Razlika između inačica stranice »Mehurići (Travnik, BiH)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Mehurići (Travnik, BiH)'''-->{{ | <!--'''Mehurići (Travnik, BiH)'''-->{{Infookvir naselje u BiH | ||
|ime = Mehurići | |ime = Mehurići | ||
|slika = | |slika = | ||
Inačica od 07:09, 10. studenoga 2021.
| Mehurići | |
|---|---|
  Mehurići | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | županija Središnja Bosna |
| Općina/Grad | Travnik |
| Zemljopisne koordinate | 44°16′19″N 17°43′56″E / 44.2720467°N 17.7320999°E |
Mehurići su naseljeno mjesto u sastavu općine Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Povijest
U Mehurićima je bio logor Mehurići, zatvorenički logor pod upravom Muslimana-Bošnjaka tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba namijenjen za Hrvate. U Mehurićima je bila i baza mudžahedina[1][2] koji su u njoj imali zapovjedništvo, kamp za obuku i smještaj mudžahedina i dragovoljaca iz islamskih zemalja.[3]
Dva su bila zatočenička objekta za Hrvate. Logori su bili pod kontrolom 306. brigade ABiH kao i civilne policije u Mehurićima: osnovna škola (Škola) i kovačka radionica (Kovačnica). U osnovnoj školi u dvorani za tjelesni odgoj bilo je zatočeno oko 250 hrvatskih civila, u razdoblju od 6. do 24. lipnja 1993. godine. Većina zatočenika u Školi bile su starije osobe, žene i djeca. Među njima je bilo i trudnica. Nakon sporazuma o razmjeni između ABiH i HVO-a, 24. srpnja 1993. godine, hrvatski civili zatočeni u Školi razmijenjeni su za Bošnjake zatočene u Skradnom, općina Busovača, dok je nekoliko muškaraca odvedeno u KP dom u Zenici.[4]
U Kovačnici je u razdoblju od 6. lipnja 1993. do 4. srpnja 1993. godine, bilo zatočeno između 20 i 30 Hrvata, civila i vojnika HVO-a. Zatočenici iz Kovačnice su 4. srpnja 1993. godine premješteni u KP dom u Zenici. MKSJ je 22. travnja 2008. godine oslobodilo Envera Hadžihasanovića komandne odgovornosti za okrutno postupanje u Kovačnici u Mehurićima, a za ostale ratne zločine počinjene u srednjoj Bosni osuđen je na tri i po godine.[4]
Izvor
- ↑ Dnevnik.ba Gloria Lujanović: AKO IZETBEGOVIĆEVI „ASKERI“ OPET KRENU: Hrvati Središnje Bosne bit će, opet, prvi na udaru , 1. ožujka 2018. (pristupljeno 16. ožujka 2018.)
- ↑ Narod.hr Petar Horvatić: Zločini Armije BiH nad Hrvatima – koncentracijski logori o kojima se šuti, 25. ožujka 2017. (pristupljeno 26. travnja 2019.)
- ↑ Hrvatsko nebo Daran: 'Predsjednik izbliza ' Galerija slika i mape zločina koje su počinili pripadnici tzv. Armije BiH nad Hrvatima (pristupljeno 6. svibnja 2019.)
- ↑ 4,0 4,1 (srp.) Centаr zа demokrаtiju i trаnzicionu prаvdu Dokumentovanje logora i drugih zatočeničkih objekata u BiH, Projekat TPOSBiH i CDTP, veljača 2014. Informacija za medije (pristupljeno 26. travnja 2019.)