Razlika između inačica stranice »Poljska preslica«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (no summary specified)
Redak 42: Redak 42:
File:Equisetum arvense fertile spore-bearing stem - Keila.jpg|''E. arvense''
File:Equisetum arvense fertile spore-bearing stem - Keila.jpg|''E. arvense''
</gallery>
</gallery>
{{commonscat|Equisetum arvense}}
 
{{wikispecies|Equisetum arvense}}
 
[[Kategorija:Presličevke]]
[[Kategorija:Presličevke]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]

Inačica od 02:47, 3. studenoga 2021.

Poljska preslica
Poljska preslica
Poljska preslica
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Pteridophyta
Razred: Equisetopsida
Red: Equisetales
Porodica: Equisetaceae
Rod: Equisetum
Vrsta: E. arvense
Dvojno ime
Equisetum arvense
L.

Poljska preslica (rastavić, konjski rep, lat. Equisetum arvense), je jednogodišnja biljka iz porodice Equisetaceae. Raste u umjerenom pojasu sjeverne hemisfere. Kod nas raste uz potoke i na vlažnim mjestima po šumama i livadama. Ljekovita je biljka. Mladi proljetni izdanci su jestivi.

Sastav

Biljka sadrži askorbinsku kiselinu (0,19 %), karoten, saponin ekvizetonin (oko 5%), flavonoide (kvercitin, izokvercitin, kempferol, luteolin, ekvizetrin), masti, nikotin, kremičnu kiselinu (do 25 %), organske kiseline (jabučnu, oksalnu i akonitnu), masno ulje, taninske i smolaste tvari, fenilkarbonovu kiselinu, mineralne soli, sitosterol.[1]

Uporaba u narodnoj medicini

E. arvense koristi se u tradicionalnoj austrijskoj biljnoj medicini kao čaj, ili izvana kao kupka ili kompresa, za liječenje poremećaja kože, lokomotornog sustava, bubrega i mokraćnog sustava, reumatizma i gihta.

Kontraindikacije

Ne koristiti kod nefritisa i nefroza!

Druge mogućnosti uporabe

Nekada se koristila za poliranje kositrenih predmeta, te drveta.

Dodatna literatura

Wilfort, R. Ljekovito bilje i njegova upotreba, Zagreb 1974.

Vanjske poveznice

Izvori

  1. Putirskij,I.N.,Prohorov,V.N. Universalnaja enciklopedija lekarstvenih rastenij,Moskva 2000.,str.280