Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Lena: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 35: Redak 35:
|država = {{ZD+X/R|RUS}}  
|država = {{ZD+X/R|RUS}}  
}}
}}
Lena izvire južno od Srednjosibirske visoravni, na nadmorskoj visini od 1640 metara u Bajkalskim planinama, 7 km od [[Bajkalsko jezero|istoimenog jezera]]. Velikim deltastim ušćem (oko 30.000 km<sup>2</sup><ref>{{cite web |url= http://www.panda.com.br/about_wwf/where_we_work/ecoregions/lena_river_delta.cfm|title= Lena River Delta - A Global Ecoregion|accessdate=2008-05-23 |work= |publisher=World Wide Fund for Nature}}</ref>) ulijeva se u [[Laptevsko more]]. Porječje obuhvaća oko 2.500.000 km<sup>2</sup>. važni su pritoci Vitim, Olekma, Aldan,  i Velpij. Plovna do Ust'-Kuta; za manje brodove do Kačuge. Lena je glavni prometni put u rudama bogatoj [[Jakutija|Jakutiji]]. U nizinskom području zaleđena kraja listopada do početka lipnja; u gornjem toku od početka studenog do svibnja. Režim je nivalnopluvijalni. Kolebanje između najvišeg i najnižeg vodostaja iznosi u donjem toku 20 m, a u gornjem do 8 m. Glavna pristaništa: Kačuga, Žigalovo, Osetrovo, Kirensk, Vitim, Olekminsk, [[Jakutsk]], Žigansk, Bulun i Tiksi. Lena s pritocima ima znatan [[Hidroenergija|hidroenergetski]] potencijal. Vode Lene bogate su ribom.  
Lena izvire južno od Srednjosibirske visoravni, na nadmorskoj visini od 1640 metara u Bajkalskim planinama, 7 km od [[Bajkalsko jezero|istoimenog jezera]]. Velikim deltastim ušćem (oko 30.000 km<sup>2</sup><ref>{{Citiranje weba |url= http://www.panda.com.br/about_wwf/where_we_work/ecoregions/lena_river_delta.cfm|title= Lena River Delta - A Global Ecoregion|accessdate=2008-05-23 |work= |publisher=World Wide Fund for Nature}}</ref>) ulijeva se u [[Laptevsko more]]. Porječje obuhvaća oko 2.500.000 km<sup>2</sup>. važni su pritoci Vitim, Olekma, Aldan,  i Velpij. Plovna do Ust'-Kuta; za manje brodove do Kačuge. Lena je glavni prometni put u rudama bogatoj [[Jakutija|Jakutiji]]. U nizinskom području zaleđena kraja listopada do početka lipnja; u gornjem toku od početka studenog do svibnja. Režim je nivalnopluvijalni. Kolebanje između najvišeg i najnižeg vodostaja iznosi u donjem toku 20 m, a u gornjem do 8 m. Glavna pristaništa: Kačuga, Žigalovo, Osetrovo, Kirensk, Vitim, Olekminsk, [[Jakutsk]], Žigansk, Bulun i Tiksi. Lena s pritocima ima znatan [[Hidroenergija|hidroenergetski]] potencijal. Vode Lene bogate su ribom.  


== Povijest ==  
== Povijest ==  
Redak 54: Redak 54:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Lena River}}
 
* [http://earthobservatory.nasa.gov/IOTD/view.php?id=1473 Poplave na rijeci Leni - earthobservatory.nasa.gov ]  
* [http://earthobservatory.nasa.gov/IOTD/view.php?id=1473 Poplave na rijeci Leni - earthobservatory.nasa.gov ]  
* [http://earthtrends.wri.org/maps_spatial/maps_detail_static.php?map_select=360&theme=2 Informacije o porječju - earthtrends.wri.org ]
* [http://earthtrends.wri.org/maps_spatial/maps_detail_static.php?map_select=360&theme=2 Informacije o porječju - earthtrends.wri.org ]

Posljednja izmjena od 20. studeni 2021. u 06:54

Ovo je glavno značenje pojma Lena. Za druga značenja pogledajte Lena (razdvojba).
Lena
Lena kod Jakutska
Duljina 4472 km
Nadm. visina izvora 1640 m
Prosječni istjek Laptevsko more
prosjek 17.000 m3/s
maksimum 200.000 m3/s
minimum 366 m3/s
drugdje
Kirensk 480 m3/s
Vitim 1.700 m3/s
Olekminsk

4.500 m3/s
Pritok Viljuj 12.100[1] m3/s

Površina porječja 2.500.000 km2
Izvor Bajkalske planine, Irkutska oblast, Rusija
Ušće Delta Lene, Arktički ocean, Laptevsko More. (Delta)
Države Ruska Federacija
Gradovi Ust-Kut, Kirensk, Lensk, Olekminsk, Jakutsk, Sangar
Slijev Arktičkooceanski
Ulijeva se u Laptevsko more[2]
Plovna od − do Od ušća do Kačuga. Veći dio godine zaleđena.
Porječje Lene

Lena (rus. Лена) je rijeka u Rusiji. S dužinom od 4472 km deseta najduža rijeka na svijetu i deveta po volumenu vode. Najistočnija od tri velike rijeke arktičkooceanskog slijeva, uz Ob i Jenisej. Poriječje Lene obuhvaća veći dio istočnog Sibira.

Opis

Satelitska snimka delte Lene.
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Lena izvire južno od Srednjosibirske visoravni, na nadmorskoj visini od 1640 metara u Bajkalskim planinama, 7 km od istoimenog jezera. Velikim deltastim ušćem (oko 30.000 km2[3]) ulijeva se u Laptevsko more. Porječje obuhvaća oko 2.500.000 km2. važni su pritoci Vitim, Olekma, Aldan, i Velpij. Plovna do Ust'-Kuta; za manje brodove do Kačuge. Lena je glavni prometni put u rudama bogatoj Jakutiji. U nizinskom području zaleđena kraja listopada do početka lipnja; u gornjem toku od početka studenog do svibnja. Režim je nivalnopluvijalni. Kolebanje između najvišeg i najnižeg vodostaja iznosi u donjem toku 20 m, a u gornjem do 8 m. Glavna pristaništa: Kačuga, Žigalovo, Osetrovo, Kirensk, Vitim, Olekminsk, Jakutsk, Žigansk, Bulun i Tiksi. Lena s pritocima ima znatan hidroenergetski potencijal. Vode Lene bogate su ribom.

Povijest

Većina istraživača smatra da je naziv rijeke vuče porijeklo od originalnog naziva naroda Evenki Elyu-Ene, u prevodu "velika rijeka". Prije ruskog naseljavanja područja, najbrojniji lokalni narodi bili su Jakuti, nastanjeni u srednjem toku između pritoka Aldan i Viluj, Evenki (također poznati kao Tunguzi), na velikom području gornjeg toka i nekoliko zajednica Evena u nižem toku i području ušća. Ruska kolonizacija započinje u prvoj polovici 17. stoljeća, isprva s kozacima u službi utjecajnih ruskih obitelji, potom i regularnom vojskom. Kozaci su osnovali gradove Jakutsk (1642.)[4] i Lensk (1663.)[4] i Pokrovsk (1682.)[4]. Obim Ruske populacije duži niz desetljeća ostao je ograničen većinom na vojne utvrde i kažnjeničke kolonije. Baron Eduard Von Toll i Alexander von Bunge proveli su ekspediciju u području delte Lene i Novosibirskih otoka, za Rusku Carsku Akademiju Nauka 1885. godine. Istražili su deltu sa svojim brojnim rukavima koji utječu u polarno more. 1886. istražili su Novosibirske otoke i rijeku Janu s pritocima. Za vrijeme jednogodišnjeg istraživanja prešli su 25 000 km od kojih 4200 rijekama, provevši geodetska mjerenja. Porast lokalnog stanovništva naglo je porastao na prelazu iz 19. u 20. stoljeće, te su u to doba osnovana mnoga naselja: Aldan 1923.[4], Njurba 1930.[4], Mirni 1955.[4], te rudarski grad Nerjungri 1975.[4] Smatra se da Vladimir Ilijč Uljanov svoj nadimak "Lenjin" duguje upravo rijeci Leni, ali postoje razne, uglavnom neutemeljene teorije o porijeklu tog imena: od znaka sjećanja na tamošnji pogrom radnika u vrijeme carske Rusije, do sukoba s Georgijem Plehanovim koji je koristio nadimak "Volgin" u čast rijeke Volge, no u oba slučaja ime Lenjin datira prije navedenih događaja.

Galerija

Izvori

Vanjske poveznice

  1. PREUSMJERI Predložak:Rus oznaka
  1. PREUSMJERI Predložak:Rus oznaka