Grb Slavonije: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
||
Redak 32: | Redak 32: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=23191 Hrvatski grb - Hrvatska enciklopedija] | * [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=23191 Hrvatski grb - Hrvatska enciklopedija] | ||
* [http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/mate-bozic-pise-o-svom-otkricu--kuna-u-grbu-slavonije-bila-je-lav/30840 Mate Božić piše o svom otkriću - Kuna u grbu Slavonije bila je - lav - dalmatinskiportal.hr] | * [http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/mate-bozic-pise-o-svom-otkricu--kuna-u-grbu-slavonije-bila-je-lav/30840 Mate Božić piše o svom otkriću - Kuna u grbu Slavonije bila je - lav - dalmatinskiportal.hr] |
Posljednja izmjena od 19. studeni 2021. u 00:16
Grb Slavonije, povijesni hrvatski grb koji se danas nalazi u kruni grba Hrvatske, a predstavlja heraldički simbol regije Slavonije. Između druge polovice 16. i sredine 19. stoljeća, ovaj grb se koristio i kao grb Hrvatsko-dalmatinsko-slavonskog kraljevstva, jer je zbog osmanskih osvajanja, srednjovjekovno središte Hrvatske bilo izgubljeno, a političko i državno-pravno težište hrvatskih zemalja bilo premješteno s juga na sjever, u međurječje Drave i Save.[1] Grb se opisuje kao štit na kojem je u gornjem dijelu prikazana zvijezda, a između dvije linije koje predstavljaju rijeke, nalazi se prikaz kune okrenute prema heraldički desnoj strani.
Povijest grba Slavonije
Kralj Vladislav II. Jagelović (1490.-1516.) potvrdio je 8. prosinca[2] 1496. godine slavonskim velikašima zemaljski grb Kraljevine Slavonije u obliku štita s kunom između dvije rijeke sa šestokrakom zvijezdom u vrhu štita. Predložak za lik četveronožne životinje koju se identificiralo s kunom, bio je zapravo lav u hodu koji je predstavljao dinastički simbol mlađih kraljeva i hrvatskih hercega iz vladarske obitelji Arpadovića, čiji se prikaz nalazio na aversu slavonskih banovaca, koje su kovali hrvatski hercezi i banovi cijele Slavonije od druge polovice 13. do druge polovice 14. stoljeća.[3] Činjenica da se u kraljevoj grbovnici šesterokraka zvijezda naziva Marsovom zvijezdom (Mart), upućuje na zaključak kako je u razdoblju do kraja 15. stoljeća među slavonskim plemstvom došlo do pogrešnog vjerovanja da je životinja prikazana na novcima zapravo kuna, imajući u vidu da se kuna na srednjovjekovnom latinskom jeziku nazivala martes. Iz te latinske riječi nastao je i izraz marturina, odnosno kunovina, koja se plaćala kao porez prvenstveno na području između Drave i Save.[4]
Tijekom druge polovice 19. stoljeća primat na području Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije preuzima šahirani hrvatski grb, kao nacionalni simbol svih Hrvata. Danas je slavonski grb dio službenog grba Republike Hrvatske i smješten je u kruni iznad glavnog grba.
Galerija
-
Povijesni grb Slavonije
-
Grb Kraljevine Slavonije
-
Slavonski grb, Budimpešta, Mađarska
-
Grb Slavonije, Košice, Slovačka
-
Grb Slavonije na oznaci hrvatskog bana
-
Grb Slavonije unutar grba Kraljevine Hrvatske i Slavonije
Vidi još
Bilješke
- ↑ Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 62.
- ↑ Hrvatski grb - Hrvatska enciklopedija
- ↑ Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 60.-62.
- ↑ Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 60.-62.
Literatura
- Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., Zagreb, 2018. ISSN 0351-1758