Berak: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Berak'''-->{{ | <!--'''Berak'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj | ||
|ime = Berak | |ime = Berak | ||
|regija = Srijem | |regija = Srijem | ||
Posljednja izmjena od 5. studeni 2021. u 11:16
| Berak | |
|---|---|
  Berak Berak na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Vukovarsko-srijemska županija |
| Općina/Grad | Tompojevci |
| Najbliži (veći) grad | Vukovar |
| Zemljopisne koordinate | 45°13′55″N 19°00′11″E / 45.232°N 19.003°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 476 |
| Pošta | 32243 Orolik |
| Pozivni broj | +385 (0)32 |
| Autooznaka | VU |
 Berak Berak na zemljovidu Vukovarsko-srijemske županije | |
 | |
Berak je selo u općini Tompojevci, nedaleko od Vukovara (11 km).
Zemljopisni položaj[uredi]
Berak se nalazi na 45° 13' 54" sjeverne zemljopisne širine i 19° 1' 40" istočne zemljopisne dužine, nekoliko km južno od Vukovara i nekoliko km istočno od Nuštra i Vinkovaca.
Povijest[uredi]
Berak je staro naselje čiji se razvoj u dokumentima spominje u 15. stoljeću.[1] U pisanim dokumentima za njega postoje imena Perecke ili Perethe.[1] Staro naselje Berak ležalo je jugoistočno od današnjeg mjesta, na polju "Staro selo". Plemićka obitelj Berački posjedovala je ovo područje oko godine 1405. uz imanje Mikluševci a velikaš Filip Korođ oko 1420. godine u području Berka sazidao je franjevački samostan kojeg su Osmanlije 1526. godine poharali, no redovnici su ga kasnije obnovili.[1] Samostan je ponovo razoren 1533. godine i nakon toga napušten. Mjesto gdje se nekada nalazio samostan i danas se naziva "Svetinja".
Ime Berak je hrvatskog podrijetla, a znači "zemljište u nizini".
Na širem području spominju se posjedi: Trinčil, Samašin i Karaševo. Berak je kao selo opstao za vrijeme Osmanlija, tako da je pred kraj osmanske vladavine, selo imalo 30 hrvatskih kuća.[1] Pod Osmanlije mjesto je palo 1526. godine i pod njima ostalo neprekidno do 1687. godine. Nakon istjerivanja Osmanlija Kraljevska komora je kao vlasnik sela, početkom 18. stoljeća u Berak naselila tri pravoslavne obitelji.[1] Prilikom popisa sela vukovarskog vlastelinstva 1736. godine u Berku je bilo 39 naseljenih kuća u kojima je većinsko stanovništvo bilo hrvatsko.[2]
Oko 1790. godine u Berku je dovršena gradnja crkve Sv. Ivana Krstitelja. Selo je do 1807. spadalo pod župu u Sotinu, a od 1807. ima posebnu samostalnu župu Mučeništva Sv. Ivana Krstitelja pod koju spadaju još sela Čakovci i Orolik. Berak je 1846. dobio pučku školu. Sredinom 19. stoljeća u Berak se naseljavju njemački i mađarski doseljenici. Do 1866. godine Berak se povećao i u njemu je bilo 108 naseljenih kuća sa 630 stanovnika od kojih je najviše bilo Hrvata, potom Nijemaca i Mađara te šest pravoslavnih Vlaha.[2] Župna crkva se obnavljala 1886. i 1889., da bi 1945. godine bila razorena. Do uspostave Jugoslavije, oko 60% stanovništva Berka bili su Nijemci, oko 25% Hrvati, a oko 20% Mađari.[3] U ovaj kraj su 1942. došli grkokatolički Hrvati iz Žumberka na nagovor biskupa dr. Janka Šimraka. 35 siromašnih obitelji iz župa Grabara, Pećna i Mrzlog Polja, kolonizirale su na biskupsko imanje Berkasovo nedaleko od Šida.[4] Titov režim je 1944. i 1945. protjerao skoro sve Nijemce i mnoge Mađare. Na njihova imanja i kuće doseljeni su Srbi. [3] Titov režim je 1945. oduzeo zemlju Hrvatima u Berkasovu, te je Žumberčanima ponuđeno useliti u napuštena odnosno ispražnjena folksdojčerska imanja. Žumberčani su tako došli u Berak, a prekrajanjem republičkih granica na štetu Hrvatske a u korist Srbije, Berkasovo je ostalo u Vojvodini. Za Srbe su doseljeni Žumberčani bili “ustašama” te su se tako prema njima i odnosili.[4]
Nova župna crkva građena je od 1969. do 1970. godine, te je ponovno opustošena 1991. godine. Dugo je Berak pripadao upravnoj općini u Negoslavcima, da bi se 1894. odcijepio i postao središtem posebne upravne općine.[1]
Uoči velikosrpske agresije 1991. u Berku su bile 33 obitelji podrijetlom iz Žumberka.[4] Za vrijeme Domovinskog rata, 56 Berčana Hrvata (rimokatolika i grkokatolika) je bilo žrtvom ratnog zločina kojeg su počinili domaći Srbi i crnogorski četnici (prema svjedočenjima preživjelih svjedoka). 96 Berčana su srpski agresori zatočili od listopada 1991. godine. U zatočeništvu su proveli tri i pol mjeseca, a 56 ih se nije živo vratilo iz zatočeništva. Brojne žene su bile silovane.[5] Kao početak agonije Berka uzima se nadnevak 2. rujna, kad su srpsko-crnogorski osvajači pobili 5 Berčana, a druge odveli u logore u kojima su mnogi ubijeni. Mnogo Berčana pronađeno je u masovnim grobnicama i mnogi se i 30 godina poslije vode kao nestale osobe.[6][7]
Danas je Berak u sastavu općine Tompojevaca. Po popisu stanovništva iz 2001. godine imao je 476 stanovnika.
Stanovništvo[uredi]
Godine 1991. u Berku je živilo 63 posto Hrvata i 37 posto Srba.
Šport[uredi]
U Berku je od 1963. do 1991. godine postojao nogometni klub Jedinstvo[8]. Nakon Domovinskog rata osnovan je, 2001. godine, NK Sokol Berak koji se 6 sezona natjecao u 3. županijskoj nogometnoj ligi[9]. Trenutačno se natječe u 2. ŽNL.
Vidi još[uredi]
Izvori[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Općina Tompojevci: Naselje Berak, preuzeto 7 svibnja 2012.
- ↑ 2,0 2,1 Mirko Marković, Istočna Slavonija: Stanovništvo i naselja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003., ISBN 953-222-123-9 nevaljani ISBN, str. 54.-55.
- ↑ 3,0 3,1 Petar Horvatić: 2. rujna 1991. Berak – selo gdje su četnici počinili jedne od najstrašnijih zločina u Domovinskom ratu Narod.hr. 2. rujna 2019. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 Petar Horvatić: (VIDEO) 2. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Berak, Srijem) – u pokoljima ubijeno 45 Hrvata rimokatolika i grkokatolika Narod.hr. 2. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
- ↑ Vjesnik Hrvati u Berku će prosvjedovati sve do podizanja optužnica
- ↑ Petar Horvatić: (VIDEO) 2. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Berak, Srijem) – u pokoljima ubijeno 45 Hrvata rimokatolika i grkokatolika Narod.hr. 2. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
- ↑ Petar Horvatić: 2. rujna 1991. Berak – selo gdje su četnici počinili jedne od najstrašnijih zločina u Domovinskom ratu Narod.hr. 2. rujna 2019. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
- ↑ Sto godina nogometa u Hrvatskoj 1880.-1980., Zagreb 1981., str. 125
- ↑ Panorama Vukovar: Priča iz Berka: Rad i zajedništvo pobjeđuju sve prepreke!, preuzeto 7. svibnja 2012.
Vanjske poveznice[uredi]
- Općina Tompojevci
- Vjesnik Hrvati u Berku će prosvjedovati sve do podizanja optužnica, 11. svibnja 1999.
- Vjesnik Od utorka ekshumacija u Berku, 11. svibnja 1999.
Nedovršeni članak Berak koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||