Vidi kôd stranice Kronologija raspada SFRJ

{{neprovjereno}}
{{izvor}}
{{neutralnost}}
Kao početak raspada [[SFRJ|Jugoslavije]] se smatra smrt [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] a smatra se da je završio [[Međunarodna reakcija na proglašenje neovisnosti Kosova|proglašenjem]] neovisnosti [[Kosovo|Republike Kosovo]].

Ovdje je vremenski prikaz događanja vezanih uz to.


== 1980. ==

{| class="wikitable" width="100%"
! width="125" | Datum
!Događaj
|-
| [[4. svibnja]] || Umire predsjednik [[SFRJ|Jugoslavije]] [[Josip Broz Tito]]. [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništvo]], sastavljeno od osam članova predstavnika svake od republika i dvije autonomne pokrajine ([[SAP Vojvodina|Vojvodina]] i [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]]), preuzima vlast u državi. Deveto mjesto zauzima predsjednik [[SKJ|Saveza komunista Jugoslavije]].
|-
| [[10. lipnja]] || Skupina od šezdesetak pisaca, pjesnika i javnih intelektualaca u [[Slovenija|Sloveniji]] potpisuje peticiju tražeći prostor za svoje intelektualne rasprave, koji bi ujedno uključio i pravo na političko kritiziranje. Peticijom također izražavaju želju za uspostavu neovisnog [[Časopis|časopisa]] koji bi se bavio intelektualnim raspravama.
|-
| [[1. listopada]] || Pet slovenskih intelektualaca pokreće peticiju na razini cijele države za poništenje Člana 133 jugoslavenskog kriminalnog zakona koji omogućava krivično gonjenje osoba koji javno izražavaju nezadovoljstvo vladavinom ([[Režim|režimom]]).
|}

==1981.==
{| class="wikitable" width="100%"
! width="125" | Datum
!Događaj
|-
| [[11. ožujka]] || Početak prosvjeda na [[Kosovo|Kosovu]] na kojima se traži proglašenje Kosova ravnopravnom i sastavnom republikom unutar [[SFRJ]], za razliku od autonomne pokrajine unutar sastava [[SR Srbija|Socijalističke republike Srbije]].
|-
| [[1. travnja]] || Između 5000 i 25000 prosvjednika [[Albanija|albanske]] nacionalnosti traže proglašenje Kosova republikom.
|-
| [[2. travnja]] || Predsjedništvo SFRJ šalje postrojbe specijalne policije s ciljem suzbijanja prosvjeda na Kosovu i proglašava izvanredno stanje koje traje [[Tjedan|tjedan]] dana. 
|-
| [[3. travnja]] || Kraj demonstracija na Kosovu. Ishod: 9 mrtvih i više od 250 ozlijeđenih.
|}

== 1982. ==
{| class="wikitable" width="100%"
! width="125" | Datum
!Događaj
|-
| [[2. veljače]] || Rock i punk koncert s ciljem potpore [[Poljska|poljskog]] pokreta [[Solidarnost|Solidarnosti]] održan je u [[Ljubljana|Ljubljani]].
|-
| [[svibanj]] || Časopis Nova revija pokrenut je u Ljubljani. Ovaj događaj označen je kao početak postepene demokratizacije [[SR Slovenija|Slovenije]]. 
|}

==1983.==
{| class="wikitable" width="100%"
! width="125" | Datum
!Događaj
|-
| [[12. travnja]]  || [[Episkop]]i [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] potpisuju peticiju protiv progona [[Srbi|Srba]] na Kosovu.
|-
| [[lipanj]] - [[kolovoz]]|| [[Alija Izetbegović]] uhićen od strane [[Komunisti|komunista]] i osuđen pred sudom u [[Sarajevo|Sarajevu]] zbog svojih spisa u kojima je pisao da je došlo vrijeme da svi [[Islam|Muslimani]] svijeta ustanu i dožive preporod. Iako je njegov rad bio teorijske naravi svejedno je osuđen na 14 godina robije. U zatvoru je bio 5 godina.
|}

==1984.==

{| class="wikitable" width="100%"
! width="125" | Datum
!Događaj
|-
| [[1. siječnja]]  || Skupina od 26 slovenskih intelektualaca i javnih ličnosti zahtijeva promjenu jugoslavenskog [[Ustav druge Jugoslavije|ustava]] u smislu zaštite slobode govora i javnog okupljanja. Neki od sudionika bili su: Rastko Močnik, Alenka Puhar, Gregor Tomc, Ivo Urbančič, Pero Lovšin i Dane Zajc.
|-
| [[14. ožujka]]  || Stav [[SAD|SAD-a]] prema Jugoslaviji promjenjen je uredbom odluke 133 Nacionalne sigurnosti, no ništa se bitno nije promijenilo u odnosu na 1982. godinu kada je situacija u Jugoslaviji okarakterizirana kao "tiha revolucija" u komunističkim državama.
|}

==1985.==
{| class="wikitable" width="100%"
! width="125" | Datum
!Događaj
|-
| [[1. svibnja]] || Kao odgovor na pojavu "albanskog nacionalizma" dolazi do rasta srpskog nacionalizma koji poziva na zaštitu "ugroženih" [[Srbi|Srba]] na Kosovu. Borbeni krik tih poziva će postati navodno silovanje (žrtva kao i istražitelji je pričala i o samoozljeđivanju i o [[Silovanje|silovanju]]) bocom kosovskog srbina Đorđe Martinovića, od strane Albanaca. Martinovićeva verzija priče je bila da je bio silovan od strane albanskih nacionalista. Njegova izjava izazvat će bučan prosvjed nacionalista u Srbiji.
|-
| [[25. svibnja]] || [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti|Srpska akademija znanosti i umjetnosti]], kao strateški program srpske inteligencije odlučuje donijeti [[Memorandum SANU|memorandum]] koji bi trebao odrediti smjer rješenja srpskog pitanja unutar [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. 
|-
| [[20. srpnja]] || [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništvo SFRJ-a]] prihvaća zahtjev [[Milan Kučan|Milana Kučana]] u kojem se navodi da srpski narod nema potpuno ostvareno pravo stvoriti vlastitu državu zbog dvije autonomne pokrajine ([[SAP Kosovo]] i [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|SAP Vojvodina]]) koje se nalaze u sastavu [[SR Srbija|SR Srbije]]
|-
| [[rujan]] || Povjesničar Joško Šavli i filolog Matej Bor objavljuju Venetsku teoriju prema kojoj [[Slovenci]] nisu [[Južni Slaveni]]. Teorija koja je sama po sebi imala anti-jugoslavensku konotaciju stekla je veliku popularnost u [[Slovenija|Sloveniji]]. Nakon raspada Jugoslavije i kasnije u poslijeratnoj Sloveniji teorija nije imala neki posebni značaj.
|}

==1986.==
{| class="wikitable" width="100%"
! width="125" | Datum
!Događaj
|-
| [[travanj ]]|| 12. kongres Saveza komunističke omladine Slovenije (SKO Slovenija) donosi rezoluciju koja podržava ljudska prava, prava homosekualaca, kao i pacifističke pokrete u [[Slovenija|Sloveniji]]. Rezolucijom se također traži i sloboda govora, javnog okupljanja i intelektualnog djelovanja. Zbog zahtjeva za ostvarivanje prava individualca na odbijanje služenja vojnog roka dolazi do idejnog sukoba s [[JNA|Jugoslavenskom narodnom armijom]]. 
|-
| [[28. svibnja]] || [[Slobodan Milošević]] izabran je na mjesto predsjednika Saveza komunista Srbije.
|-
| [[24. rujna|24.]] i [[25. rujna]] || Dnevnik Večernje novosti objavljuje [[Memorandum SANU|memorandum SANU]] u dva nastavka. Neki od ljudi zaduženi za izradu memoranduma bili su [[Vasilije Krestić]] i [[Dobrica Ćosić]].
|-
| [[25. rujna]] || [[Predsjednik]] [[SR Srbija|Srbije]] [[Ivan Stambolić]] oštro kritizira memorandum, izjavljujući: "Memorandum je smrtonosni, šovinistički, ratni manifest za srpske komesare". Memorandum je imao izravan utjecaj na [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] koji je ideje izložene u memorandumu pokušao provesti u djelo.
|}

{{mrva-pov}}
[[Kategorija:Povijest druge Jugoslavije]]