Ljama: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 19: | Redak 19: | ||
Odrasla životinja visoka je do vrha glave između 1,7 i 1,8 metara, a može težiti od 130 do 200 kg. Kod koćenja, mladunče teži od 9 do 14 kg. Vrlo su društvene i rado žive u [[krdo|krdu]] s drugim ljamama. Vrlo su inteligentne i nakon samo nekoliko ponavljanja, razumiju jednostavne komande. Kad ih se koristi za prijenos tereta, mogu nositi 25% do 30% vlastite težine na udaljenost od više kilometara. <ref name="OK State"> | Odrasla životinja visoka je do vrha glave između 1,7 i 1,8 metara, a može težiti od 130 do 200 kg. Kod koćenja, mladunče teži od 9 do 14 kg. Vrlo su društvene i rado žive u [[krdo|krdu]] s drugim ljamama. Vrlo su inteligentne i nakon samo nekoliko ponavljanja, razumiju jednostavne komande. Kad ih se koristi za prijenos tereta, mogu nositi 25% do 30% vlastite težine na udaljenost od više kilometara. <ref name="OK State"> | ||
{{ | {{Citiranje weba | ||
|url=http://www.ansi.okstate.edu/breeds/other/llama/ | |url=http://www.ansi.okstate.edu/breeds/other/llama/ | ||
|publisher=Oklahoma State University | |publisher=Oklahoma State University | ||
| Redak 26: | Redak 26: | ||
Izvorno, ljame, kao i ostale deve, potječu sa središnjih visoravni [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] od prije oko 40 milijuna godina. Prije oko 3 milijuna godina [[migracija (zoologija)|migrirale]] su u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]]. Krajem zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] (prije 10.000 do 12.000 godina) deve nestaju u Sjevernoj Americi.<ref name="OK State"/> Prema podacima iz 2007. u Južnoj Americi živi više od 7 milijuna ljama i [[alpaka]], a u Sjevernu su iz Južne Amerike uvežene krajem 20. stoljeća, tako da danas u [[SAD]]u i [[Kanada|Kanadi]] živi više od 158.000 ljama i 100.000 alpaka.<ref name="Numbers"> | Izvorno, ljame, kao i ostale deve, potječu sa središnjih visoravni [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] od prije oko 40 milijuna godina. Prije oko 3 milijuna godina [[migracija (zoologija)|migrirale]] su u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]]. Krajem zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] (prije 10.000 do 12.000 godina) deve nestaju u Sjevernoj Americi.<ref name="OK State"/> Prema podacima iz 2007. u Južnoj Americi živi više od 7 milijuna ljama i [[alpaka]], a u Sjevernu su iz Južne Amerike uvežene krajem 20. stoljeća, tako da danas u [[SAD]]u i [[Kanada|Kanadi]] živi više od 158.000 ljama i 100.000 alpaka.<ref name="Numbers"> | ||
{{ | {{Citiranje weba | ||
|url=http://www.scla.us/llamafacts.html | |url=http://www.scla.us/llamafacts.html | ||
|author=South Central Llama Association | |author=South Central Llama Association | ||
Posljednja izmjena od 20. studeni 2021. u 09:39
| Ljama | |
|---|---|
| |
| Status zaštite | |
| odomaćena | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Artiodactyla |
| Porodica: | Camelidae |
| Rod: | Lama |
| Vrsta: | L. glama |
| Dvojno ime | |
| Lama glama Linnaeus, 1758. | |
Ljama (Lama glama) je južnoamerička vrsta deve, odomaćena od pretpovijesnih vremena. Narodi Anda koriste ju kao teretnu životinju, izvor mesa i vrlo kvalitetne vune.
Odrasla životinja visoka je do vrha glave između 1,7 i 1,8 metara, a može težiti od 130 do 200 kg. Kod koćenja, mladunče teži od 9 do 14 kg. Vrlo su društvene i rado žive u krdu s drugim ljamama. Vrlo su inteligentne i nakon samo nekoliko ponavljanja, razumiju jednostavne komande. Kad ih se koristi za prijenos tereta, mogu nositi 25% do 30% vlastite težine na udaljenost od više kilometara. [1] Rani pisci uspoređivali su ih s ovcama, no brzo je uočena njihova sličnost s devama. Tako ih Linnaeus 1758. u djelu Systema Natura zajedno s alpakom svrstava u rod Camelus.[2]
Izvorno, ljame, kao i ostale deve, potječu sa središnjih visoravni Sjeverne Amerike od prije oko 40 milijuna godina. Prije oko 3 milijuna godina migrirale su u Južnu Ameriku. Krajem zadnjeg ledenog doba (prije 10.000 do 12.000 godina) deve nestaju u Sjevernoj Americi.[1] Prema podacima iz 2007. u Južnoj Americi živi više od 7 milijuna ljama i alpaka, a u Sjevernu su iz Južne Amerike uvežene krajem 20. stoljeća, tako da danas u SADu i Kanadi živi više od 158.000 ljama i 100.000 alpaka.[3]
Domesticiranje[uredi]
Domesticiranje ljame odvijalo se vjerojatno još u trećem tisućljeću pr. Kr. Općenito se pretpostavlja, da je guanako predak ljama. No postoje i teorije, da je ljama uvijek bila zasebna vrsta, koja je danas u divljini izumrla. Točno porijeklo ljame vjerojatno nikad neće moći biti nedvosmisleno utvrđeno, jer su današnje populacije gotovo sve miješane s guanakom, alpakom i vikunjom, koje se sve mogu međusobno pariti s plodnim potomcima.
Izvori[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 "Llama". Oklahoma State University. 25. lipanj 2007.. http://www.ansi.okstate.edu/breeds/other/llama/
- ↑ Fowler, page 1.
- ↑ South Central Llama Association (22. siječanj 2009.). "Llama Facts". http://www.scla.us/llamafacts.html