Razlika između inačica stranice »Brgljez kamenjar«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (no summary specified) |
||
| Redak 33: | Redak 33: | ||
Brgljez kamenjar prema Crvenoj knjizi ptica Hrvatske (Tutiš i sur. 2013.) ima kategoriju ugroženosti: najmanje zabrinjavajuća (LC) vrsta. | Brgljez kamenjar prema Crvenoj knjizi ptica Hrvatske (Tutiš i sur. 2013.) ima kategoriju ugroženosti: najmanje zabrinjavajuća (LC) vrsta. | ||
Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (80/13) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 114/13) brgljez kamenjar je strogo zaštićena vrsta u RH.<ref>[http://www.iucnredlist.org/details/22711205/0 IUCN]</ref> | Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (80/13) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 114/13) brgljez kamenjar je strogo zaštićena vrsta u RH.<ref>[http://www.iucnredlist.org/details/22711205/0 IUCN]</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
[[Kategorija:Brgljezi]] | [[Kategorija:Brgljezi]] | ||
Inačica od 15:37, 1. studenoga 2021.
| Brgljez kamenjar | |
|---|---|
 Brgljez kamenjar | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Passeriformes |
| Porodica: | Sittidae |
| Rod: | Sitta |
| Vrsta: | S. neumayer |
| Dvojno ime | |
| Sitta neumayer Michahelles, 1830 | |
Brgljez kamenjar (lat. Sitta neumayer) je vrsta ptice iz porodice Brgljeza (lat. Sittidae).[1][2]
Područje rasprostranjenosti u svijetu i RH
Brgljez kamenjar je u Hrvatskoj gnjezdarica, stanarica prisutna tijekom cijele godine. U Europi je još rasprostranjena u jugoistočnoj Europi. Vrstu nalazimo i u Turskoj, Armeniji, Azerbajdžanu, Iranu i Iraku.
Veličina RH populacije
Oko 1000 parova.
Stanište
Ovoj vrsti odgovaraju staništa u mediteranskim predjelima. Kao što i sam naziv vrste kaže, brgljez kamenjar, odabire stjenovita staništa s mnogo sunca, to uključuje stijene i litice (ali ne nad morem), kamenjare i stjenovite obronke. No, tijekom zime obitavat će u drveću ili grmlju.
Fenologija vrste i biologija vrste
Za razliku od brgljeza Sitta europaea, brgljez kamenjar ima žućkastosmeđe obojenje sa svijetlim donjim dijelovima, više smeđe bokove i rep bez bijelih mrlja. Duljina tijela je 13.5 – 14.5 cm, a raspon krila 23 – 25 cm. Gnijezda grade na izoliranom kamenju, na mjestima koja su zaklonjena od kiše. Najčešće je to u potkapinama i pukotinama stijena. Gnijezda mogu graditi čak i u naseljenim građevinama, npr. ispod štokova. Grade gnijezdo od blata, dlaka, životinjskog izmeta i biljnog materijala. U blatu se također nalaze insekti, bobice, perje, itd. Parovi koji se formiraju tijekom jeseni su monogamni te iz sezone u sezonu koriste isto gnijezdo i teritorij. Tijekom inkubacije jaja, koja traje 13 – 15 dana, mužjak hrani ženku. Tijekom sezone ima 2 legla, a u jednom je 8 – 10 jaja.
IUCN kategorija ugroženosti i zakonska zaštita
Brgljez kamenjar prema Crvenoj knjizi ptica Hrvatske (Tutiš i sur. 2013.) ima kategoriju ugroženosti: najmanje zabrinjavajuća (LC) vrsta. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (80/13) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 114/13) brgljez kamenjar je strogo zaštićena vrsta u RH.[3]