Vidi kôd stranice Toma Arhiđakon

<!--'''Toma Arhiđakon'''-->'''Toma Arhiđakon''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Thomas Archidiaconus Spalatensis'', [[Split]], oko [[1200.]] – Split, [[8. svibnja]] [[1268.]]), splitski [[kler]]ik, [[Povijest|povjesničar]] i [[kronika|kroničar]].

Pisac važnog povijesnog djela ''[[Historia Salonitana]].''

== Životopis ==

Tradicionalna historiografija navodi da se rodio u splitskoj [[plemstvo|patricijskoj]] obitelji romanskog podrijetla. Međutim, postoji i argumentacija koja sugerira da je Toma možda bio [[Hrvati|Hrvat]], a da je nesnošljivost prema Hrvatima koji je zastupljen u njegovom djelu, zapravo produkt višestoljetnog antagonizma selo-grad.<ref>Matijević Sokol, Mirjana, str. 34.</ref>

Školovao se u Splitu i [[Bologna|Bolonji]].<ref name="ReferenceA">Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 13.</ref> Nakon studija [[Teologija|teologije]] i [[Pravo|prava]] u Bolonji, vratio se u rodni Split, koji je tada uživao široku [[Autonomija|autonomiju]], te se istakao obavljajući razne gradske dužnosti. Prema sačuvanim dokumentima, Toma je od [[1227.]] bio je gradski javni bilježnik, a sljedeće godine postaje i [[kanonik]]om. Godine [[1230.]] izabran je za [[đakon|arhiđakona]] splitske metropolitanske crkve.<ref>Opća enciklopedija, str. 245.</ref><ref>Matijević Sokol, Mirjana, str. 37.</ref>

Uskoro po izboru za arhiđakona sukobio se sa splitskim nadbiskupm Guncelom koji je završio [[1234.]] godine posredovanjem kardinala Otona u Perugiji.<ref>Matijević Sokol, Mirjana, str. 38.</ref>

Zalažući se za gradsku upravu organiziranu po uzoru na talijanske komune, pošao je [[1239.]] u [[Italija|Italiju]] i izabrao [[Gargan de Arscindis|Gargana de Arscindisa]] za načelnika Splita.<ref>Matijević Sokol, Mirjana, str. 39.</ref> Za njegove uprave gradom, popisani su gradski običaji koji su tvorili gradski statut.

Godine [[1242.]] splitski kler izabrao ga je za novog [[nadbiskup]]a, no svjetovnjaci nisu prihvatili taj izbor pa je odluka poništena, a novim nadbiskupom imenovan je kandidat kralja [[Bela IV.|Bele IV.]], čazmanski prepošt i Hugrin.<ref>Novak, Grga, str. 137.</ref><ref>Matijević Sokol, Mirjana, str. 41.</ref>

Kao tipičan predstavnik [[Srednji vijek|srednjovjekovnog]] municipalizma, Toma Arhiđakon je radio na tome da Split očuva svoj autonomni položaj i da ne pripadne niti [[Hrvatski kraljevi|hrvatskom kralju]], niti hrvatskim [[Feudalizam|feudalcima]], niti [[Mletačka Republika|Mlečanima]]. Također je zastupao stav da [[Katolička crkva|crkva]] treba ostati neovisnom od svjetovne vlasti, te da laicima ne treba dozvoliti utjecaj na izbor [[biskup]]a u [[Dalmacija|dalmatinskim]] gradovima.

Toma je pokopan u crkvi sv. Frane na splitskoj rivi. Prema [[Kerubin Šegvić|Šegviću]], koji piše 1920-tih, grobnica je u "najnovije vrijeme" bila zatrpana.<ref>Šegvić, Kerubin, str. 120.</ref> Ipak, sačuvan je [[epitaf]] koji prema prijevodu [[Mirjana Matijević - Sokol|Mirjane Matijević Sokol]] glasi: ''Kriste, ovaj Toma Arhiđakon uči nauk kojeg se držao i učio je (i druge) pravilima: prezri svijet, kloni se grijeha, kroti tijelo, žali za raskošima života, kloni se zavodljivih dobitaka! I Split je bio početak gdje se i od života oprosti. Kada je smrt naslijedila život, moja slava je prošla. Ovdje me jede crv i tako tijelo, koje nestaje, pokorava pravu smrti, ali i dušu tko mu preda. Godine Gospodnje 1268. osmoga dana mjeseca svibnja.'' <ref>Matijević Sokol, Mirjana, str. 34-35.</ref>

== Historia Salonitana ==
{{glavni|Historia Salonitana}}

Toma Arhiđakon napisao je [[1266.]] na latinskom "Povijest salonitanske crkve" (''[[Historia Salonitana]]''), koja sadrži veoma vrijedne podatke za ranu hrvatsku povijest. U djelu je [[Kronologija|kronološkim]] redom opisao živote i djela [[solin]]sko-splitskih [[nadbiskup]]a od [[Rimsko Carstvo|rimskih]] vremena do svoga doba, praveći mnoge ekskurze o prošlosti Splita i srednjovjekovne [[Hrvatska|Hrvatske]], te stoga predstavlja vrijedan povijesni izvor za razdoblje hrvatskih narodnih vladara, osobito za doba [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] i [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]], te za doba [[Tatari|tatarske]] provale (1241–1242). Suvremenu povijest često prikazuje veoma živopisno, npr. provalu Tatara, sukobe između Splita i [[Trogir]]a te političke razmirice u gradu.

Njegovo djelo poslije je nadopunjavano i prerađivano pa je tako nastao rukopis iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]] poznat u historiografiji kao ''Historia Salonitana maior'' <ref name="ReferenceA"/> u kojoj se nalazi i prijepis [[Pacta conventa|Pacte Convente]].

== Izdanja ==
Moderno kritičko izdanje s prijevodom i komentarom:
* Toma Arhiđakon, ''Historia Salonitana: povijest salonitanskih i splitskih prosvećenika''; predgovor, latinski tekst, kritički aparat i prijevod na hrvatski jezik Olga Perić; povijesni komentar Mirjana Matijević Sokol; studija Toma Arhiđakon i njegovo djelo Radoslav Katičić; Split : Književni krug, 2003; {{ISBN|953-163-189-1}}.

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''[[Kerubin Šegvić|Šegvić, Kerubin]], Toma Arhiđakon državnik i pisac 1200.-1268. njegov život i djelo Zagreb: Matica Hrvatska, 1927.''
* ''Matijević Sokol, Mirjana, Toma Arhiđakon i njegovo djelo, Jastrebarsko, 2002.'' {{ISBN|953-191-186-X}}
* ''[[Grga Novak|Novak, Grga]], Povijest Splita, knjiga prva, Split, 2005.'' {{ISBN|953-97861-7-7}}
* ''Opća enciklopedija, sv. VIII, JLZ, Zagreb, 1982.''
* ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XX, Zagreb, 2007.'' {{ISBN|978-953-7224-20-5}}
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=254974 Marin Buovac: Prikaz i značaj knjige u svijetu filatelije, Artos : časopis za znanost, umjetnost i kulturu, br. 5 - 2017.]

{{(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski}}

[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Splitsko-makarska nadbiskupija]]
[[Kategorija:Hrvatski kroničari]]
[[Kategorija:Hrvatski latinisti]]
[[Kategorija:Splitski nadbiskupi]]