Razlika između inačica stranice »Dabar (Otočac)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Dabar (Otočac)'''-->{{ | <!--'''Dabar (Otočac)'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj | ||
|ime = Dabar | |ime = Dabar | ||
|regija = [[Lika]] | |regija = [[Lika]] | ||
Inačica od 23:52, 7. studenoga 2021.
| Dabar | |
|---|---|
  Dabar Dabar na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Ličko-senjska |
| Općina/Grad | Otočac |
| Najbliži (veći) grad | Otočac |
| Zemljopisne koordinate | 44°57′N 15°19′E / 44.95°N 15.31°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 207[1] |
| Autooznaka | GS |
 Središte Dabra
| |
Dabar je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Zemljopis
U sastavu je grada Otočca, smješteno u Dabarskoj dolini sjeverno od Gackog polja i južno od planinskog lanca Male Kapele. Na sjevernom rubu naselja Dabar klima je planinska, dok južni ili donji dio imaju osobine predplaninske klime.
Povijest
U glagoljskom Dabarskom brevijaru iz 1379. godine spominju se i druga mjesta u okolici Dabra, kojih danas nema. Ime naselja potječe iz Srednjeg vijeka kada su u njemu živjela plemena Dabran i Zagorac. U 14. stoljeću Frankapani su sagradili dabarsku utvrdu. Početkom 16. stoljeća stanovništvo se počinje iseljavati iz tog kraja i u to doba Dabar je utvrđeni grad kod kojeg su Otočani 1527. godine potukli Turke. Navodno se tada teško ranjeni zapovjednik turske vojske Osman-aga sakrio u šuplju bukvu, gdje je pronađen mrtav i po njemu je Osmanagino polje navodno dobilo naziv.
Dabar je 1991. godine s okolnim naseljima za vrijeme Domovinskog rata teško stradao.
Stanovništvo
Naselje Dabar ima katoličku župnu crkvu i župno je središte tog kraja, te urbano središte s Mjesnim Odborom koji obuhvaća podkapelske zaseoke u sklopu grada Otočca.
- 2001. - 207
- 1991. - 596 (Srbi - 347, Hrvati - 229, Jugoslaveni - 6, ostali - 14)
- 1981. - 743 (Srbi - 445, Hrvati - 277, Jugoslaveni - 12, ostali - 9)
- 1971. - 1.058 (Srbi - 611, Hrvati - 436, Jugoslaveni - 1, ostali - 10)[2]
Spomenici i znamenitosti
U Dabru je 1730. godine sagrađena crkva sv. Mihovila, a župa je ustanovljena 1807. godine. Prije osnutka katoličke župe bila je ondje kapelanija koja je pripadala otočkoj župi.[3]
Šport
- Lovačko društvo Orao
- Ribolovno društvo Jaruga
Vidi još
Literatura
- Milan Kranjčević, Turistički vodić, Turistička naklada d.o.o., Zagreb, 1999. godine, ISBN 953-6570-66-1
- Dane Bićanić: Dabar-povijesni pregled, Zagreb 2007
- Prof. Stipe Perišić: Prirodno – geografska obilježja Dabra, Zagreb, 1998
- Biserka Speidel: Dabar kod Otočca, Dabar, 1979
- Karl Czoernig: Ethnographie der Oesterreichischen Monarchie, II. Band, Wien 1857
Izvori
- ↑ http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/h01_01_03_zup09-3131.html
- ↑ CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
- ↑ http://www.zupa-otocac.hr/dabar.htm
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Dabar (Otočac) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||||
.gif){kind=link}