Razlika između inačica stranice »Stijena (Cazin, BiH)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Stijena (Cazin, BiH)'''-->{{ | <!--'''Stijena (Cazin, BiH)'''-->{{Infookvir naselje u BiH | ||
|ime = Stijena | |ime = Stijena | ||
|slika = | |slika = |
Trenutačna izmjena od 08:22, 12. studenoga 2021.
Stijena | |
---|---|
Stijena na zemljovidu Bosne i Hercegovine
| |
Entitet | Federacija BiH |
Županija | Unsko-sanska |
Općina/Grad | Cazin |
Zemljopisne koordinate | 44°56′N 16°01′E / 44.94°N 16.02°E |
Stanovništvo (2013.) | |
- ukupno | 2.696 |
Stijena je naseljeno mjesto u gradu Cazinu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1].
Stijena je i sjedište mjesne zajednice koja obuhvaća naselja: Stijena, Bajrići, Glogovac, Miostrah, Podgredina, Vilenjača i Zmajevac.
Zemljopis
Stijena se nalazi u sjeverozapadnom dijelu BiH i najveća je mjesna zajednica općine Cazin. Smještena je u podnožju brda zvanog Gomila uz magistralnu cestu koja spaja Bosansku Krupu, Otoku, Bosanski Novi i ostatak Bosne sa Cazinskom krajinom. Neka od obilježja Stijene su prije svega srednjovjekovna tvrđava Bijela Stijena, Mala i Velika Gomila, rječica Horljava, koja je inače ponornica i ponire ispod jedne velike stijene po kojoj je i samo mjesto dobilo ime.
Stanovništvo
Popisi 1971. - 1991.
Stijena | ||||||
godina popisa | 1991.[2] | 1981. | 1971. | |||
Muslimani | 2.070 (98,61%) | 1.944 (98,43%) | 1.527 (99,47%) | |||
Srbi | 2 (0,09%) | 10 (0,50%) | 2 (0,13%) | |||
Hrvati | 0 | 0 | 1 (0,06%) | |||
Jugoslaveni | 13 (0,61%) | 9 (0,45%) | 0 | |||
ostali i nepoznato | 14 (0,66%) | 12 (0,60%) | 5 (0,32%) | |||
ukupno | 2.099 | 1.975 | 1.535 |
Popis 2013.
Stijena | ||||||
godina popisa | 2013.[1] | |||||
Bošnjaci | 2.683 (99,53%) | |||||
Hrvati | 1 (0,04%) | |||||
Srbi | 1 (0,04%) | |||||
ostali i nepoznato | 11 (0,41%) | |||||
ukupno | 2.696 |
Gospodarstvo
Područje Stijene je bogato šumom, pašnjacima i izvorima vode. Industrijski je nerazvijeno. Glavna aktivnost stanovništva je poljoprivreda, a veliki broj Stijenjana je otišao i odlazi u zapadnoeuropske zemlje u potrazi za poslom.
Kultura
U Stijeni djeluje nekoliko udruga - kulturno-umjetničkih i sportskih: KUD Stijena, Lovačko društvo "Gomila", NK Gomila, TaeKwonDo klub Tigar...
Što se tiče vjerskog života on je organiziran u šest džemata, samim tim u MZ Stijena je i šest džamija odnosno sedam ako brojimo onu u starom gradu, koja je inače i jedna od najstarijih džamija u Cazinskoj Krajini.
U proteklom ratu stijenjani su dali veliki doprinos u odbrani BiH, čemu svjedoče i šehidska obilježja u Stijeni, Bajrićima, Podgredini i Glogovcu, te doprinos u prihvatu i zbrinjavanju izbjeglica.
Obrazovanje
U MZ Stijena su četiri područne škole: Glogovac, Zmajevac, Podgredina i Vilenjača, te centralna škola u Stijeni.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 19. siječnja 2020.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
Nedovršeni članak Stijena (Cazin, BiH) koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
|