Toggle menu
242,8 tis.
110
18
646,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Jezgrina ovojnica: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Jezgrina ovojnica'''-->[[Datoteka:Diagram human cell nucleus.svg|minijatura|Shematski prikaz isječka jezgre ljudske stanice]]
<!--'''Jezgrina ovojnica'''-->[[Datoteka:Diagram human cell nucleus.svg|minijatura|Shematski prikaz isječka jezgre ljudske stanice]]
'''Jezgrina ovojnica''' je dvostruka [[membrana]] koja se sastoji od [[lipidi|lipidnog]] dvosloja i koja okružuje [[stanična jezgrica|jezgricu]] [[eukariot]]skih stanica, ograđujući genski materijal u jezgrici od [[citoplazma]]tskog prostora. U nju su dodane mnoge [[jezgrine pore]], male rupice koje olakšavaju i reguliraju izmjenu tvari između jezgre i [[citoplazma|citoplazme]]. Za kontrolirani promet molekula zadužen je proteinski prsten [[anulus]].<ref>{{cite web|title=jezgra, stanična|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29122|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=20. studenoga 2014.}}</ref>
'''Jezgrina ovojnica''' je dvostruka [[membrana]] koja se sastoji od [[lipidi|lipidnog]] dvosloja i koja okružuje [[stanična jezgrica|jezgricu]] [[eukariot]]skih stanica, ograđujući genski materijal u jezgrici od [[citoplazma]]tskog prostora. U nju su dodane mnoge [[jezgrine pore]], male rupice koje olakšavaju i reguliraju izmjenu tvari između jezgre i [[citoplazma|citoplazme]]. Za kontrolirani promet molekula zadužen je proteinski prsten [[anulus]].<ref>{{Citiranje weba|title=jezgra, stanična|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29122|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=20. studenoga 2014.}}</ref>


Ovojnica se sastoji od dvaju [[lipidni dvosloj|lipidnih dvosloja]]. Prvi je [[unutarnja jezgrina ovojnica|unutarnja]] jezgrina, a drugi je [[vanjska jezgrina ovojnica|vanjska]] jezgrina ovojnica. Prostor između ovojnica nazivamo [[perinuklearni prostor]], prostor koji je [[kontiguoznost|kontiguozan]] s lumenom (unutarnjošću) [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskog retikuluma]].<ref>{{cite web|title=jezgra, stanična|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29122|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=20. studenoga 2014.}}</ref> Obično je širok 20 - 40 nm.<ref>{{cite web|title=Perinuclear space|url=http://www.biology-online.org/dictionary/Perinuclear_space|work=Dictionary|publisher=Biology Online|accessdate=7. prosinca 2012.}}</ref>
Ovojnica se sastoji od dvaju [[lipidni dvosloj|lipidnih dvosloja]]. Prvi je [[unutarnja jezgrina ovojnica|unutarnja]] jezgrina, a drugi je [[vanjska jezgrina ovojnica|vanjska]] jezgrina ovojnica. Prostor između ovojnica nazivamo [[perinuklearni prostor]], prostor koji je [[kontiguoznost|kontiguozan]] s lumenom (unutarnjošću) [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskog retikuluma]].<ref>{{Citiranje weba|title=jezgra, stanična|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29122|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=20. studenoga 2014.}}</ref> Obično je širok 20 - 40 nm.<ref>{{Citiranje weba|title=Perinuclear space|url=http://www.biology-online.org/dictionary/Perinuclear_space|work=Dictionary|publisher=Biology Online|accessdate=7. prosinca 2012.}}</ref>


Na mjestima gdje su [[jezgrine pore]] spajaju se vanjska i unutarnja jezgrina ovojnica.<ref name="VEF">[http://www.vef.unizg.hr/org/biologija/zologija/resources/Stanicni%20organeli%20-%20jezgra%20i%20kromosomi.ppt Stanična jezgra], Veterinarski fakultet</ref>
Na mjestima gdje su [[jezgrine pore]] spajaju se vanjska i unutarnja jezgrina ovojnica.<ref name="VEF">[http://www.vef.unizg.hr/org/biologija/zologija/resources/Stanicni%20organeli%20-%20jezgra%20i%20kromosomi.ppt Stanična jezgra], Veterinarski fakultet</ref>

Posljednja izmjena od 18. studeni 2021. u 22:47

Shematski prikaz isječka jezgre ljudske stanice

Jezgrina ovojnica je dvostruka membrana koja se sastoji od lipidnog dvosloja i koja okružuje jezgricu eukariotskih stanica, ograđujući genski materijal u jezgrici od citoplazmatskog prostora. U nju su dodane mnoge jezgrine pore, male rupice koje olakšavaju i reguliraju izmjenu tvari između jezgre i citoplazme. Za kontrolirani promet molekula zadužen je proteinski prsten anulus.[1]

Ovojnica se sastoji od dvaju lipidnih dvosloja. Prvi je unutarnja jezgrina, a drugi je vanjska jezgrina ovojnica. Prostor između ovojnica nazivamo perinuklearni prostor, prostor koji je kontiguozan s lumenom (unutarnjošću) endoplazmatskog retikuluma.[2] Obično je širok 20 - 40 nm.[3]

Na mjestima gdje su jezgrine pore spajaju se vanjska i unutarnja jezgrina ovojnica.[4]

Postojanje jezgrine ovojnice je jedna od osnovnih razlika između prokariotskih i eukariotskih organizama, jer samo eukariotski organizmi imaju jezgru ograđenu jezgrinom ovojnicom.

Referencije

  1. "jezgra, stanična". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29122 Pristupljeno 20. studenoga 2014. 
  2. "jezgra, stanična". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29122 Pristupljeno 20. studenoga 2014. 
  3. "Perinuclear space". Dictionary. Biology Online. http://www.biology-online.org/dictionary/Perinuclear_space Pristupljeno 7. prosinca 2012. 
  4. Stanična jezgra, Veterinarski fakultet

Vanjske poveznice