučilišta otkrili šest kemijskih elemenata ([[kalifornij]], [[siborgij]], [[berkelij]], [[ajnštajnij]], [[fermij]] i [[lorensij]]). S istraživačima s tamošnjeg laboratorija, istraživači s Berkeleyja otkrili su ukupno 16 kemijskih elemenata, što je više nego bilo koje drugo sveučilište u svijetu.<ref>http://www2.lbl.gov/Science-Articles/Archive/new-elements-here.html</ref> | ||
Sveučilište u Berkeleyju jedan je od osnivača [[Asocijacija američkih sveučilišta|Asocijacije američkih sveučilišta]] sa još uvijek visokim stupnjem istraživačke djelatnosti koja iznosi 730.700.000 $ uloženih u istraživanje i razvoj u fiskalnoj godini koja završava 30. lipnjem 2014. godine.<ref>http://www.aau.edu/about/article.aspx?id=5476</ref><ref>{{ | Sveučilište u Berkeleyju jedan je od osnivača [[Asocijacija američkih sveučilišta|Asocijacije američkih sveučilišta]] sa još uvijek visokim stupnjem istraživačke djelatnosti koja iznosi 730.700.000 $ uloženih u istraživanje i razvoj u fiskalnoj godini koja završava 30. lipnjem 2014. godine.<ref>http://www.aau.edu/about/article.aspx?id=5476</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://vcresearch.berkeley.edu/berkeley-research-numbers |title=Arhivirana kopija |accessdate=17 Mart 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150916162025/http://vcresearch.berkeley.edu/berkeley-research-numbers |archivedate=16 Septembar 2015 |url-status=dead }}</ref><ref>http://etcweb.princeton.edu/CampusWWW/Companion/nassau_hall.html</ref> | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Koledž Kalifornije je 1866. otkupio zemljište današnjeg kampusa sveučilišta. Međutim, zbog nedovoljno sredstava za rad, Koledž se spojio s Poljoprivrednim, Strojarskim i Fakultetom za rudarstvo čime je formirano Kalifornijsko Sveučiliše, prvo javno sveučilište s potpunim nastavnim planom i programom u državi. Sveučilište je otvoreno 1869. u [[Oakland, Kalifornija|Oaklandu]].<ref>http://www.berkeley.edu/about/history-discoveries</ref> Andrew Gabrielson, upravnik Koledža Kalifornije, predložio je da se koledž imenuje u čast anglo-irskog filozofa [[George Berkeley|Georgea Berkeleyja]].<ref>{{ | Koledž Kalifornije je 1866. otkupio zemljište današnjeg kampusa sveučilišta. Međutim, zbog nedovoljno sredstava za rad, Koledž se spojio s Poljoprivrednim, Strojarskim i Fakultetom za rudarstvo čime je formirano Kalifornijsko Sveučiliše, prvo javno sveučilište s potpunim nastavnim planom i programom u državi. Sveučilište je otvoreno 1869. u [[Oakland, Kalifornija|Oaklandu]].<ref>http://www.berkeley.edu/about/history-discoveries</ref> Andrew Gabrielson, upravnik Koledža Kalifornije, predložio je da se koledž imenuje u čast anglo-irskog filozofa [[George Berkeley|Georgea Berkeleyja]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.berkeleypubliclibrary.org/system/Chapter2.html |title=Arhivirana kopija |accessdate=17 Mart 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130226050558/http://www.berkeleypubliclibrary.org/system/Chapter2.html |archivedate=26 Februar 2013 |url-status=dead }}</ref> Godine 1870., Henry Durant, osnivač Koledža Kalifornije, postaje prvi predsjednik sveučilišta. Završetkom sjeverne i južne zgrade kampusa 1873. godine, sveučilište se seli na svoju današnju lokaciju u Berkeleyju, a prvu generaciju čine 167 studenta i 222 studentice.<ref>http://sunsite.berkeley.edu/uchistory/general_history/campuses/ucb/overview.html</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 25. studeni 2021. u 04:26
Kalifornijsko sveučilište u Berkeleyju javno je, istraživačko sveučilište sa sjedištem u gradu Berkeleyju, u američkoj saveznoj državi Kalifornija. Vodeći je kampus sustava Sveučilišta u Kaliforniji, odnosno članica jednog od tri javna sveučilišta koja djeluju u državi Kaliforniji. Prema U.S. News-u i ARWU-u, ovo sveučiliše je najselektivnije i najbolje rangirano sveučilište na svijetu za osnovne dodiplomske studije. Osim svog akademskog prestiža, sveučilište je poznato i po proizvodnji velikog broja poduzetnika.[1][2]
Osnovano je 1868. kad su se spojili privatni Kalifornijski koledž, Poljoprivredni, Strojarski i Fakultet za rudarstvo. Jedan je od sveučilišta koje upravljaju nad tri državna laboratorija za energiju uključujući Nacionalni laboratoriji Los Alamos, Nacionalni laboratorij Lawrence Livermore i Nacionalni laboratorij Lawrence Berkeley.
S ovim sveučilištem na neki način su povezana 72 dobitnika Nobelove nagrade, kao i predavači, istraživači ili diplomci. Osim toga tu su i devet dobitnika Wolfove nagrada, sedam Fieldsove medalje, 18 Turingove nagrade, 11 Pulitzerove nagrade. Do danas su znanstvenici sa ovog sveučilišta otkrili šest kemijskih elemenata (kalifornij, siborgij, berkelij, ajnštajnij, fermij i lorensij). S istraživačima s tamošnjeg laboratorija, istraživači s Berkeleyja otkrili su ukupno 16 kemijskih elemenata, što je više nego bilo koje drugo sveučilište u svijetu.[3]
Sveučilište u Berkeleyju jedan je od osnivača Asocijacije američkih sveučilišta sa još uvijek visokim stupnjem istraživačke djelatnosti koja iznosi 730.700.000 $ uloženih u istraživanje i razvoj u fiskalnoj godini koja završava 30. lipnjem 2014. godine.[4][5][6]
Povijest
Koledž Kalifornije je 1866. otkupio zemljište današnjeg kampusa sveučilišta. Međutim, zbog nedovoljno sredstava za rad, Koledž se spojio s Poljoprivrednim, Strojarskim i Fakultetom za rudarstvo čime je formirano Kalifornijsko Sveučiliše, prvo javno sveučilište s potpunim nastavnim planom i programom u državi. Sveučilište je otvoreno 1869. u Oaklandu.[7] Andrew Gabrielson, upravnik Koledža Kalifornije, predložio je da se koledž imenuje u čast anglo-irskog filozofa Georgea Berkeleyja.[8] Godine 1870., Henry Durant, osnivač Koledža Kalifornije, postaje prvi predsjednik sveučilišta. Završetkom sjeverne i južne zgrade kampusa 1873. godine, sveučilište se seli na svoju današnju lokaciju u Berkeleyju, a prvu generaciju čine 167 studenta i 222 studentice.[9]
Izvori
- ↑ http://www.forbes.com/sites/liyanchen/2014/07/30/startup-schools-americas-most-entrepreneurial-universities/
- ↑ http://founderdating.com/the-most-entrepreneurial-schools-for-real/
- ↑ http://www2.lbl.gov/Science-Articles/Archive/new-elements-here.html
- ↑ http://www.aau.edu/about/article.aspx?id=5476
- ↑ "Arhivirana kopija". Inačica izvorne stranice arhivirana 16 Septembar 2015. http://vcresearch.berkeley.edu/berkeley-research-numbers Pristupljeno 18 ožujak
- ↑ http://etcweb.princeton.edu/CampusWWW/Companion/nassau_hall.html
- ↑ http://www.berkeley.edu/about/history-discoveries
- ↑ "Arhivirana kopija". Inačica izvorne stranice arhivirana 26 Februar 2013. https://www.berkeleypubliclibrary.org/system/Chapter2.html Pristupljeno 18 ožujak
- ↑ http://sunsite.berkeley.edu/uchistory/general_history/campuses/ucb/overview.html