Razlika između inačica stranice »Laslovo«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje))
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Laslovo'''-->{{Naselje u Hrvatskoj |
<!--'''Laslovo'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj |
ime = Laslovo |
ime = Laslovo |
regija = [[Slavonija]] |
regija = [[Slavonija]] |

Trenutačna izmjena od 22:16, 9. studenoga 2021.

Laslovo
Laslovo na karti Hrvatska
Laslovo
Laslovo
Laslovo na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Osječko-baranjska županija
Općina/Grad Ernestinovo
Najbliži (veći) grad Osijek
Zemljopisne koordinate 45°24′54″N 18°41′46″E / 45.415°N 18.696°E / 45.415; 18.696
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 1.031
Pošta 31214 Laslovo
Pozivni broj +385(0)31
Autooznaka OS

Laslovo (mađ.: Szentlászló) je selo u istočnoj Slavoniji, oko 18 kilometara južno od Osijeka, na relaciji Osijek-Vinkovci te pored rijeke Vuke. Administrativno pripada općini Ernestinovo.

Povijest

Laslovo je naselje staro gotovo tisuću godina. Prva crkva u selu je crkva Svetog Ladislava, sagrađena 1218. godine.[1]

Godine 1475. selo je spomenuto kao tvrđava, a prema podacima iz 19. stoljeća selo je bilo većinskog mađarskoga podrijetla, kalvinističke vjere. Prema popisu stanovništva 1991.g. ima 1 298 žitelja, a 2001.g. pao na 1.031 stanovnika; 2011. god. bilježi se 1074 stanovnika u 382 domaćinstva.

U župi evidentirano 285 vjernika katolika. U Laslovu je današnja kalvinistička crkva sagrađena 1404., zatim preuređivana 1878. i uništena 1991. godine početkom Domovinskog rata. Broj kalvinista u Laslovu - koji su po etničkoj pripadnosti Mađari - se danas procjenjuje na oko 300.

Laslovo je najpoznatije po herojskoj obrani i stradanju u Domovinskom ratu, kada su mještani uz pomoć dragovoljaca iz drugih dijelova Hrvatske (iz Dalmacije, Kvarnera i Zagorja), ali i svijeta (iz Bolivije, Mađarske, SAD-a, Slovenije i Španjolske), 152 dana branili selo i time držali prvu crtu obrane Osijeka s juga. Stanje se pogoršalo nakon pada Vukovara 18. studenog 1991. kada su srpska paravojska i JNA preusmjerile svoje snage iz Vukovara na područje južno od Osijeka s namjerom okruživanja i osvajanja najvećeg slavonskog grada. Dana 20. studenog okupirano je Ernestinovo čime je Laslovo ostalo u potpunom okruženju srpskih snaga, pa je donesena odluka da će svih 257 branitelja i civila, od čega 27 ranjenika, krenuti u proboj prema slobodnom Ivanovcu. Dana 23. studenog oko 16.30 prva skupina od oko 120 ljudi predvođena Ištvanom Mihalikom krenula je kroz kukuruzišta osigurati prolaz drugoj skupini, predvođenoj Ladislavom Kočišem, u kojoj su bili ranjenici. Prva skupina u Ivanovac je stigla 24. studenog oko 4 ujutro, a druga sat vremena kasnije. Gotovo istodobno u Laslovo su ušle srpske horde predvođene Željkom Ražnatovićem Arkanom koje su odmah po dolasku zaklale 3 starice koje nisu htjele napustiti svoje domove, a koje je Ražnatović kasnije predstavio televiziji kao „žrtve ustaša”. Uslijedila je pljačka i rušenje sela. Ukupno je u obrani Laslova poginulo 48 ljudi, a još 10 ih se i danas smatra nestalima.[2][3][4]

Šport

Kultura

  • UDVDR - Klub Laslovo

Izvori

Vanjske poveznice

  • [1] Laslovo.info
  • [2] Osnovna škola Laslovo


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Laslovo koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.