Vidi kôd stranice Janko Drašković

<!--'''Janko Drašković'''-->{{Infookvir životopis 
| ime            = Janko Drašković
| slika          = Janko Drašković Litho.jpg
| veličina       = 220px
| opis slike     = Janko Drašković 1843.
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[20. listopada]] [[1770.]]
| smrt           = [[14. siječnja]] [[1856.]]
| nacionalnost   = [[Hrvat]]
| poznat_po      = 
| zanimanje      = [[političar]]
}}

Grof '''Janko Drašković''' ([[Zagreb]], [[20. listopada]] [[1770.]] - [[Radgona]], [[14. siječnja]] [[1856.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] političar i "najstariji hrvatski preporoditelj".

Hrvatska velikaška obitelj [[Drašković]], čije rodoslovlje seže u [[15. stoljeće|15. stoljeće]], dala je niz istaknutih ratnika, političara i crkvenih dostojanstvenika. Mnogi članovi obitelji isticali su se visokom naobrazbom, a četvorici je bila povjerena i časna služba hrvatskog bana. 

== Životopis ==
Najpoznatiji član obitelji - grof Janko Drašković rodio se 20. listopada 1770. godine u Zagrebu. Sin je [[pukovnik]]a, grofa [[Ivan VIII. Drašković|Ivana VIII.]] i Eleonore Felicite, rođ. Malatinski. Oženio se 1808. za barunicu Francisku [[Kulmeri|Kulmer von Rosenpichl und Hohenstein]] (1788.-1846.). Bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svog doba u Hrvatskoj. Pohađao [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu.<ref>[http://narod.hr/kultura/3-lipnja-1607-crkva-osnovala-prvu-gimnaziju-u-hrvatskoj Narod.hr] rž: ''3. lipnja 1607. – Crkva osnovala prvu gimnaziju u Hrvatskoj''. 03.06.2016. (pristupljeno 4. lipnja 2016.)</ref> U mladosti se posvetio vojnoj karijeri koju je morao prekinuti zbog bolesti. Kao čovjek snažnih domoljubnih osjećaja - ušao je u krug najistaknutijih sudionika hrvatskog narodnog preporoda, premda su mu bile već 62 godine kada se aktivno pridružio narodom pokretu. 

Potkraj [[1832.]] godine grof Janko Drašković je u [[Karlovac|Karlovcu]] izdao politički spis pisan [[Štokavsko narječje|štokavskim narječjem]], naslovljen '''''"Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom"''''', koji zapravo predstavlja prvi cjeloviti i zreli nacionalni program u hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti. Dizertacija je, što ukazuje i puni naslov spisa, zapravo bila politički naputak za buduće poslanike koje je [[Hrvatski sabor]] trebao izabrati za zajednički Ugarsko-hrvatski sabor u Požunu (današnja [[Bratislava]]). Grof Drašković savjetuje buduće poslanike da se založe za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u jednu političku cjelinu koju on naziva ''Velika Ilirija'', a koja bi obuhvaćala (tadašnju) Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Vojnu krajinu, Rijeku i Bosnu, i slovenske zemlje Kranjsku, Štajersku i Korušku.

Grof Drašković je potaknuo i rad ''Ilirske čitaonice'' koja je ponajviše njegovom zaslugom i osnovana [[1838.]] godine i ubrzo postala žarištem hrvatskog preporoda. Do [[1848.]] godine bio je prvak Narodne stranke. Umro je u Radgoni u Štajerskoj, na putu za neko njemačko lječilište, 14. siječnja 1856. godine, a od [[1893.]] počiva u ''Ilirskoj arkadi'' na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.
[[Datoteka:Janko Drašković Mirogoj srpanj 2007.jpg|mini|Grob Janka Draškovića na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.]]

Kad je umro, osiromašen, na svom imanju u Radgoni, oglasili su se poštovatelji njegova domovinskoga djela: među njima dva najveća pjesnika — [[Ivan Mažuranić]] i [[Petar Preradović]].

Kad su njegove kosti bile prenesene u zajedničku grobnicu na Mirogoju 1893., Hrvatsko sveučilišno literarno društvo Zastava izdalo je malu, lijepo opremljenu spomenicu kao zahvalu za sve ono što je napravio za hrvatski narod i za hrvatsku mladež.	<ref>[http://www.matica.hr/kolo/kolo2007_3.nsf/AllWebDocs/Janko_Draskovic_u_krugu_hrvatskih_preporoditelja Josip Bratulić, Janko Drašković u krugu hrvatskih preporoditelja, Kolo, Broj 3, jesen 2007. {{ISSN|1331-0992}} (pristupljeno 30. ožujka 2013.)]</ref>

==Rodoslovlje==

{{ahnentafel top|width=100%}}
<center>{{ahnentafel-compact5
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|boxstyle_1=background-color: #fcc;
|boxstyle_2=background-color: #fb9;
|boxstyle_3=background-color: #ffc;
|boxstyle_4=background-color: #bfc;
|boxstyle_5=background-color: #9fe;
|1= '''grof Janko Drašković Trakošćanski'''
|2= grof [[Ivan VIII. Drašković|Ivan VIII. Drašković de Trakostyan]]
|3= [[barunica Eleonore Felicite Apollonia Malatinszky de Alsómalatin]]
|4= [[Josip Kazimir Drašković|grof Josip Kazimir Drašković de Trakostyan]]
|5= [[barunica Suzana Malatinszky de Felső- et Alsómalatin]]
|6= 
|7= 
|8= [[Ivan V. Drašković|grof Ivan V. Antun Drašković de Trakostyan]]
|9= [[grofica Marija Katharina von Brandis]]
|10= 
|11= 
|12= 
|13= 
|14= 
|15= 
|16= [[grof Ivan Drašković de Trakostyan]]
|17= [[grofica Mária Magdolna Nádasdy de Nádasd et Fogarasföld]]
|18= 
|19= 
|20= 
|21= 
|22= 
|23= 
|24= 
|25= 
|26= 
|27= 
|28= 
|29= 
|30= 
|31= 
}}</center>
{{Ahnentafel bottom}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Janko Drašković
|commonscathr   = Janko Drašković
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}
=== Mrežna sjedišta ===
*[http://www.matica.hr/kolo/kolo2007_3.nsf/AllWebDocs/RIJEC_VELEDUSNIM_KCERIMA_ILIRIJE_O_STARIJOJ_POVIJESTI_I_O_NAJNOVIJEM_PREPORODU_KNJIZEVNOSTI_NJIHOVE_DOMOVINE Kolo] Riječ veledušnim kćerima Ilirije o starijoj povijesti i o najnovijem preporodu književnosti njihove domovine

{{GLAVNIRASPORED:Drašković, Janko}}
[[Kategorija:Hrvatski narodni preporod]]
[[Kategorija:Draškovići|Janko]]
[[Kategorija:Matica hrvatska]]
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]]
[[Kategorija:Hrvatski grofovi]]
[[Kategorija:Hrvatski masoni]]