Megalitski malteški hramovi: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m no summary specified
 
Redak 70: Redak 70:


==Izvori==
==Izvori==
{{commonscat|Megalithic Temples of Malta}}
 
{{izvori}}
{{izvori}}


Posljednja izmjena od 2. studeni 2021. u 14:22

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Megalitski malteški hramovi je skupina prapovijesnih megalitskih spomenika na Malti od kojih je sedam upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1980. godine kao "najstarije samostojeće građevine na svijetu[1][2]. Oni su nastali kao rezultat lokalnih inovacija u procesu kulturne evolucije[3], što je dovelo do razdoblja koje nazivamo Ġgantija kultura (3600.-3200. pr. Kr.), nakon koje je uslijedila Saflieni kultura (3000.-2500. pr. Kr.) koja je kulminirala u razdoblju Tarxien kulture (od 3150.-2500. pr. Kr.), čime je završilo doba megalitskih spomenika[4].

Ostali prapovijesni megalitski lokaliteti koji nisu upisani na UNESCO-v popis su: Borġ in-Nadur[5] (Birżebbuġa), Kordin III.[6], Il-Bidni[7], Xemxija[8], Hal Ginwi[9], Tal-Quadi[10] (fr, ru), Ta' Marżiena[11], Ta' Raddiena[12], L-Imramma[13], Buggiba[14], Santa Verna[15], Tas-Silġ (Żejtun) i kompleks tragova isklesanih u stijeni Misraħ Għar il-Kbir (Dingli) i drugi[16].

Popis zaštićenih lokaliteta UNESCO-a[uredi]

Dva hrama Ġgantija su prvi upisani na UNESCO-v popis 1980. godine, a ostali su dodani 1992. god.
Planovi hramova Hagar Qima
Shematski prikaz orijentacije hrama u Mnajdri prema sunčevim zrakama za suncostaja i ravnodnevica.
Slika Ime izgradnja Lokacija Koordinate Bilješke
Ġgantija oko 3600.-3000. pr. Kr. Otok Gozo 36°01′48″N 14°09′39″E / 36.0300°N 14.1608°E / 36.0300; 14.1608 Dva hrama Ġgantija su najstariji megalitski hramovi na Malti iz neolita i jedni su od najstarijih ljudskih građevina na svijetu. Najvjerojatnije su izgrađeni za kult plodnosti, o čemu svjedoči njihov oblik od pet velikih apsida koji podjseća na kultni oblik žene, ali i brojne figurice "Venera" koje su pronađene na lokalitetu. Hramovi, od kojih je južni veći i stariji, su okruženi vanjskim zidinama i imaju tragove gipsa koji je nekada prekrivao i izravnjavao nepravilne zidove[17].
Ħaġar Qim ("Sveto kamenje") oko 3600.-3200. pr. Kr. Kod sela Qrendi 35°29′38″N 14°15′48″E / 35.4940°N 14.2632°E / 35.4940; 14.2632 Kompleks hramova izgrađen od mekanog vapnenca globigerina, zbog čega je podosta oštećen pri čemu su njegovi vanjski zidovi isprani te se može vidjeti u njegovu unutrašnjost. Hram ima trilitonski portal, oltarnu klupu i ortostate, široko dvorište, okružne zidine s prolazima koji vode do hramova koji imaju blago različite oblike s dominantnim oblinama[18]
Mnajdra (L-Imnajdra) oko 3500.-3100. pr. Kr. 500 m od Ħaġar Qima 35°29′37″N 14°15′40″E / 35.4936°N 14.2611°E / 35.4936; 14.2611 Ovaj kompleks je organiziran oko kružnog dvorišta s tri združena hrama iznad strmine prema moru. Desni je sličnog oblika kao ostali malteški hramovi, lijevi je trolisni s originalnim ukrasima od udubljenja i trostrukim ulazom. Srednji i najmlađi hram, uklopljen između postojeća dva, ima četiri apside i nišu, konkavno pročelje, trilitonski portal, oltarnu klupu i ortostate. Ovaj treći hram je poravnan sa sunčevim suncostajom i ravnodnevicom tako da prve zrake sunca ljetnjg suncostaja osvijetle ivicu dekoriranog megalita između prve dvije apside, dok se isto događa s dekoriranim megalitom između druge dvije apside tijekom šimskog suncostaja. Tijekom ravnodnevica sunčeve zrake kroz portal osvijetljavaju najdalju nišu u središnjoj apsidi[19].
Skorba (Ta’ Skorba) oko 3500.-3000. pr. Kr. Għar Dalam 35°33′05″N 14°13′26″E / 35.5514°N 14.2239°E / 35.5514; 14.2239 Ovaj lokalitet je bio naseljen još oko 4850. pr. Kr., što ga čini najstarijim na otoku, i pripada tzv. Għar Dalam razdoblju iz kojega potječe 11 m dug zid zapadno do ulaza u hram. Od hrama su opstao samo pokoji monolit, primitivni cementni pod (torba) i veliki vapnenačka uspravna ploča visoka 3.4 m. Sjeverni zid je u boljem stanju, kao i manji klasični malteški hram iz mlađeg Tarxien razdoblja, istočno od starog hrama.
Ta’ Ħaġrat oko 3000. pr. Kr. Mġarr 35°33′05″N 14°13′15″E / 35.5513°N 14.2209°E / 35.5513; 14.2209 Kompleks Ta' Hagrat se nalazi oko 1 km od Ta' Skroba hramova, a čine ga ostaci dvostrukog trolisnog hrama koji su nepravilniji i manji od ostalih na Malti, ali s dekoriranim megalitima. Selo Mġarr uz hramove je zapravo stoljećima starije od hramova (oko 3800. pr. Kr.) i tu je pronađeno mnogo keramike iz tog vremena (Mġarr kultura)[20]
Tarxien oko 3600.-2800. pr. Kr. Tarxien 35°31′17″N 14°18′16″E / 35.5215°N 14.3045°E / 35.5215; 14.3045 Kompleks od tri hrama je pronađen 400 metara istočno od Hipogeuma u Ħal-Saflieni i za razliku od ostalih hramova on je sa svih strana okružen modernim naseljem. Najstariji hram čine dvije paralelne polukružne apside s prolazom između njih. Južni istočni hramovi su izgrađeni kasnije i kopiraju stariji po obliku (polukružne simetrične apside s prolazom) ali prvi ima dva para apsida i izgrađen je od velikih monolita, a drugi ima tri para apsida precizinije klesanih monolita i bogatije je ukrašen raznolikim životinjskim motivima u plitkom reljefu.

Izvori[uredi]

  1. ↑ [url=http://www.otsf.org/ Malta Temples and The OTS Foundation], sa Otsf.org. Posjećeno 14. siječnja 2011. (engl.)
  2. ↑ The Prehistoric Archaeology of the Temples of Malta, sa Bradshawfoundation.com, 22. srpnja 2002. Posjećeno 14. siječnja 2011. (engl.)
  3. ↑ Blouet, Prehistoric Temples of Malta, str. 22., 16. rujna 2008. Posjećeno 14. siječnja 2011. (engl.)
  4. ↑ David Trump i Cilia D., Malta: Prehistory and Temples, Midsea Books Ltd., Malta. ISBN 99909-93-94-7 nevaljani ISBN
  5. ↑ David Trump i Cilia D., Malta: Prehistory and Temples, Midsea Books Ltd., Malta. str. 140. i 141. ISBN 99909-93-94-7 nevaljani ISBN
  6. ↑ Kordin III Ancient Temple - megalithic.co.uk
  7. ↑ http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10866
  8. ↑ http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10696
  9. ↑ http://web.infinito.it/utenti/m/malta_mega_temples/destroy/ginwi.html
  10. ↑ http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10416
  11. ↑ http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10356
  12. ↑ http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10406
  13. ↑ http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10357
  14. ↑ http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10404
  15. ↑ http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10379
  16. ↑ http://www.megalithic.co.uk/search.php?author=&topic=&country=10&min=50&query=&type=&category=&county=&sitetype=
  17. ↑ Mayrhofer Żammit, The Prehistoric Temples of Malta and Gozo, 1995., Malta, str. 152.
  18. ↑ Malteška baština na heritagemalta.com. Posjećeno 14. siječnja 2011. (engl.)
  19. ↑ Mario Vassalo, The planning and layout of the Maltese neolithic temples na weathermalta.net. Posjećeno 14. siječnja 2011.
  20. ↑ D. Trump i D. Cilia, 2002, Malta: Prehistory and Temples, Midsea Books Ltd., Malta. ISBN 99909-93-94-7 nevaljani ISBN str. 154. i 155. (engl.)


Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Megalitski_malteški_hramovi&oldid=284137"