Vidi kôd stranice Gospodarstvo Irana

<!--'''Gospodarstvo Irana'''-->
{{Gospodarstvo
|zemlja u genitivu = Irana
|slika             = Tehran_skyline_may_2007.jpg
|širina-slike      = 250
|naslov-slike      = [[Teheran]]
|valuta            = [[Iranski rijal|rijal]]
|godina            = [[21. ožujka]] - [[20. ožujka]]<br>([[Iranski kalendar|iranska kalendarska godina]])
|organizacije      = [[ECO]], [[OPEC]], [[GECF]], [[WTO]] (promatrač)
|rang              = 18.
|bdp               = $1.296 bilijun [[USD]] <small>([[2013.]] proc.)</small>
|rast              = 3% <small>([[2010.]] proc.)</small>
|per capita        = 11.396 [[USD]]<ref name="IMFIran2010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IMF|title=Iran: 5. Report for Selected Countries and Subjects|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=81&pr.y=11&sy=1980&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=429&s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDP_D%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CPCPI%2CPCPIPCH%2CPCPIE%2CPCPIEPCH%2CLP%2CBCA%2CBCA_NGDPD&grp=0&a=#cs3|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=ožujak 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> <small>([[2010.]] proc.)</small>
|sektori           = poljoprivreda (11%), industrija (45,9%), usluge (43,1%) <small>([[2010.]] proc.)</small>
|inflacija         = 8%<ref name="IMF2010.17">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}, str. 17.</ref>
|siromaštvo        = 18% <small>([[2007.]] proc.)</small>
|radna-snaga       = 25,7 milijuna
|prema-zanimanju   = poljoprivreda (25%), industrija (31%), usluge (45%) <small>([[2007.]] proc.)</small>
|nezaposlenost     = 14,6%
|industrija        = [[nafta]] i [[prirodni plin]], [[natrijev karbonat]], [[motorna vozila]], [[lijek]]ovi, kućanski aparati, [[elektronika]], [[Energija|energetika]], [[električna energija]], [[tekstil]]i, [[Građevinarstvo|graditeljstvo]], [[cement]] i građevinski materijali, [[hrana]], [[gnojivo]], [[metal]]i, [[Vojna industrija|obrambena industrija]], [[turizam]]
|izvoz             = 94,6 milijardi [[USD]]<ref name="PressTV02032011">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran's non-oil exports reach $29bn|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167914.html|date=2. ožujka 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> <small>([[2010.]] proc.)</small>
|izvozna dobra     = [[nafta]] i [[prirodni plin]] (70%)<ref name="PressTV02032011"/>, [[motorna vozila]], [[hrana]], [[tehnika]], rukotvorine
|izvozni partneri  = [[Kina]] (16.58%), [[Japan]] (11.9%), [[Indija]] (10.54%), [[Južna Koreja]] (7.54%), [[Turska]] (4.36%) <small>([[2009.]] proc.)</small>
|uvoz              = 58.97 milijardi [[USD]] <small>([[2010.]] proc.)</small>
|uvozna dobra      = industrijske sirovine (46%), gotovi proizvodi (35%), tehnika
|uvozni partneri   = [[UAE]] (15.14%, [[Kina]] (13.48%), [[Njemačka]] (9.66%), [[Južna Koreja]] (7.16%), [[Italija]] (5.27%), [[Rusija]] (4.81%), [[Indija]] (4.12%) <small>([[2009.]] proc.)</small>
|dug               = 12.84 milijardi [[USD]]
|prihodi           = 347 milijardi [[USD]]<ref name="Bloomberg1032010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Dareini|first=Ali Akbar|title=Fighting intensifies in Iran over subsidy cuts|publisher=Bloomberg BusinessWeek|location=New York City|url=http://www.businessweek.com/ap/financialnews/D9EBMT480.htm|date=10. ožujka 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
|rashodi           = 333 milijardi [[USD]]<ref name="Bloomberg1032010"/>
|pomoć             = 121 milijuna [[USD]] <small>([[2008.]] proc.)</small>
}}
'''[[Iran]]sko gospodarstvo''' mješavina je [[Plansko gospodarstvo|centralno planiranog]] državnog [[Vlasništvo|vlasništva]] nad [[Nafta|naftnim]] i drugim velikim [[Poduzeće|poduzećima]], privatnog [[Poduzetništvo|poduzetništva]] i seoske [[Poljoprivreda|poljoprivrede]]<ref name="TDS2011">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=TDS|title=Iran: Economy|url=http://www.traveldocs.com/ir/economy.htm|publisher=Travel Document Systems|location=Washington DC, New York, San Francisco|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem [[2000-ih]] godina iransko [[gospodarstvo]] bilo je 18. najveće u [[svijet]]u<ref name="IranBDP3">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=The World Factbook|title=Country comparison: GDP at purchasing power parity|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=World Bank|title=Gross domestic product 2009, PPP|url=http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP_PPP.pdf|publisher=World Bank|location=Washington D.C.|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IMF|title=World: 5. Report for Selected Countries and Subjects|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2009&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C941%2C914%2C446%2C612%2C666%2C614%2C668%2C311%2C672%2C213%2C946%2C911%2C137%2C193%2C962%2C122%2C674%2C912%2C676%2C313%2C548%2C419%2C556%2C513%2C678%2C316%2C181%2C913%2C682%2C124%2C684%2C339%2C273%2C638%2C921%2C514%2C948%2C218%2C943%2C963%2C686%2C616%2C688%2C223%2C518%2C516%2C728%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C522%2C278%2C622%2C692%2C156%2C694%2C624%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C716%2C321%2C456%2C243%2C722%2C248%2C942%2C469%2C718%2C253%2C724%2C642%2C576%2C643%2C936%2C939%2C961%2C644%2C813%2C819%2C199%2C172%2C184%2C132%2C524%2C646%2C361%2C648%2C362%2C915%2C364%2C134%2C732%2C652%2C366%2C174%2C734%2C328%2C144%2C258%2C146%2C656%2C463%2C654%2C528%2C336%2C923%2C263%2C738%2C268%2C578%2C532%2C537%2C944%2C742%2C176%2C866%2C534%2C369%2C536%2C744%2C429%2C186%2C433%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C967%2C474%2C443%2C754%2C917%2C698%2C544&s=PPPGDP&grp=0&a=&pr.x=64&pr.y=7|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> (s tendencijom rasta na 12. mjesto do [[2015.]] godine<ref name="PressTV24122010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran to be world's 12th economy in 2015|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.com/detail/156979.html|date=24. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>), s najrazvijenijom [[Industrija|industrijom]], [[Poljoprivreda|poljoprivredom]], [[Energija|energetikom]], [[IT|informatičkom tehnologijom]] i [[građevinarstvo]]m na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]<ref>Iran u međunarodnim statistikama: [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Industrija|Industrija]], [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Poljoprivreda|Poljoprivreda]], [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Energetika|Energetika]] i [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Komunikacije|Komunikacije]]</ref><ref>{{hrv icon}} {{Citiranje weba|last=Hodaej|first=Mohsen Šarif|title=Islamska Republika Iran, znanstveno i tehnološko središte regije|url=http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/znanstvenotehnoloskosrediste|publisher=Iranski Kulturni Centar|location=Zagreb|date=18. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji [[Nafta|nafte]] i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim [[Tržišno gospodarstvo|tržišnim reformama]]. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja [[automobil]]ske, [[Zračni promet|zračne]], [[Elektronika|elektroničke]], [[Rafinerija nafte|petrokemijske]] i [[Iranski nuklearni program|nuklearne industrije]]. Jako naftno tržište od [[1996.]] godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova<ref name="Farahbakhsh2001">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Farahbakhsh|first=Ali|title=Iranian Economy in Six Snapshots|url=http://web.archive.org/web/20070927023440/http://www.irvl.net/six_snapshots.htm|publisher=Payam-e Emrooz (No. 23)|location=Iran|date=veljača 2001.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> zbog čega je [[Iran]] danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na [[BDP]] (3,7% odnosno 12,8 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=The World Factbook|title=Country comparison: Debt - External|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>). [[Nafta]] i [[prirodni plin]], nekoć glavni iranski gospodarski aduti, danas sačinjavaju 70% [[izvoz]]a<ref name="PressTV02032011"/> ali ujedno manje od 10% ukupnog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]]<ref name="IMF2010.15">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}, str. 15.</ref>.

Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna [[proizvodnja]] najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, [[automobil]]e, [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvode, [[lijek]]ove, itd. Danas [[Iran]] ima razvijenu domaću [[Industrija|industriju]], a mnogo se ulaže i u napredne [[znanost]]i poput [[Nanotehnologija|nanotehnologije]], [[Biotehnologija|biotehnologije]], [[Farmakologija|farmakologije]], [[svemir]]ske i [[Nuklearna energija|nuklearne tehnologije]], itd.<ref name="LiderPress20032008">{{hrv icon}} {{Citiranje weba|last=Figenwald|first=Vanja|title=Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro gospodarski surađuju|url=http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941|publisher=Lider Press|location=Zagreb|date=20. ožujka 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> Iran ima i veliki [[Turizam|turistički]] potencijal s obzirom da se na temelju atraktivnih [[Zemljopis Irana|prirodnih]] i [[Povijest Irana|povijesnih]] lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta<ref name="Payvand07092003">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Payvand News|title=Iran ranks 68th in tourism revenues worldwide|url=http://www.payvand.com/news/03/sep/1037.html|publisher=Payvand News|location=San Francisco|date=7. rujna 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Između [[2005.]] i [[2010.]] godine [[Iran]] je prošao proces [[Privatizacija|privatizacije]] zbog čega je državni udjel u [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] smanjen sa 80% na 40%<ref name="PressTV29112009">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran privatizes $63bn of state assets|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=112444&sectionid=351020102|date=29. studenog 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%<ref name="Privat20">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Justice Shares Payment Soon|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3300/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=23. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{fas icon}} {{Citiranje weba|last=BBC|title=بحث داغ محافل اقتصادی ايران درباره فرمان آيت الله خامنه ای|url=http://www.bbc.co.uk/persian/business/story/2006/07/060716_ra-rm-article44.shtml|publisher=BBCPersian.com|location=London|date=16. srpanj 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

Gospodarstvo [[Iran]]a u [[2010.]] godini procjenjeno je između 858.66<ref name="IMFIran2010"/> i 863,5<ref name="IranCIA2011">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=The World Factbook|title=Iran|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> milijardi [[USD]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]], odnosno na oko 11.396 [[USD]] po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije [[1979.]] godine unatoč udvostručenju stanovništva<ref name="IMFIran2010"/>. Usprkos sankcijama nametnutih zbog [[Iranski nuklearni program|nuklearnog programa]], Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetske financijske krize]]<ref name="2Kriza">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran economy strong despite sanctions|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/144029.html|date=26. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRIB|title=Iran's economy dynamic despite US sanctions|url=http://english.irib.ir/analysis/commentaries/item/72168-irans-economy-dynamic-despite-us-sanctions|publisher=Islamic Republic of Iran Broadcasting|location=Tehran|date=14. ožujka 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Glavni gospodarski problemi tijekom [[2000-ih]] godina bili su dvoznamenkasti postoci [[nezaposlenost]]i<ref name="Farahbakhsh2001"/> i [[Inflacija|inflacije]]<ref name="MundiInflation2010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Index Mundi|title=Iran Inflation rate (consumer prices)|url=http://www.indexmundi.com/iran/inflation_rate_(consumer_prices).html|publisher=The World Factbook|location=USA|date=11. ožujka 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, koji su [[2010.]] godine iznosili 14,6%<ref name="IranCIA2011"/> odnosno 8%<ref name="IMF2010.17"/>.

Vodeći iranski trgovački partneri su [[Kina]], [[Njemačka]], [[Južna Koreja]], [[Francuska]], [[Japan]], [[Rusija]], [[Turska]] i [[Italija]]<ref name="IranCIA2011"/>, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su [[Sirija]], [[Indija]], [[Venecuela]], [[Šri Lanka]] i [[Južna Afrika]]. Postotak [[žena]] u radnoj snazi je 33%<ref name="Payvand10022009">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Moghadam|first=Valentine M.|title=Where Are Iran's Working Women?|url=http://www.payvand.com/news/09/feb/1110.html|publisher=The Middle East Institute|work=Payvand Iran News|location=Washington D.C.|date=10. veljače 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> odnosno 28,4% u industriji po čemu je [[Iran]] ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Nation Master|title=Labor Statistics > Employees, industry, female > % of female employment (most recent) by country|url=http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment|publisher=World Development Indicators database|location=Washington D.C.|year=2005.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111121122121/http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment|archivedate=21. studenoga 2011.}}</ref>. Iranska metropola [[Teheran]] najjeftiniji je glavni grad [[svijet]]a<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=CNN|title=World's most expensive cities|url=http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm|publisher=Cable News Network|location=Atlanta, Georgia|date=6. ožujka 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

== Povijest ==

[[Iran]] je bilježio stabilni [[Gospodarstvo|gospodarski]] rast do prijelaza iz [[1970-ih]] u [[1980-ih|1980-e]]<ref name="TDS2011"/> kada je zemlju prvo zahvatio snažan bijeg kapitala ([[1978.]]), a potom [[Iranska revolucija|revolucija]] ([[1979.]]) i [[Iransko-irački rat|iračka agresija]] ([[1980.]] – [[1988.]]). Tradicionalno [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] društvo u drugoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] prošlo je kroz razdoblje intezivne [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] i gospodarske modernizacije koja je [[1978.]] godine narušena snažnim bijegom kapitala iz zemlje u vrijednosti 30-40 milijardi [[USD]] (neposredno prije revolucije)<ref name="Hakimzadeh2006">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Hakimzadeh|first=Shirin|title=Iran: A Vast Diaspora Abroad and Millions of Refugees at Home|url=http://www.migrationinformation.org/Profiles/display.cfm?ID=424|publisher=Migration Information|location=Washington D.C.|date=rujan 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

Ciljevi [[iran]]ske vlade nakon revolucije bili su [[Gospodarstvo|gospodarska]] nezavisnost, potpuna zaposlenost i zadovoljavajući životni standard za sve građane. Ipak, krajem [[20. stoljeće|20. stoljeća]] zemlja se suočavala s problemom udvostručenja [[Stanovništvo|stanovništva]] između [[1980.]] i [[2000.]] godine<ref>{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Gheissari|first=Ali|title=Contemporary Iran: Economy, Society, Politics|publisher=Oxford University Press|location=USA|year=2009.|isbn=0195378490}}</ref>. Broj poljoprivrednika značajno je opao zbog procesa [[Urbanizacija|urbanizacije]] započetog još [[1960-ih]] godina<ref name="Hakimzadeh2006"/>.

Nakon [[Nacionalizacija|Nacionalizacije]] iz [[1979.]] godine oko 80% iranskog gospodarstva stavljeno je pod državnu kontrolu<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Pike|first=John|title=Bonyad-e Mostazafan va Janbazan; Oppressed and Disabled Veterans Foundation (MJF)|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/mjf.htm|publisher=Global Security|location=Alexandria, Virginia|date=7. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Osmogodišnji [[Iransko-irački rat|rat]] protiv [[Irak]]a i njegovih saveznika uzrokovao je oko 300.000 mrtvih i više od 500.000 ranjenih Iranaca, dok je nanesena šteta gospodarstvu iznosila oko 500 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Pike|first=John|title=Iran-Iraq War (1980-1988)|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/war/iran-iraq.htm|publisher=Global Security|location=Alexandria, Virginia|date=27. travnja 2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Poslije rata koji je završen [[1988.]] godine, iranska vlada pokrenula je intezivan razvoj [[Komunikacije|komunikacija]], [[promet]]a, [[Poljoprivreda|poljoprivrede]], [[Industrija|industrije]], [[Zdravstvo|zdravstva]], [[Obrazovanje|obrazovanja]] i energetike (uključujući [[Iranski nuklearni program|nuklearni program]]), kao i uspostavljanje boljih [[Trgovina|trgovačkih]] odnosa sa susjednim i drugim državama [[svijet]]a<ref name="Farahbakhsh2001"/>.

== Makroekonomski trendovi ==
[[Datoteka:Iran BDP (Cro).jpg|mini|desno|250px|[[Iran]]ski nominalni [[BDP]] između [[2000.]] i [[2016.]] godine]]

Početkom [[21. stoljeće|21. stoljeća]] uslužne djelatnosti činile su najveći postotak u iranskom [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] ([[BDP]]), zatim [[industrija]] ([[rudarstvo]] i proizvodnja), te [[poljoprivreda]]<ref name="IranCIA2011"/>. Nominalni [[BDP]] iznosio je 331.02 milijardi [[USD]] prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz [[2009.]] godine; 337,9 milijardi [[USD]] prema [[MMF]]-u za [[2010.]] godinu; odnosno 484 milijarde [[USD]] prema iranskim procjenama za [[2011.]] godinu<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran GDP exceeds $484bn per annum|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167500.html|date=28. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema podacima [[EIU]]-a očekuje se porast od 472 milijardi [[USD]] u [[2011.]], 545 milijardi [[USD]] u [[2012.]], 626 milijardi [[USD]] u [[2013.]], 705 milijardi [[USD]] u [[2014.]], te 804 milijarde [[USD]] u [[2015.]] godini.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Tehran Times|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=231013|title=Iran’s GDP up $44b: Economist|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=28. studenog 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> [[BDP]] prema paritetu kupovne moći iznosi 863,5 milijardi [[USD]]<ref name="IranBDP3"/> odnosno 11.396 [[USD]]<ref name="IMFIran2010"/> po glavi stanovnika što je istovjetno [[Svijet|svjetskom]] prosjeku, dok se u idućih pet godina očekuje udvostručenje BDP-a. Prema podacima [[Goldman Sachs]]a, ugledne [[SAD|američke]] tvrtke za [[banka]]rska ulaganja i sigurnost, postoji velika mogućnost da [[Iran]] postane jedno od najvećih svjetskih gospodarstava u [[21. stoljeće|21. stoljeću]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Wilson|first=Dominic|coauthors=Stupnytsk, Anna|title=The N-11: More Than an Acronym|url=http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20'07-goldmansachs.pdf|publisher=Goldman Sachs|location=New York City|date=28. ožujka 2007.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130910223910/http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20'07-goldmansachs.pdf|archivedate=10. rujna 2013.}}</ref>.

{| style="margin:1em; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:90%;"
|- style="background:lightblue;"
! Godina <br/> (Izvor: [[MMF]])<ref name="IMFIran2010"/> || [[BDP]], trenutačni tečaj <br/>(u milijardama [[Iranski rijal|IRR]])|| Implicitni [[paritet kupovne moći]]<br/> u pretvorbenom iznosu <br/> ([[USD]]/[[Iranski rijal|IRR]])|| BDP po glavi stanovnika <br/>(trenutačni „međun. dolar”) || Stopa [[Inflacija|inflacije]] <br/>(prosječni indeks potrošačkih cijena <br/> (2000=100) || Stanovništvo <br/>(u milijunima)
|-
|align="center"| 1980. ||align="center"| 6622 ||align="center"| 58 ||align="center"| 2974 ||align="center"| 2 ||align="center"| 38
|-
|align="center"| 1985. ||align="center"| 16.556 ||align="center"| 77 ||align="center"| 4507 ||align="center"| 4 ||align="center"| 48
|-
|align="center"| 1990. ||align="center"| 35.315 ||align="center"| 144 ||align="center"| 4489 ||align="center"| 12 ||align="center"| 55
|-
|align="center"| 1995. ||align="center"| 185.928 ||align="center"| 569 ||align="center"| 5094 ||align="center"| 43 ||align="center"| 64
|-
|align="center"| 2000. ||align="center"| 580.473 ||align="center"| 1341 ||align="center"| 6800 ||align="center"| 100 ||align="center"| 64
|-
|align="center"| 2005. ||align="center"| 1,697.305 ||align="center"| 2675 ||align="center"| 9268 ||align="center"| 190 ||align="center"| 68
|-
|align="center"| 2010. (proc.) ||align="center"| 3,698.348 ||align="center"| 4307 ||align="center"| 11.396 ||align="center"| 377 ||align="center"| 75
|}

== Fiskalna i montenarna politika ==
[[Datoteka:US dollar Iranian rial exchange rates (Cro).jpg|mini|desno|250px|Nakon uvođenja fluktuirajućeg deviznog tečaja [[2003.]] godine vrijednost [[iran]]skog [[Iranski rijal|rijala]] ostala je relativno stabilna]]

Od revolucije iz [[1979.]] godine, prosječna vladina izdvajanja za socijalnu politiku iznosila su 59% državnog [[budžet]]a, 17% za gospodarske namjene, 15% za [[Oružane snage Irana|obranu]], te 13% za općenite namjene<ref name="CurtisHooglund2008">{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Curtis|first=Glenn|coauthors=Hooglund, Eric James|title=Iran, a country study|url=http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/pdf/CS_Iran.pdf|publisher=Library of Congress|location=Washington D.C.|date=travanj 2008.|isbn=978-0-8444-1187-3|accessdate=21. travnja 2011}}, str. 195.</ref>. Od socijalno-gospodarskih izdvajanja prosječno je 39% odlazilo na [[obrazovanje]], [[zdravstvo]] i socijalnu sigurnost, 20% za ostalu socijalnu skrb, 3% za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], 16% za [[Voda|vodu]] i [[Energija|energiju]], 5% za [[Industrija|industriju]] i [[rudarstvo]], 12% za [[Cestovni promet|cestogradnju]] i [[promet]], te 5% za ostale namjene<ref name="CurtisHooglund2008"/>. Iransko [[Investicija|investiranje]] je u [[2009.]] godini iznosilo 27,7% [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]]<ref name="IranCIA2011"/>, dok je između [[2002.]] i [[2006.]] godine prosječna [[inflacija]] iznosila 14%<ref name="MundiInflation2010"/> (8% u 2010.<ref name="IMF2010.17"/>). Državni [[budžet]] u [[2010.]] godini procjenjen je na 368 milijardi [[USD]] što je porast od 31% u odnosu na godinu ranije<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Bozorgmehr|first=Najmeh|title=Ahmadinejad unveils expansionary Iran budget|url=http://www.ft.com/cms/s/a1d2d898-0908-11df-ba88-00144feabdc0,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2Fa1d2d898-0908-11df-ba88-00144feabdc0.html%3Fnclick_check%3D1&_i_referer=&nclick_check=1|publisher=Financial Times|location=London|date=24. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>, dok je početkom [[2009.]] godine Iran imao devizne pričuve u vrijednosti iznad 100 milijardi [[USD]]<ref name="bloomberg.com">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Nasseri|first=Ladane|title=Iran Has Foreign Exchange Reserves Topping $100 Billion, Ahmadinejad Says|publisher=Bloomberg|location=USA|url=http://www.bloomberg.com/news/2010-10-30/iran-has-foreign-exchange-reserves-topping-100-billion-ahmadinejad-says.html|date=30. listopada 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

== Petogodišnji društveno-gospodarski razvojni plan ==

Petogodišnji [[Planiranje (ekonomija)|razvojni plan]] za razdoblje između [[2010.]] i [[2015.]] godine postavlja smjernice za državni [[Društvo|društveno]]-[[Gospodarstvo|gospodarski]] razvoj<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Tehran Times|title=Iran’s fifth development plan sees 12% inflation rate|url=http://www.tehrantimes.com/Index_view.asp?code=203292|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=14. rujna 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Sam plan osmišljen je da stanovništvu omogući veći utjecaj i dijelom je „Vizije [[2025.]]”, strategije za dugoročni održivi rast<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IJPH|title=Iran’s Health Innovation and Science Development Plan by 2025|url=http://journals.tums.ac.ir/upload_files/pdf/13322.pdf|publisher=Iranian Journal of Public Health, Vol. 38, Suppl. 1|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema podacima [[MMF|Međunarodnog monetarnog fonda]], [[Iran]] se nalazi u tranziciji između [[Plansko gospodarstvo|planskog]] i [[Tržišno gospodarstvo|tržišnog]] [[Gospodarstvo|gospodarstva]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Jbili|first=Abdelali|coauthors=Kramarenko, Vitali; Bailén, José|title=Islamic Republic of Iran: Managing the Transition to a Market Economy|url=http://www.imf.org/External/Pubs/NFT/2007/iran/market/market.pdf|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=1. ožujka 2007.|isbn=9781589064416|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

=== Plan gospodarske reforme ===

Proširenje javne zdravstvene skrbi i međunarodni odnosi spadaju u ostale glavne ciljeve petogodišnjeg razvojnog plana koji uključuje reformu subvencioniranja, [[Bankarstvo|bankarstva]], [[Iranski rijal|valute]], [[porez]]a, [[Carina|carine]], [[Građevinarstvo|graditeljstva]], zapošljavanja, razvoj nacionalne distribucije robe i usluga, te socijalnu pravdu i [[produktivnost]]. Glavni cilj iranske vlade jest ostvarivanje apsolutne samodostatnosti do [[2015.]] godine<ref name="Turquoise012011">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Turquoise Partners|title=Special Report: Subsidies Reform Plan|url=http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Jan11.pdf|publisher=Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 52|location=Tehran & London|date=siječanj 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref><ref name="Yamouri2010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Yamouri|first=Najat|title=Country Brief: Iran|url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/MENAEXT/IRANEXTN/0,,menuPK:312966~pagePK:141132~piPK:141107~theSitePK:312943,00.html|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=rujan 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Uklanjajući energetske subvencije, iranski dugoročni cilj je poboljšanje industrijske učinkovitosti kao i povećanje tržišne konkurentnosti na svjetskoj gospodarskoj sceni<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Guillaume|first=Dominique|coauthors=Zytek, Roman|title=Iran to Cut Oil Subsidies in Energy Reform|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/survey/so/2010/INT092810A.htm|publisher=International Monetary Fund Survey Magazine|location=Washington D.C.|date=28. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Navedenim reformama planiraju se ukloniti glavni izvori neučinkovitosti odnosno distorzije [[cijena]] u državnom gospodarstvu što bi se trebalo odraziti i na preustroj drugih glavnih gospodarskih grana<ref name="Turquoise012011"/>. Iranski bankarski sektor često se vidi kao potencijalna živica protiv uklanjanja subvencija s obzirom da plan ne obuhvaća izravan utjecaj na [[bankarstvo]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Turquoise Partners|title=Market Overview|url=http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Oct10.pdf|publisher=Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 49|location=Tehran & London|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iranski predsjednik [[Mahmud Ahmadinežad]] objavio je kako je nacionalni cilj postati 12. najveće [[gospodarstvo]] svijeta do [[2015.]] godine<ref name="PressTV24122010"/>.

{| style="margin:1em; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:90%; float:left;"
|- style="background:lightblue;"
! Stavka !! 2010. (ostvareno) !! 2010.–2015. (cilj)
|-
| [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Gospodarstvo|Najveće gospodarstvo svijeta]] || 18.<ref name="IranBDP3"/> || 12. u 2015. g.<ref name="PressTV24122010"/>
|-
| [[Gospodarski rast]] || 3%<ref name="IranCIA2011"/> || 8% (prosječno)<ref name="France2411012010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=France 24|title=Iran five-year plan targets annual 8% growth|url=http://www.france24.com/en/20100111-iran-five-year-plan-targets-annual-8-growth?quicktabs_1=0|publisher=France 24|location=Issy-les-Moulineaux|date=11. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>; 3,6% (predviđanja)<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=BMI|title=Iran Commercial Banking Report Q1 2009|url=http://www.researchandmarkets.com/research/62a3b3/iran_commercial_banking_report_q1_2009|publisher=Business Monitor International|location=London|date=ožujak 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
|-
| [[Nezaposlenost]] || 14,6%<ref name="IranCIA2011"/> || 7% u 2012. g.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran to cut jobless rate to 7% by 2012|url=http://www.presstv.ir/detail/165009.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=13. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> pomoću otvaranja milijun radnih mjesta godišnje<ref name="France2411012010"/>
|-
| [[Inflacija]] || 8%<ref name="IMF2010.15"/> || do 12%<ref name="France2411012010"/>
|-
| [[Porez na dodanu vrijednost]] || 3%<ref name="Turquoise122010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Turquoise Partners|title=Country Overview|url=http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Dec10.pdf|publisher=Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 51|location=Tehran & London|date=prosinac 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> || 8%<ref name="Turquoise122010"/>
|-
| Cijena [[Nafta|nafte]] || 60 USD po barelu || 65 USD po barelu (prosječno)<ref name="France2411012010"/>; 250 milijarde USD ukupnih godišnjih prihoda<ref name="Payvand22122010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Payvand News|title=Iran eyes $250 billion annual revenue in 5 years|url=http://www.payvand.com/news/10/dec/1216.html|publisher=Mehr News Agency|location=Tehran|date=22. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
|-
| Proizvodnja [[Prirodni plin|prirodnog plina]] || 220 milijardi m³ godišnje<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran daily gas production hits 600mcm|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/154919.html|date=11. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> || 330 milijardi m³ godišnje<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran to up gas production capacity|url=http://www.presstv.com/detail/158125.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=1. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
|-
| Udjel nenaftnog [[izvoz]]a || 30% (66,2 milijardi USD)<ref name="PressTV02032011"/> || 30% (110 milijardi USD) u 2015. g.<ref name="France2411012010"/><ref name="Turquoise122010"/>
|-
| Ulaganje u [[Industrija|industriju]] [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] || ''Nepoznato'' || 20 milijardi USD godišnje (privatna i izravna strana ulaganja)<ref name="France2411012010"/><ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Payvand News|title=South Pars attracts $15b in domestic investment|url=http://www.payvand.com/news/10/jun/1138.html|publisher=Mehr News Agency|location=Tehran|date=15. lipnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
|-
| [[Rafinerija nafte|Petrokemijska]] proizvodnja || 50 milijuna tona godišnje<ref name="TehranTimes2">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Tehran Times|title=Iran to build 46 new petchem units|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=212109|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=13. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Tehran Times|title=$44b investment for 64 petchem projects|url=http://www.tehrantimes.com/Index_view.asp?code=230826|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=23. studenog 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> || 100 milijuna tona godišnje<ref name="TehranTimes2"/>
|-
| Pohrana [[Nafta|nafte]] || 25% udjela na tržištu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref name="IranDaily26102010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Iran Daily|title=Bunkering Sector Flourishing|url=http://www.iran-daily.com/1389/8/4/MainPaper/3810/Page/4/Index.htm#|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=26. listopada 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://archive.today/20121216081057/http://www.iran-daily.com/1389/8/4/MainPaper/3810/Page/4/Index.htm%23|archivedate=16. prosinca 2012.}}</ref> || 50% udjela na tržištu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]; 7,5 milijuna tona<ref name="IranDaily26102010"/>
|-
| Pohrana [[Rafinerija nafte|petrokemijskih proizvoda]] || 11,5 milijardi litara<ref name="PressTV28012011">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran to open biggest oil refinery in ME|url=http://www.presstv.com/detail/162338.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=28. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> || 16,7 milijardi litara<ref name="PressTV28012011"/>
|-
| Ulaganje u [[Industrija|industriju]] i [[rudarstvo]] || 30 milijardi USD godišnje (2009.)<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Payvand News|title=Iran: $30 Billion Dollar to be invested in industry|url=http://www.payvand.com/news/08/nov/1148.html|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=15. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> || 70 milijardi USD godišnje<ref name="IranDaily04072010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Iran Daily|title=Mining Sector Exports Hit $8b|url=http://www.iran-daily.com/1389/4/13/MainPaper/3720/Page/4/Index.htm|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=4. srpnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://archive.today/20121209063503/http://www.iran-daily.com/1389/4/13/MainPaper/3720/Page/4/Index.htm|archivedate=9. prosinca 2012.}}</ref>
|-
| Proizvodnja sirovog [[Željezo|željeza]] || 10.76 milijuna tona godišnje<ref name="BGS2011">{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Brown|first=T. J.|coauthors=Bide, T.; Walters, A. S.; Idoine, N. E.; Shaw, R. A.; Hannis, S. D.; Lusty, P. A. J.; Kendall, R.|title=World Mineral Production 2005-09|url=http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987|publisher=British Geological Survey|location=Keyworth, Nottingham|year=2011.|isbn=978-0-85272-677-8|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> || 42 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily04072010"/>
|-
| Proizvodnja [[Željezo|željezne]] rudače || 38,2 milijuna tona godišnje<ref name="BGS2011"/> || 66 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily04072010"/>
|-
| Proizvodnja [[cement]]a || 65 milijuna tona godišnje<ref name="PressTV05072010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran 5th cement producer in world|url=http://edition.presstv.ir/detail/133493.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=5. srpnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> || 110 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily04072010"/>
|-
| Proizvodnja [[Vapnenac|vapnenca]] || ''Nepoznato'' || 166 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily04072010"/>
|-
| Novi [[Industrija|industrijski]] parkovi || ''Nepoznato'' || 50 novih industrijskih parkova do 2015. g.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NGDIR|title=Economy News|url=http://www.ngdir.ir/News/NewsDetail.asp?PID=16132|publisher=National Geoscience Database of Iran|location=Tehran|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
|-
| Broj [[Turizam|turističkih]] posjeta || 2,219.000 stranih turista (2007.)<ref name="UNWTO2010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=UNWTO|title=World Tourism Barometer|url=http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf|publisher=World Tourism Organization|location=Madrid|date=lipanj 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150903225411/http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf|archivedate=3. rujna 2015.}}</ref> || 20 milijuna turista do 2025. g.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran marks World Tourism Day|url=http://www.presstv.ir/detail/144383.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=28. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
|-
| [[Luka|Lučni]] kapacitet || 150 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily27122010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Iran Daily|title=Ports Capacity to Increase|url=http://www.iran-daily.com/1389/10/6/MainPaper/3855/Page/4/Index.htm#|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=27. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://archive.today/20130103183040/http://www.iran-daily.com/1389/10/6/MainPaper/3855/Page/4/Index.htm%23|archivedate=3. siječnja 2013.}}</ref> || 200 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily27122010"/>
|-
| Razvoj [[Željeznica|željezničke]] mreže || ''Nepoznato'' || Osam milijardi USD ulaganja godišnje do 2015. g.<ref name="Turquoise012011"/>
|}
{{-}}

== Nacionalizacija i privatizacija ==
Nakon svršetka [[Iransko-irački rat|oružanih sukoba]] s [[Irak]]om i [[SAD|Sjedinjenim Državama]] [[1988.]] godine, [[iran]]ska vlada objavila je program [[Privatizacija|privatizacije]] većine prethodno [[Nacionalizacija|nacionaliziranih]] [[industrija]] u cilju obnove postratnog [[Gospodarstvo|gospodarstva]]. Proces prodaje državnih [[tvornica]] išao je relativno sporo zbog neslaganja [[Nacionalizam|nacionalističke]] većine u iranskom [[parlament]]u. Većina teških industrija poput [[čelik]]a, [[Rafinerija nafte|petrokemikalija]], [[Bakar (element)|bakra]], [[automobil]]a i [[stroj]]eva ostale su u državnim rukama, dok je s druge strane većina manjih industrija u privatnom [[Vlasništvo|vlasništvu]]<ref name="IranCIA2011"/>.

[[Datoteka:Foolad Mobarakeh50.jpg|mini|lijevo|200px|Čeličana „Mubaraka” u [[Isfahan]]u, jedna od najvećih [[Tvrtka|tvrtki]] na [[teheran]]skoj burzi]]
Članak 44. iranskog [[ustav]]a nalaže da se [[gospodarstvo]] mora sastojati od državnog, privatnog i mještovitog [[Vlasništvo|vlasništva]] temeljenih na sustavnom planiranju. Državni sektor uključuje tešku [[Industrija|industriju]], [[Izvoz|vanjsku trgovinu]], glavne [[mineralne sirovine]], [[bankarstvo]], [[osiguranje]], [[Energija|energetiku]], [[Brana|brane]] i goleme sustave [[Navodnjavanje|navodnjavanja]], [[radio]] i [[TV|televiziju]], [[Pošta|poštu]], [[telegraf]]e i [[telefon]]ske usluge, [[zrakoplovstvo]], [[Pomorstvo|brodarstvo]], [[Cestovni promet|ceste]], [[željeznice]] i [[promet]] općenito. Poduzeća koje se bave proizvodnjom i distribucijom u [[Grad|urbanim]] i [[Selo|ruralnim]] područjima čine temelj zadružnog sektora koji je [[2008.]] godine obuhvaćao 120.000 [[zadruga]] odnosno upošljavao oko 15 milijuna ljudi<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=120,000 Cooperatives Operating in Iran|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3162/html/economy.htm#s315450|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=30. lipnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Privatni sektor obuhvaća [[Poduzeće|poduzeća]] koja se bave [[građevinarstvo]]m, [[Poljoprivreda|poljoprivredom]], [[stočarstvo]]m, [[Industrija|industrijom]], [[Trgovina|trgovinom]], te uslugama koje nadopunjuju gospodarske aktivnosti države i [[zadruga]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=ICL|title=Iran - Constitution|url=http://www.servat.unibe.ch/icl/ir00000_.html|publisher=University of Bern|location=Bern|date=29. svibnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

[[Datoteka:Tehran Stock Exchange Building.jpg|thumb|150px|Teheranska burza]]

Strogo provođenje članka 44. nije primjenjivano u zemlji tijekom posljednjih 30 godina, pa je privatni sektor igrao mnogo važniju ulogu od one propisane [[ustav]]om<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Call for Prioritizing Vision 2025|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3340/html/economy.htm#s363345|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=12. veljače 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Kao rezultat toga u posljednjih nekoliko godina privatni sektor značajno je porastao, posebice nakon [[2004.]] godine kada je usvojen ustavni amandman kojim se dozvoljava [[privatizacija]] 80% državnog vlasništva<ref name="Privat20"/>. Polovica od navedenog postotka planira se [[Privatizacija|privatizirati]] kroz okvire „pravnih dionica” odnosno ostatak kroz [[teheran]]sku [[Burza|burzu]], dok vlada planira zadržati ostalih 20%<ref name="Privat20"/>. Vrijednost državne [[Imovina|imovine]] u [[2005.]] godini procjenjivala se na oko 120 milijardi [[USD]]. Oko 63 milijarde [[USD]] od navedene imovine privatizirana je između [[2005.]] i [[2010.]] godine, smanjujući pritom državni udjel u [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] sa 80% na 40%<ref name="PressTV29112009"/>.

== Radna snaga ==

Stručnjaci vjeruju kako je [[Iran]]u potreban gospodarski rast iznad 5% da bi zaposlio priljev od 900.000 radnika svake godine<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Naderi|first=Ghanbar|title=Gov’t Set to Change Economic Course|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3157/html/index.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=24. lipnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Poljoprivreda]] sačinjava oko 11% iranskog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]] i zapošljava približno trećinu radne snage<ref name="IranCIA2011"/><ref name="IMOC2009">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IMOC|title=Memorandum – The foreign trade regime of the Islamic Republic of Iran|url=http://www.irantradelaw.com/wp-content/uploads/2010/03/Irans-Foreign-Trade-Regime-Report.pdf|publisher=Iranian Ministry of Commerce|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130310232210/http://www.irantradelaw.com/wp-content/uploads/2010/03/Irans-Foreign-Trade-Regime-Report.pdf|archivedate=10. ožujka 2013.}}</ref>. Godine [[2004.]] [[sekundarne djelatnosti]] koje uključuju [[rudarstvo]], proizvodnju i [[građevinarstvo]] sačinjavale su 42% [[BDP]]-a odnosno zapošljavale su 31% radne snage<ref name="IranCIA2011"/><ref name="IMOC2009"/>. Iako [[mineralne sirovine]] čine 70% [[izvoz]]a, u rudarstvu je zaposleno manje od 1% radne snage<ref name="IMOC2009"/>. Uslužne djelatnosti doprinose 48% [[BDP]]-a, a zapošljavaju 44% radne snage<ref name="IranCIA2011"/>. U [[2005.]] godini 33% iranske radne snage činile su [[žene]]<ref name="Payvand10022009"/>, dok je dvije trećine stanovništva odnosno radnika ispod 30 godina starosti<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iranian unemployment rate not reduced to target|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=117056&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=26. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

=== Osobni prihodi ===
[[Datoteka:Provinces of Iran GDP 2004 (Cro).jpg|mini|desno|250px|[[Iranske pokrajine]] prema udjelu u ukupnom državnom [[BDP]]-u]]

[[Iran]] se klasificira kao zemlja viših srednjih prihoda koja je napravila značajan napredak u [[Zdravstvo|zdravstvu]] i [[Obrazovanje|obrazovanju]] tijekom razdoblja ''Milenijskog razvojnog programa'' (MDG). Pokrivenost zdravstvenom skrbi iznosi gotovo 100%, isto kao i postotak upisa u [[Osnovna škola|osnovne škole]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Nation Master|title=Education Statistics > School enrollment, primary > % net (most recent) by country|url=http://www.nationmaster.com/graph/edu_sch_enr_pri_net-education-school-enrollment-primary-net|publisher=World Bank|location=Washington D.C.|year=2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. U [[2010.]] godini prosječna iranska mjesečna [[plaća]] iznosila je oko 500 [[USD]]
<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=World Bank|title=Iran, Islamic Rep.|url=http://data.worldbank.org/country/iran-islamic-republic|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> (11.396 [[USD]] po stanovniku godišnje prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]]<ref name="IMFIran2010"/>). U zemlji je za svaku gospodarsku granu propisana i minimalna [[plaća]] koju određuje vrhovno radničko vijeće, a u [[2009.]] godini ona je iznosila približno 3,030.480 [[Iranski rijal|rijala]] (oko 303 [[USD]]) mjesečno odnosno 6700 [[USD]] godišnje (približno 60% [[BDP]]-a po glavi stanovnika)<ref>Vidi:<br>• {{fas icon}} {{Citiranje weba|last=Hesabdary|url=http://www.hesabdary.com/news/detail.asp?id=1402|title=حداقل دستمزد سال 1389|publisher=Hesabdary.com|location=Iran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20171201131459/http://www.hesabdary.com/news/detail.asp/?id=1402|archivedate=1. prosinca 2017.}}<br>• {{fas icon}} {{Citiranje weba|last=Fars News|url=http://www.farsnews.com/newstext.php?nn=8812221177|title=حداقل دستمزد كارگران 303 هزار و 48 تومان تعيين شد|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz [[2001.]] godine o iranskim kućanstvima, oko 20% potrošnje odlazilo je za [[Hrana|hranu]], 32% za [[gorivo]], 12% za [[zdravstvo]], te 8% za [[obrazovanje]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Nations Encyclopedia|title=Iran - Income|url=http://www.nationsencyclopedia.com/Asia-and-Oceania/Iran-INCOME.html|publisher=Encyclopedia of the Nations|location=Farmington Hills, Michigan|date=2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Granica [[Siromaštvo|siromaštva]] u [[Teheran]]u je [[2008.]] godine iznosila 9612 [[USD]], dok je prosječna granica siromaštva u cijeloj zemlji bila 4932 [[USD]] godišnje. Postotak siromašnog stanovništva u [[2007.]] godini iznosio je 18%<ref name="IranCIA2011"/>.

=== Socijalna sigurnost ===

[[Iran]]ska socijalna sigurnost na visokoj je razini ako se promatra kroz [[Bliski istok|regionalnu]] perspektivu<ref name="Yamouri2010"/>, a u zemlji postoji 28 raznih vrsta socijalnog osiguranja<ref name="Yamouri2010"/> koja su obvezna za sve zaposlene u zemlji<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Rasmi|first=Rouznameh|title=Islamic Republic of Iran|url=http://www.ilo.org/dyn/natlex/docs/WEBTEXT/21843/64830/E90IRN01.htm|publisher=International Labour Organization - Natlex|location=Geneva|date=17. veljače 1991.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Socijalna sigurnost također obuhvaća [[Nezaposlenost|nezaposlene]], [[Bolest|bolesne]], starije osobe, te [[Ozljeda na radu|povrijeđene radnike]]<ref name="SocialSecurity2005">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Social Security|title=Asia and the Pacific: Iran|url=https://www.socialsecurity.gov/policy/docs/progdesc/ssptw/2004-2005/asia/iran.html|publisher=U.S. Social Security Administration|location=Baltimore, Maryland|year=2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[2003.]] minimalna [[mirovina]] iznosila je 50% redovitih [[prihod]]a, ali ne ispod minimalne propisane granice<ref name="SocialSecurity2005"/>. Iste godine Iran je potrošio 22,5% državnog [[budžet]]a za socijalna izdvajanja od čega je oko 50% odlazilo na [[Mirovina|mirovine]]<ref name="CBI2009">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=CBI|title=Annual Review for 1387 (2008/09)|url=http://www.cbi.ir/showitem/6650.aspx|publisher=Central Bank of the Islamic Republic of Iran|location=Tehran|date=1. prosinca 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Trenutačni omjer radnika i umirovljenika u zemlji je 15:1<ref>{{fas icon}} {{Citiranje weba|last=BBC|title=وضعیت بازنشستگی و بازنشستگان به روایت آمار|url=http://www.bbc.co.uk/persian/business/2010/09/100914_pensions_table.shtml|publisher=BBCPersian.com|location=London|date=9. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

Zaposlenici u dobi između 18 i 65 godina pokriveni su sustavom [[Mirovinsko osiguranje|mirovinskog osiguranja]], a financiranje se vrši putem zaposlenika (7% od plaće), poslodavca (20-23%) te države koja pokriva doprinos poslodavca do ukupne vrijednosti od 3%<ref name="SocialSecurity2005"/>. Osiguravanje socijalne sigurnosti je prošireno na samozaposlene radnike koji dobrovoljno doprinose između 12% i 18% od prihoda ovisno o vrsti zatraženog osiguranja<ref name="SocialSecurity2005"/>. Državni službenici, redovni [[Vojnik|vojnici]], agencije za provedbu [[zakon]]a, te pripadnici [[Iranska revolucionarna garda|revolucionarne garde]] sačinjavaju posebni ogranak mirovinskog sustava<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=World Bank|title=Iran - The pension system in Iran|url=http://web.worldbank.org/external/default/main?pagePK=51187349&piPK=51189435&theSitePK=312943&menuPK=64187510&searchMenuPK=312997&theSitePK=312943&entityID=000160016_20031029121338&searchMenuPK=312997&theSitePK=312943|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=9. siječnja 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

== Gospodarska područja ==

=== Poljoprivreda i prehrana ===
{{glavni|Poljoprivreda u Iranu}}
[[Datoteka:Iran Major Crops (Cro).jpg|mini|desno|250px|Zemljovid [[Iran]]a s prikazanim [[Usjev|poljoprivrednim kulturama]]]]

Površina [[Obradivo tlo|obradivog tla]] u [[Iran]]u iznosi oko 221.400&nbsp;km² odnosno 13.43% od ukupne površine, od čega se većina nalazi uz [[Kaspijsko jezero]] i u sjeverozapadnim [[dolina]]ma zemlje. U sjevernim i zapadnim dijelovima Irana [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] površine uspjevaju zahvaljujući [[Kiša|kiši]], dok je kod ostalih za uspješne [[usjev]]e nužno [[navodnjavanje]]<ref name="CurtisHooglund2008"/>. Gotovo 40% obradivih površina se navodnjava (82.970&nbsp;km²<ref>{{fas icon}}{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Statistical Centre of Iran|title=4.8. Agricultural Lands Area on Holdings with Irrigated Cropland by Ostan: 1382|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98547&S=TP|location=Tehran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>) po čemu Iran kotira peti u [[svijet]]u<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=The World Factbook|title=Irrigated Land|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2146.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se trend navodnjavanja povećava iz godine u godinu zahvaljujući gradnji velikih [[brana]] i vodospremnika podno [[Zagros]]a i [[Alborz]]a. Površina stalnih [[usjev]]a je oko 116.470&nbsp;km² prema službenim iranskim podacima iz [[2004.]] godine<ref>{{fas icon}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Statistical Centre of Iran|title=4.6. Agricultural Lands Area on Holdings with Cropland by Size: 1382|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98545&S=TP|location=Tehran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Modernizacija, mehanizacija, poboljšanje kvalitete usjeva i stoke, te brojni programi preraspodjele zemljišta uvjetuju snažan rast [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje<ref name="WorldBank20061994">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=World Bank|title=Islamic Republic of Iran Services for Agriculture and Rural Development|url=http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/1994/06/20/000009265_3961004234937/Rendered/PDF/multi_page.pdf|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=20. lipnja 1994.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

[[Pšenica]] kao najvažniji [[usjev]] uzgaja se uglavnom u zapadnim i sjeverozapadnim dijelovima zemlje, dok su [[Polje|polja]] [[Riža|riže]] smještena uz [[Kaspijsko jezero|kaspijsko]] područje. Ostale poljoprivredne kulture koje uspijevaju u zemlji su [[ječam]], [[kukuruz]], [[pamuk]], [[šećerna repa]], [[čaj]], industrijska [[konoplja]], [[duhan]], [[voće]], [[krumpir]], [[mahunarke]] ([[grah]] i [[leća]]), [[povrće]], [[krmno bilje]] ([[lucerna]] i [[djetelina]]), [[badem]]i, [[orasi]] i [[začin]]i. Iran je najveći svjetski proizvođač [[šafran]]a, [[pistacija]] i [[bobica]]<ref name="FAO2008">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=FAO|title=Commodities by country: Iran|url=http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx|publisher=UN Food and Agriculture Organization|location=Rome, Italy|year=2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, odnosno drugi najveći proizvođač [[datulja]] i [[marelica]]<ref name="FAO2008"/>. Iranski [[Meso|mesni]] i [[Mlijeko|mliječni]] proizvodi uključuju [[Janjetina|janjetinu]], [[kozje meso]], [[Govedina|govedinu]], [[Piletina|piletinu]], [[mlijeko]], [[jaja]], [[maslac]] i [[sir]]. Ostali važni proizvodi su [[vuna]] i [[Koža (materijal)|koža]], [[med]] se prikuplja iz [[košnica]], te [[svila]] od dudovog svilca. Oko 110.750&nbsp;km² [[Šuma|šumskih]] površina<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=UN|title=Environmental Indicators: Forest area|url=http://unstats.un.org/unsd/environment/forestarea.htm|publisher=United Nations|location=New York City|date=prosinac 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> većinom na sjevernim obroncima planine [[Alborz]] važan su gospodarski čimbenik za proizvodnju [[Drvo (materijal)|drva]] iako je sječa [[Stablo|stabala]] pod strogom kontrolom vlade koja provodi i intezivan program [[Pošumljavanje|pošumljavanja]]<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Ajorlo|first=M.|title=The History of Afforestation in Iran|url=http://www.fao.org/DOCREP/ARTICLE/WFC/XII/0402-B1.HTM|publisher=XII World Forestry Congress|location=Québec City, Canada|year=2003.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=UN|title=The Islamic Republic of Iran: Economy|url=http://www.un.org.ir/about_iran.asp|publisher=United Nations|location=New York City|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] [[Kaspijsko jezero|kaspijskog]] slijeva bogate su [[losos]]om, [[šaran]]om, [[Pastrva|pastrvom]], [[Štuka|štukom]] i [[Kečiga|kečigom]], a jedna od važnijih grana u [[Ribarstvo|ribarstvu]] je proizvodnja [[kavijar]]a u kojoj [[Iran]] predvodi u svijetu<ref name="WorldBank20061994"/><ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=BBC|title=Crunch time for Caspian caviar|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/1394717.stm|publisher=British Broadcasting Corporation|location=London|date=19. lipnja 2001.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

Od [[Iranska revolucija|revolucije]] iz [[1979.]] godine provedena je opsežna reforma [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje koja se od [[1980.]] do [[2004.]] godine utrostručila i danas iznosi 41% više od svjetskog prosjeka<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=UN|title=Table 9. Aricultural production index|url=http://www.unescap.org/stat/data/statind/pdf/t9_dec05.pdf|location=New York City|publisher=United Nations|year=2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[1997.]] vrijednost proizvedenih poljoprivrednih dobara iznosila je 25 milijardi [[USD]]<ref name="IMOC2009"/>. U to vrijeme Iran je ostvario 85%-tnu samodostatnost u prijeko potrebnim poljoprivrednim proizvodima<ref name="Agropolis2004">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Agropolis International|title=The Case Study of The Islamic Republic of Iran|url=http://info.worldbank.org/etools/docs/library/55547/geoindications/geoindications/pdf/casIRANillustrated.pdf|publisher=World Bank|location=Montpellier, France|date=10. lipnja 2004.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> iako proizvodnja [[Riža|riže]] nije zadovoljila domaću potražnju zbog čega je djelomično uvožena. U [[2007.]] godini Iran je ostvario potpunu samodostatnnost u proizvodnji [[Pšenica|pšenice]] pa je postao [[izvoz]]nikom te [[Usjev|kulture]]<ref name="LiderPress20032008"/><ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Trade With PGCC To Improve|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1386/3029/html/economy.htm#s283482|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=31. prosinca 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Početkom [[2000-ih]] godina poljoprivredni proizvodi činili su četvrtinu iranskog nenaftnog izvoza<ref name="Agropolis2004"/>, a najvažniji među njima bili su svježe [[voće]], jezgričasto voće, životinjska [[Koža (materijal)|koža]], prerađena [[hrana]] i [[začin]]i<ref name="IMOC2009"/>.

:'''''Dodatak''''': [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Poljoprivreda|Iran u međunarodnim statistikama: Poljoprivreda]]

=== Industrija ===
{{glavni|Industrija u Iranu}}
[[Datoteka:Iran Industry (Cro).jpg|mini|desno|250px|Zemljovid [[Iran]]a s prikazanim [[Industrija|industrijskim]] središtima]]
[[Datoteka:Industrial Workforce Middle East (Cro).PNG|mini|desno|250px|[[Iran]] prema broju radnika sačunjava oko 40% [[Industrija|industrijskog]] radništva na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]]]

Proces [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] većih razmjera u [[Iran]]u započinje [[1920-ih]] godina i postupno se razvijalo tijekom sljedećih desetljeća. U vrijeme [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] brojna iranska industrijska postrojenja u jugozapadnom dijelu zemlje bila su oštećena, uključujući i golemu [[Rafinerija nafte|rafineriju]] [[Nafta|nafte]] u [[Abadan]]u gdje je proizvodnja potpuno obustavljena<ref name="Coutsoukis10112004">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Coutsoukis|first=Photius|title=Iran Refining and Transport|url=http://www.photius.com/countries/iran/economy/iran_economy_refining_and_transpo~270.html|publisher=Photius.com|location=Medford and Ashland, Oregon|date=10. studenog 2004.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Njena rekonstrukcija započela je [[1988.]] godine, dok je proizvodnja pokrenuta pet godina kasnije. Tijekom [[Iransko-irački rat|ratnog razdoblja]] otvorene su brojne manje [[Tvornica|tvornice]] za proizvodnju dobara i materijala potrebnih [[Oružane snage Irana|iranskoj vojsci]]<ref name="Pike13022009">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Pike|first=John|title=Defense Industry of Iran|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/industry.htm|publisher=Global Security|location=Alexandria, Virginia|date=13. veljače 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

Najvažniji iranski [[Industrija|industrijski]] proizvodi danas su petrokemikalije, [[čelik]] i [[Bakar (element)|bakar]], a među ostalima [[motorna vozila]], [[elektronika]], kućanski aparati, [[lijekovi]], [[tekstil]]i, [[hrana]], [[papir]], [[guma]], [[cement]] i građevinski materijali, [[Telekomunikacije|telekomunikacijska oprema]], [[Vojna industrija|vojni proizvodi]], te industrijski [[stroj]]evi<ref name="IranCIA2011"/>. Također, [[Iran]] je i najveći proizvođač industrijskih [[robot]]a u [[Zapadna Azija|zapadnoj Aziji]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=UNECE|title=UNECE/IFR issues its 2005 World Robotics survey|url=http://www.worldrobotics.org/downloads/General.pdf|publisher=United Nations Economic Commission for Europe|location=Geneva|date=11. listopada 2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[2000.]] [[tekstil]]ni pogoni [[pamuk]]a i [[Vuna|vune]] u sjevernom dijelu zemlje zapošljavali su oko 400.000 radnika<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Soltani|first=Ehsan|title=Iran: a land of apparel opportunity?|url=http://www.just-style.com/analysis/a-land-of-apparel-opportunity_id92975.aspx|publisher=Just Style|location=Bromsgrove, Worcestershire|date=8. travnja 2002.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

Prema podacima ''The Economista'', vrijednost iranskih [[Industrija|industrijskih]] proizvoda [[2008.]] godine bila je 23 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Iran 39th Industrialized Country|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1388/3410/html/economy.htm#s382353|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=27. svibnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> (29. u svijetu prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz [[2005.]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Nation Master|title=Industry Statistics > Manufacturing, value added > constant 2000 US$ (most recent) by country|url=http://www.nationmaster.com/graph/ind_man_val_add_con_2000_us-value-added-constant-2000-us|publisher=World Bank|location=Washington D.C.|year=2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>), dok je između [[2008.]] i [[2009.]] godine zabilježen skok sa 69. na 28. mjesto prema rastu industrijske proizvodnje<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Tehran Times|title=Iran advances 41 places in industrial production|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=215089|publisher=Tehran Times|location=Tehran|date=28. veljače 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Najnovije studije pokazuju da je [[Iran]] u posljednjih nekoliko godina ostvario golem napredak u različitim [[Znanost|znanstvenim]] i [[Tehnologija|tehnološkim]] područjima. Značajan napredak ostvaren je na području petrokemijske, farmaceutske, svemirske, obrambene i teške industrije, unatoč tridesetogodišnjim [[SAD|američkim]] sankcijama. Krajem [[2000-ih]] godina [[Iran]] se priključio skupini visokoindustrijaliziranih zemalja<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Torbat|first=Akbar E.|title=Industrialization and Dependency: the Case of Iran|url=http://www.ecosecretariat.org/ftproot/Publications/Journal/2/Industrialization%20and%20Dependency%20-%20the%20Case%20of%20Iran%20d%20by%20Akbar%20Torbat.doc|publisher=California State University|location=Los Angeles|date=27. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110726015057/http://www.ecosecretariat.org/ftproot/Publications/Journal/2/Industrialization%20and%20Dependency%20-%20the%20Case%20of%20Iran%20d%20by%20Akbar%20Torbat.doc|archivedate=26. srpnja 2011.}}</ref>.

:'''''Dodatak''''': [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Industrija|Iran u međunarodnim statistikama: Industrija]]

==== Rukotvorine ====
{{glavni|Iranska umjetnost|Perzijski sagovi}}

[[Iran]] ima [[Povijest Irana|tisućljetnu tradiciju]] u proizvodnji [[Umjetnost|umjetničkih]] dobara kao što su [[Perzijski sag|sagovi]], [[keramika]], [[Bakar (element)|bakreno]] i [[mjed]]eno posuđe, [[staklo]], [[Koža (materijal)|koža]], [[tekstil]] i [[Drvo (materijal)|drvene]] rukotvorine. Najvažnija grana ove industrije je proizvodnja ručno izrađenih [[sag]]ova čija tradicija seže duboko u [[stari vijek]] a danas čini značajni dio prihoda u ruralnim krajevima. Procjenjuje se da 1,2 milijuna ljudi izrađuje sagove za domaće i inozemno tržište<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran to form carpet export consortium|url=http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=74845&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=9. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godišnja zarada od sagova premašuje 500 milijuna [[USD]] i ima udjel od 30% na svjetskom tržištu<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Health Insurance for Carpet Weavers|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3296/html/economy.htm#s352050|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=16. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Khalaj|first=Mehrnosh|title=Iran’s oldest craft left behind|url=http://www.ft.com/cms/s/5a5c0444-1669-11df-bf44-00144feab49a,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2F5a5c0444-1669-11df-bf44-00144feab49a.html&_i_referer=|publisher=Financial Times|location=London|date=10. veljače 2010.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>. Oko 5,2 milijuna ljudi sveukupno je zaposleno na 250 različitih polja izrade rukotvorina čija industrija sačinjava oko 3% iranskog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran handcraft exports reach $106mn in 8 months|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=115459&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=6. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

<center>
<gallery>
Datoteka:Yazd man weaving.jpg|Ručna proizvodnja perzijanera u [[Jazd]]u
Datoteka:TCarpet2.jpg|Uzorak perzijskog saga
Datoteka:Esfahan Craftsman Art.jpg|Rukotvorina iz [[Isfahan]]a
Datoteka:IranianHandicrafts.JPG|Rukotvorine u Torgabu pokraj [[Mašhad]]a
</gallery>
</center>

==== Graditeljstvo ====
{{glavni|Graditeljstvo u Iranu}}

Do ranih [[1950-ih]] godina iranska [[Građevinarstvo|građevinska]] industrija oslanjala se uglavnom na malena domaća [[Poduzeće|poduzeća]]. Povećanje prihoda od [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] kao i mogućnost podizanja povoljnih [[kredit]]a uvjetovali su snažan rast građevinske industrije odnosno priljev stranih građevinskih [[Tvrtka|tvrtki]]. Ovaj rast nastavljen je do sredine [[1970-ih]] godina kada naglo pada zbog povećanja [[Inflacija|inflacije]] i ukidanja povoljnih [[kredit]]a. Građevinska industrija ponovno je doživjela veliki zamah sredinom [[1980-ih]] godina, posebno zbog ubrzane [[Urbanizacija|urbanizacije]]. Sa 178 [[brana]] u izgradnji<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Simultaneous Dam, Spillways Construction Obligatory, 30% Drinking Water Wasted|url=http://web.archive.org/web/20071020011634/http://iran-daily.com/1385/2720/html/economy.htm#s191613|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=29. studenog 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> [[Iran]] je danas uz [[Kina|Kinu]] i [[Turska|Tursku]] najveći graditelj [[hidroelektrana]] u svijetu<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Shana|title=Iran, 3rd Major Dam Builder Worldwide|url=http://www.shana.ir/51948-en.html|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=6. svibnja 2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> među kojima je i najviša svjetska brana Bahtijari visine od 315 m<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran to build world's tallest concrete dam|url=http://www.presstv.ir/detail/169941.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=14. ožujka 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Jedan od graditeljskih simbola suvremenog Irana je i [[toranj Milad]] (435 m) koji je sredinom [[2000-ih]] u potpunosti građen domaćom tehnologijom<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Payvand News|title=Milad Tower to Become Tehran Symbol|url=http://www.payvand.com/news/05/may/1119.html|publisher=Cultural Heritage News Agency|location=Tehran|date=15. svibnja 2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godišnji prihodi ostvareni u građevinskoj industriji iznosili su 38,4 milijarde [[USD]] u [[2005.]] godini<ref name="Austrade08022007">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Austrade|title=Construction to Iran|url=http://web.archive.org/web/20070306065159/http://www.austrade.gov.au/Construction-to-Iran/default.aspx|publisher=Australian Trade Commission|location=Sydney, Australia|date=8. veljače 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> odnosno 32,8 milijardi [[USD]] u [[2011.]] godini<ref name="BMI02012011">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PRLog.org|title=Iran Infrastructure Report Q1 2011: New research report available at Fast Market Research|url=http://www.prlog.org/11187248-iran-infrastructure-report-q1-2011-new-research-report-available-at-fast-market-research.html|publisher=Business Monitor International|location=London|date=2. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, a samo graditeljstvo jedan je od najvažnijih grana iranske industrije s obzirom da obuhvaća između 20% i 50% ukupnog privatnog ulaganja u [[grad]]ska područja<ref name="CBI2009"/>. Državni udio u [[Građevinarstvo|građevinarstvu]] je 2% dok ostalih 98% leži u privatnom vlasništvu<ref name="Austrade08022007"/>, a godišnji rast građevinske industrije u [[2011.]] godini procjenjuje se na 1,4%<ref name="BMI02012011"/>. Oko 70% Iranaca posjeduje vlastiti [[Kuća|dom]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=70% of Population Own Homes|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1386/2812/html/economy.htm#s218292|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=9. travnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://archive.is/20070623040228/http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1386/2812/html/economy.htm#s218292|archivedate=23. lipnja 2007.}}</ref>.

<center>
<gallery>
Datoteka:Dariush Grand Hotel - 2.jpg|[[Dariush Grand Hotel]] na otoku [[Kiš]]
Datoteka:Karun-3 Dam.JPG|[[Brana]] [[Karun-3]]
</gallery>
</center>

==== Motorna vozila ====
{{glavni|Iranska automobilska industrija}}

Od [[2001.]] godine u [[Iran]]u postoji 13 državnih i privatnih proizvođača [[automobil]]a među kojima su najveći ''[[Iran Hodro]]'' i ''[[Saipa]]'' čiji udjel u domaćoj proizvodnji iznosi 96%<ref name="ABC20102008">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=ABC|title=Iran’s Automotive Industry Overview|url=http://www.atiehbahar.com/Resource.aspx?n=1000042|publisher=Atieh Bahar Consulting|location=Tehran|date=20. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110707182609/http://www.atiehbahar.com/Resource.aspx?n=1000042|archivedate=7. srpnja 2011.}}</ref>. Iran Hodrov model ''[[Pajkan]]'' bio je iranski nacionalni automobil sve do [[2005.]] godine kada ga je zamijenio model ''[[Samand]]''<ref name="AutoMobile2011">{{bos oznaka}} {{Citiranje weba|last=Auto Mobile|title=Iranski Samand stigao na BiH tržište|url=http://www.auto-mobile.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=167&Itemid=1|publisher=Auto-Mobile.ba|location=Sarajevo|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Ostali iranski autohtoni modeli su ''[[Runna]]'' koja je izašla na tržište [[2011.]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran unveils domestic-made car Runna|url=http://edition.presstv.ir/detail/91873.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=19. travnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, odnosno [[:Kategorija:Luksuzni automobili|luksuzni automobil]] ''[[Dena]]'' koja izlazi [[2012.]] godine<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran Khodro unveils luxury car Dena|url=http://www.presstv.ir/detail/175212.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=17. travnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Drugi iranski proizvođači automobila su ''Grupa Bahman'', ''Kerman Motori'', ''Kiš Hodro'', ''Raniran'', ''Šahab Hodro'' i ostali čiji ukupni udjel u proizvodnji iznosi 3,7%<ref name="ABC20102008"/>. Navedeni autoproizvođači proizvode razne vrste [[Motorno vozilo|motornih vozila]] uključujući [[motocikl]]e, [[Osobni automobil|osobne automobile]], [[furgon]]e, [[Kombinirano vozilo|kombije]], [[kamion]]e i razna [[Teretno vozilo|teretna vozila]], [[autobus]]e, te brojna druga [[specijalna vozila]]<ref name="ABC20102008"/>. Godine [[2009.]] Iran je kotirao peti u svijetu prema rastu proizvodnje [[Motorno vozilo|motornih vozila]] nakon [[Kina|Kine]], [[Tajvan]]a, [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Indija|Indije]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Fars News|title=Iran Ranks 5th in Car Production Growth|url=http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8905271515|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=18. kolovoza 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120301004951/http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8905271515|archivedate=1. ožujka 2012.}}</ref>. U [[2010.]] godini Iran je bio 13. najveći proizvođač [[Motorno vozilo|motornih vozila]] odnosno 11. najveći proizvođač [[automobil]]a u svijetu<ref name="OICA2010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=OICA|title=World Motor Vehicle Production|url=http://oica.net/category/production-statistics/|publisher=Organisation Internationale des Constructeurs d’Automobiles|location=Paris|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, s ukupno 11 milijuna vozila u čitavoj zemlji<ref name="TehranTimes20092010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Tehran Times|title=Iran ranks 2nd in using gas-fueled cars|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=226986|publisher=Tehran Times|location=Tehran|date=20. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Navedene godine proizvedeno je 1,599.454 motornih vozila od čega 1,367.014 automobila odnosno 232.440 komercijalnih vozila<ref name="OICA2010"/>, a godišnji rast u proizvodnji svih motornih vozila iznosi 14,7%<ref name="OICA2010"/>. Iranski [[automobil]]i poput ''[[Samand]]a'' izvoze se u dvadesetak država [[svijet]]a, među kojima su i [[Europa|europske]] zemlje [[Rusija]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Payvand News|title=Iran Khodro to boost Samand export to Russia|url=http://www.payvand.com/news/10/jan/1091.html|publisher=Mehr News Agency|location=Tehran|date=10. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, [[Bjelorusija]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Samand gaining foothold in Belarus|url=http://edition.presstv.ir/detail/33155.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=30. studenog 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, [[Bosna i Hercegovina]]<ref name="AutoMobile2011"/>, te [[Švicarska]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran exports Samand to Switzerland|url=http://edition.presstv.ir/detail/110157.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=1. studenog 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

<center>
<gallery>
Datoteka:Mb-firetruck-irankhodro.jpg|Vatrogasno vozilo proizvođača „Iran Hodro”
Datoteka:2009 Mercedes-Benz E350.jpg|[[Mercedes-Benz]] E-klase (iranska proizvodnja)
Datoteka:EF7 Dual-Fuel Front.jpg|Iranski [[automobil]]ski [[motor]]i IKCO EF
</gallery>
</center>

==== Vojna industrija ====
{{glavni|Oružane snage Irana}}

[[Iran]]ski državni budžet za [[Oružane snage Irana|oružane snage]] prema procjeni [[SAD|američke]] organizacije ''Global Security'' u [[2011.]] godini iznosio je 20.65 milijardi [[USD]]<ref name="Pike17012011">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Pike|first=John|title=World Wide Military Expenditures - 2011|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/spending.htm|location=Alexandria, Virginia|date=17. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> (15. u svijetu; 2,5% [[BDP]]-a<ref name="Pike17012011"/>), dok je godinu ranije iznosio oko 18 milijardi [[USD]]<ref>{{fas icon}} {{Citiranje weba|last=IranianUK|title=اطلاعات جالبي از بودجه دستگاه‌هاي امنيتي در سال آينده|publisher=IranianUK.com|location=UK|url=http://www.iranianuk.com/article.php?id=46184|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Procjene [[CIA]]-e iz [[2003.]] godine govore o izdvajanju 64.77 [[USD]] po glavi stanovnika što je jedan od najmanjih prosjeka na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Nation Master|title=Military Statistics > Expenditures > Dollar figure (per capita) (most recent) by country |url=http://www.nationmaster.com/graph/mil_exp_dol_fig_percap-expenditures-dollar-figure-per-capita|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iranska [[vojna industrija]] značajno se razvila u posljednjih 25 godina pa Iran danas proizvodi brojne vrste [[Oružje|oružja]] i vojne opreme, te je jedna od rijetkih zemalja svijeta koja nastoji ostvariti apsolutnu samodostatnost u obrambenoj industriji<ref name="Pike13022009"/>. Od [[1992.]] godine iranska Organizacija obrambene industrije (DIO) proizvodi vlastite [[tenk]]ove, [[Borbeno oklopno vozilo|borbena oklopna vozila]], navođene [[projektil]]e, [[radar]]e, [[razarač]]e i druge [[Ratni brod|ratne brodove]], [[Podmornica|podmornice]], [[helikopter]]e i [[Borbeni zrakoplov|borbene zrakoplove]]<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=AP|title=Iran builds new smart submarine|url=http://english.pravda.ru/news/world/12-08-2008/106076-submarine-0/|publisher=Pravda|location=Vienna, Saint Petersburg, Moscow|date=12. kolovoza 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Advanced attack chopper joins Iran fleet|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=95824&sectionid=351020101|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=24. svibnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. U [[2006.]] godini [[Iran]] je izvozio [[oružje]] vrijedno 100 milijuna [[USD]] u 57 država [[svijet]]a uključujući članice [[NATO]]-a<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRIB|title=IRI exports warfare to 50 countries|url=http://web.archive.org/web/20080213202418/http://www.iribnews.ir/Full_en.asp?news_id=190718&n=32|publisher=Islamic Republic of Iran Broadcasting|location=Tehran|date=23. travnja 2005.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRIB|title=Iran exports military equipment|url=http://web.archive.org/web/20070927213942/http://www.iribnews.ir/Full_en.asp?news_id=220656&n=12|publisher=Islamic Republic of Iran Broadcasting|location=Tehran|date=3. rujna 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

:'''''Dodatak''''': [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Vojska|Iran u međunarodnim statistikama: Vojska]]

==== Rudarstvo ====
{{glavni|Rudarstvo u Iranu}}

[[Rudarstvo]] čini 0,6% udjela u iranskom [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] prema procjenama iz [[2011.]] godine<ref name="PressTV17012011">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran's mineral exports up 39 percent|url=http://www.presstv.com/detail/160504.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=17. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iako [[Nafta|naftna]] industrija čini većinu prihoda, u njoj je zaposleno svega 25% ukupnih radnika u rudarstvu<ref name="IMOC2009"/> dok ostatak radi na proizvodnji [[ugljen]]a, [[Željezo|željezne rudače]], [[Bakar (element)|bakra]], [[Olovo|olova]], [[cink]]a, [[krom]]a, [[barit]]a, [[sol]]i, [[gips]]a, [[molibden]]a, [[stroncij]]a, [[silicij]]a, [[uranij]]a, [[Zlato|zlata]], itd. Nalazište bakra u Sarčešmi u [[Kermanska pokrajina|Kermanskoj pokrajini]] drugo je najveće u svijetu<ref name="CurtisHooglund2008"/>, dok se velika nalazišta [[Željezo|željezne rudače]] nalaze u središnjem Iranu odnosno pokraj [[Bafk]]a, [[Jazd]]a i [[Kerman]]a. S provjerenim zalihama od 37 milijardi odnosno potencijalnim zalihama od 57 milijardi [[tona]] Iran spada među 15 rudarsko najbogatijih zemalja svijeta<ref name="PressTV17012011"/>. Oko 90% rudnika i povezanih industrija nalazi se u državnom vlasništvu, no postotak opada zahvaljujući liberalizaciji tržišta odnosno stranim ulaganjima<ref name="Austrade31072007">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Austrade|title=Mining to Iran|url=http://web.archive.org/web/20080723094637/http://www.austrade.gov.au/Mining-to-Iran/default.aspx|publisher=Australian Trade Commission|location=Sydney, Australia|date=31. srpnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Rudarstvo]] čini oko 3% ukupnog iranskog [[izvoz]]a<ref name="Austrade31072007"/>.

Iranske zalihe [[ugljen]]a procjenjuju se na između 13 i 50 milijardi [[tona]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Pars Times|title=Iran's Uranium Reserves, 44 Billion Barrels of Crude Oil|url=http://www.parstimes.com/business/uranium_reserves.html|publisher=Hamshahri|location=Tehran|date=23. lipanj 2002.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Sredinom [[2000-ih]] Iran je proizvodio 1.33 milijuna tona [[ugljen]]a godišnje, dok je zbog povećane potrošnje također uvozio oko 520.000 tona<ref name="EIUMarketProfile2008">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Zawya|title=Market Profile for Iran|url=https://www.zawya.com/story.cfm?id=EIU20080501212100777&pass=1|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|year=2008.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>. U studenom [[2008.]] godine proizvodnja ugljena premašila je dva milijuna tona<ref name="Klimasinska28112008">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Klimasinska|first=Katarzyna|title=Iran Plans to Produce 250,000 Tons of Copper in Year to March|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=a1rzkB_rOKok|publisher=Bloomberg|location=New York City|date=28. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se [[2012.]] očekuje porast proizvodnje na pet milijuna [[tona]]<ref name="Klimasinska28112008"/>. Iran je postao samodostatan u proizvodnji [[čelik]]a [[2009.]] godine<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Steel Self-Sufficiency This Summer|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1388/3421/html/economy.htm#s385275|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=11. lipnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, zahvaljujući rastu proizvodnje u glavnim čeličanama smještenima u [[Isfahan]]u i [[Huzestan]]u. Iste godine proizvedeno je 10,873.000 tona [[čelik]]a, dok je uz trenutačne industrijske kapacitete moguća proizvodnja oko 20 milijuna tona<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran's steel output to hit 20mn tons|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167245.html|date=27. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRIB|title=Minister: Iran's steel output to hit 20mn tons|publisher=Islamic Republic of Iran Broadcasting|location=Tehran|url=http://english.irib.ir/news/economy/item/71645-minister-irans-steel-output-to-hit-20mn-tons|date=27. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Službene procjene rasta proizvodnje su 17,6 milijuna tona u [[2013.]], 23 milijuna tona u [[2014.]] i 29,8 milijuna tona u [[2015.]] godini<ref name="IMIDRO01022010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IMIDRO|title=Iran’s Steel Production Capacity to Hit 35 mt in 5 Years|publisher=Iranian Mines and Mining Industries Development and Renovation Organization|location=Tehran|url=http://news.imidro.org/en/magazines=no.30/categories=2/news=578/show.aspx|date=1. veljače 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110823052213/http://news.imidro.org/en/magazines%3Dno.30/categories%3D2/news%3D578/show.aspx|archivedate=23. kolovoza 2011.}}</ref>, a procjene rasta kapaciteta su 25,1 milijuna tona u [[2013.]], 34,7 milijuna tona u [[2014.]], 35,5 milijuna tona u [[2015.]]<ref name="IMIDRO01022010"/>, te konačno 55 milijuna tona [[2020.]] godine čime bi postali četvrti proizvođač čelika u svijetu.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Refractories|title=Steel Production Capacity at 20 Mt|publisher=Refractories World Forum|location=Germany|url=http://www.refractories-worldforum.com/global-news/130-steel-production-capacity-at-20-mt.html|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110715170434/http://www.refractories-worldforum.com/global-news/130-steel-production-capacity-at-20-mt.html|archivedate=15. srpnja 2011.}}</ref> Od ostalih važnijih [[metal]]a u industriji treba izdvojiti proizvodnju [[aluminij]]a od 281.300 tona<ref name="BGS2011"/>, odnosno proizvodnju [[Bakar (element)|bakra]] od 262.500 [[tona]]<ref name="BGS2011"/>. Godišnje se proizvede 65 milijuna tona [[cement]]a<ref name="PressTV05072010"/> (uz godišnji porast proizvodnje od 16%<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran exports $637mn of cement|publisher=PressTV|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/139606.html|date=22. kolovoza 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>) koji se izvozi u 40 zemalja svijeta<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Tehran Times|title=Iran exports cement to 40 countries|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=213927|publisher=Tehran Times|location=Tehran|date=8. veljače 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

:'''''Dodatak''''': [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Rudarstvo|Iran u međunarodnim statistikama: Rudarstvo]]

==== Energetika ====
{{glavni|Energetika u Iranu|Iranska naftna industrija|Iranski nuklearni program}}
[[Datoteka:Iran Energy Map (Cro).JPG|mini|desno|250px|Zemljovid Irana s prikazanim nalazištima [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]], glavnim [[Rafinerija nafte|rafinerijama]], naftovodima, plinovodima i [[luka]]ma]]
[[Datoteka:Iran NPP CIMG2451 m1.jpg|mini|desno|250px|Maketa [[NE Bušeher]] izgrađene [[2010.]] godine]]

[[Iran]] je drugi u [[svijet]]u po zalihama [[Prirodni plin|prirodnog plina]] (15%)<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=The World Factbook|title=Natural Gas - Proved Reserves|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2179rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref><ref name="DOE012010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=DOE|title=Iran|url=http://www.eia.doe.gov/countries/cab.cfm?fips=IR|publisher=United States Department of Energy|location=Washington D.C.|date=siječanj 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> odnosno treći u svijetu po zalihama [[Nafta|nafte]] (10%)<ref name="DOE012010"/><ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=The World Factbook|title=Oil - Proved Reserves|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2178rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Termoelektrana|Termoelektrane]] na naftu, plin i [[ugljen]] zajedno s [[Nuklearna elektrana|nuklearnom elektranom]] u [[Bušeher]]u, [[hidroelektrana]]ma i drugim [[elektrana]]ma koje koriste [[Obnovljivi izvori energije|obnovljive izvore energije]] zadovoljavaju zemlju [[Električna energija|eletričnom energijom]]<ref name="DOE012010"/>. Godišnje rasipanje [[Energija|energije]] procjenjuje se između šest i sedam milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Payvand News|title=Energy Wastage In Iran Equals 6-7 Billion Dallars Per Year|url=http://www.payvand.com/news/08/oct/1303.html|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=30. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je energetska potrošnja mnogo veća od svjetskog prosjeka<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=BP|title=BP Statistical Review of World Energy|url=http://www.bp.com/liveassets/bp_internet/globalbp/globalbp_uk_english/reports_and_publications/statistical_energy_review_2008/STAGING/local_assets/2010_downloads/statistical_review_of_world_energy_full_report_2010.pdf|publisher=British Petroleum|location=London|date=lipanj 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. U [[2008.]] godini iranska vlada isplatila je 84 milijardi [[USD]] subvencija za naftu, plin i električnu energiju<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Energy Subsidies Reach $84b|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3111/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=27. travnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iran godišnje troši oko 140 milijardi m³ godišnje (najviše nakon [[SAD]]-a i [[Rusija|Rusije]])<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=The World Factbook|title=Natural Gas - Consumption|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2181rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, uz najveći porast potrošnje u svijetu. Godine [[2010.]] uz [[Rusija|rusku]] pomoć otvorena je prva iranska [[nuklearna elektrana]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran: Bushehr launch peaceful symbol|url=http://www.presstv.ir/detail/139502.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=11. kolovoza 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je u planu izgradnja dodatnih 19 diljem zemlje<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=AP|title=Iran plans 19 more nuclear plants|url=http://articles.latimes.com/2007/dec/25/world/fg-iran25|publisher=Los Angeles Times|location=Los Angeles|date=25. prosinca 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

Iran je među glavnim izvoznicima [[Nafta|nafte]] još od [[1913.]] godine. Najznačajnija nalazišta smještena su u jugozapadnom dijelu zemlje zapadno od [[Zagros]]a, u [[Huzestan]]u, [[Hormuzgan]]u, [[Fars]]u, te [[Ilamska pokrajina|Ilamskoj]] i [[Bušeherska pokrajina|Bušeherskoj pokrajini]]. Velika naftna i plinska polja također se nalaze i na području [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]. Godine [[1978.]] Iran je bio četvrti najveći proizvođač [[Nafta|nafte]] u [[svijet]]u, odnosno drugi najveći [[OPEC]]-ov proizvođač i izvoznik<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Pars Times|title=Iran: The Economy|url=http://www.parstimes.com/history/economy.html|publisher=The Library of Congress Country Studies|location=Washington D.C.|date=prosinac 1987.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Nakon [[Iranska revolucija|revolucije]] iz [[1979.]] godine nova vlada smanjila je proizvodnju u skladu s politikom dugoročnog očuvanja izvora, a nagli pad proizvodnje nadalje je zabilježen tijekom [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] tijekom kojeg su [[Irak|iračke]] i [[SAD|američke]] oružane snage [[Bombardiranje|bombardirale]] iranske [[Rafinerija nafte|rafinerije]]. Kasnih [[1980-ih]] godina proizvodnja nafte raste, što je uvjetovano obnovom infrastrukture kao i novootkrivenim nalazištima u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]]. Godine [[2004.]] proizvodnja nafte dosegla je 1,4 milijarde [[barel]]a godišnje čime je ostvaren neto profit od 50 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=AP|title=Iran oil industry founders, report says|url=http://seattletimes.nwsource.com/html/nationworld/2003494872_iranoil26.html|publisher=The Seattle Times|location=Seattle|date=26. prosinca 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se [[2009.]] godine proizvodnja povećala na 1.53 milijarde [[barel]]a. Krajem [[2000-ih]] godina [[Iran]] je s [[Kina|Kinom]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=CRI|title=China, Iran sign biggest oil & gas deal|url=http://www.chinadaily.com.cn/english/doc/2004-10/31/content_387140.htm|publisher=China Daily|location=Beijing, China|date=31. listopada 2004.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, [[Rusija|Rusijom]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=JP|title=Iran and Russia sign major oil deal|url=http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1215330962516&pagename=JPost/JPArticle/ShowFull|publisher=Jerusalem Post|location=Jerusalem|date=14. srpnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, [[Indija|Indijom]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Rediff|title=OVL-Hinduja plan $20 bn investment in Iran, India|url=http://in.rediff.com/money/2008/jan/04ongc.htm|publisher=Rediff Business|location=Mumbai, India|date=4. siječnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> i [[Malezija|Malezijom]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=China Daily|title=Iran, Malaysia sign $16b oil deal|url=http://www.chinadaily.com.cn/world/2007-12/27/content_6351901.htm|publisher=China Daily|location=Beijing, China|date=27. prosinca 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> sklopio brojne ugovore na području naftne infrastrukture čija je vrijednost više desetaka milijardi [[USD]]. Iran u domaćim pogonima trenutačno proizvodi 70-80% potrebne opreme za istraživanje, proizvodnju i transport [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]]<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Trend|title=FM: Iran produces major equipment for its oil and gas industry|url=http://en.trend.az/capital/energy/1757093.html|publisher=Trend News Agency|location=Baku, Azerbaijan|date=27. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Fars News|title=Equipment Needs in Iran's Oil, Gas Industries Mostly Supplied Domestically|url=http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8907041206|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=26. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://archive.today/20120708082052/http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8907041206|archivedate=8. srpnja 2012.}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Shana|title=Share of domestically made equipments on the rise|url=http://www.shana.ir/155561-en.html|publisher=Shana.ir|location=Tehran|date=18. srpnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120309074817/http://www.shana.ir/155561-en.html|archivedate=9. ožujka 2012.}}</ref>. Prema procjenama iranskih službenika, nakon dovršetka radova na infrastrukturi zarada od [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] će u [[2015.]] godini dosegnuti 250 milijardi [[USD]]<ref name="Payvand22122010"/>.

<center>
<gallery>
Datoteka:Top Oil Producing Counties (Cro).JPG|Najveći svjetski proizvođači [[Nafta|nafte]] od [[1960.]] do [[2006.]] g.
Datoteka:Iran Oil Products (Cro).JPG|Iranski [[Rafinerija nafte|rafinerijski]] kapaciteti (procjene od [[2007.]] do [[2012.]] g.)
Datoteka:IRAN oil&gas production (Cro).JPG|Iranska proizvodnja [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] od [[1970.]] do [[2030.]] g.
Datoteka:Iran Electricity (Cro).PNG|Iranska proizvodnja i potrošnja [[Električna energija|el. energije]] od [[1988.]] do [[2007.]] g.
Datoteka:Energy consumption per capita-Iran (Cro).PNG|Iranska potrošnja [[Energija|energije]] po stanovniku od [[1971.]] do [[2006.]] g.
</gallery>
</center>

Glavne iranske [[Rafinerija nafte|rafinerije]] smještene su u [[Abadan]]u (prva iranska rafinerija), [[Kermanšah]]u, [[Teheran]]u, [[Isfahan]]u, [[Širaz]]u, [[Tabriz]]u, [[Arak (grad)|Araku]] i [[Bandar Abas]]u<ref name="Coutsoukis10112004"/>. Golema većina [[Nafta|nafte]] s nalazišta u rafinerije transportira se [[naftovod]]ima. Ukupna dužina [[cjevovod]]a je 34.789&nbsp;km, od čega 7&nbsp;km kondenzacijskih, 397&nbsp;km za kondenzirani prirodni plin, 19.161&nbsp;km za prirodni plin (4. u svijetu<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Shana|url=http://www.shana.ir/142918-en.html|title=Iran Ranks 4th in Gas Pipeline Scope|publisher=Shana.ir|location=Tehran|date=15. lipnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110726210316/http://www.shana.ir/142918-en.html|archivedate=26. srpnja 2011.}}</ref>), 570&nbsp;km za ukapljeni naftni plin, 7018&nbsp;km za naftu, te 7936&nbsp;km za ostale rafinirane proizvode. Do [[2025.]] godine planira se proširenje mreže cjevovoda za prirodni plin na 70.000&nbsp;km.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=GasAndOil|url=http://www.gasandoil.com/goc/company/cnm93321.htm |title=Alexander's Gas & Oil Connections - Iran plans 40,000 km gas pipeline network by 2025|publisher=GasAndOil.com|location=Limbach, Germany|date=20. kolovoza 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> Najznačajnije [[Luka|luke]] za izvoz nafte su [[Abadan]], [[Bandar Abas]], [[Bandar Mušur]], [[Harg]], [[Lavan]], [[Kiš]] i [[Neka]]<ref name="DOE012010"/>.

Godine [[2008.]] na otoku [[Kiš]]u otvorena je Iranska naftna burza (IOB) na kojoj se trguje [[Nafta|nafte]], [[Prirodni plin|prirodnim plinom]] i petrokemijskim proizvodima<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRNA|title=1st phase of Iran oil stock inaugurated on Kish island
|url=http://replay.web.archive.org/20090110151138/http://www2.irna.ir/en/news/view/line-203/0802173565111734.htm|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=17. veljače 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Većina trgovine obavlja se u [[Euro|eurima]] i [[Iranski rijal|iranskim rijalima]] te ostalim [[valuta]]ma<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Oil bourse opens in Iran's Kish Island|url=http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=43476&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=17. veljače 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je [[američki dolar]] u potpunosti isključen<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Austin|first=Steve|title=Iranian Oil Bourse Opening|url=http://www.oil-price.net/en/articles/iranian-oil-bourse-opening.php|publisher=Oil-Price.net|location=USA|date=2. lipnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Zahvaljujući proizvodnji dušičnog [[Gnojivo|gnojiva]] u [[Širaz]]u<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Shana|title=Shiraz Fertilizer Plant Tender Started|url=http://www.shana.ir/25007-en.html|publisher=Shana.ir|location=Tehran|date=28. lipnja 2004.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, najvećoj [[Tvornica|tvornici]] [[eten]]a u svijetu smještenoj u [[Asaluja|Asaluji]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran opens world largest ethylene unit|url=http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=77737&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=7. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> kao i drugim proizvodnjim zonama diljem zemlje, iranski [[izvoz]] petrokemikalija dosegnuo je 5,5 milijardi [[USD]] u [[2007.]]<ref name="PressTV26042008">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran exports $570M of petrochemicals|url=http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=53267&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=26. travnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, 9 milijardi [[USD]] u [[2008.]]<ref name="PressTV26042008"/>, te 7,6 milijardi [[USD]] u prvih deset mjeseci [[2010.]] godine<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Shana|title=Petrochemical Exports Pass $7 Billion|url=http://www.shana.ir/165360-en.html|publisher=Shana.ir|location=Tehran|date=31. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema podacima Iranskog ministarstva za naftu, [[Iran]] do [[2025.]] godine planira uložiti 500 milijardi [[USD]] u naftnu infrastrukturu<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=$500b Needed For Hydrocarbon Sector|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3109/html/economy.htm#s297894|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=24. travnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

:'''''Dodatak''''': [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Energetika|Iran u međunarodnim statistikama: Energetika]]

=== Uslužne djelatnosti ===
[[Datoteka:Carpet Bazaar of Tabriz.JPG|mini|desno|250px|Veliki [[bazar]] ([[tržnica]]) u [[Tabriz]]u]]

Unatoč gospodarskoj [[Liberalizam|liberalizaciji]] iz [[1990-ih]] godina, državna potrošnja (uključujući izdatke poluvladinih fondova) ostala je relativno visoka. Procjene potrošnje u uslužnim djelatnostima Irana iznose približno 40% [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]], od čega je većina državnog karaktera uključujući i izdatke za [[Oružane snage Irana|oružane snage]], državne [[Plaća|plaće]] i isplate za socijalnu sigurnost<ref name="IranCIA2011"/>. Proces [[Urbanizacija|urbanizacije]] značajno je doprinio uslužnim djelatnostima među kojima su najznačajnije javne službe (uključujući [[obrazovanje]]), [[trgovina]], osobne i stručne usluge, te [[turizam]].

Ukupna vrijednost [[promet]]a i [[Komunikacije|komunikacija]] prema procjenama za [[2013.]] godinu porasti će na 46 milijardi [[USD]] što predstavlja 6,8% iranskog [[BDP]]-a<ref name="NITC18062009">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Freight Transport Report|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1388/3427/html/economy.htm#s386826|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=18. lipnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema podacima Međunarodne radničke organizacije o zapošljavanju iz [[1996.]] godine, na području prometa i komunikacija bilo je zaposleno oko 3,4 milijuna ljudi odnosno oko 20,5% ukupne radne snage iz [[2008.]] godine<ref name="NITC18062009"/>.

==== Maloprodaja ====

Iranska industrija [[Maloprodaja|maloprodaje]] sastoji se uglavnom od [[zadruga]] (uglavnom pod vladinim sponzorstvom) i nezavisnih trgovaca na malo koji posluju u [[bazar]]ima ([[tržnica]]ma)<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Iranica|title=Bāzār|work=Encyclopedia Iranica|location=New York|url=http://www.iranica.com/articles/bazar-index|date=15. prosinca 1989.|accessdate=3. veljače 2011}}</ref>. Najveći dio [[Hrana|hrane]] pojavljuje se na uličnim tržnicama s [[cijena]]ma koje određuje iranski Glavni statistički zavod. U zemlji djeluje 438.478 trgovaca mješovitom robom<ref name="Euromonitor032011">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Euromonitor|title=Retailing in Iran|url=http://www.euromonitor.com/retailing-in-iran/report|publisher=Euromonitor International|location=London|date=ožujak 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> od kojih većina posluje van [[Teheran]]a gdje postoji velik broj hipermarketa i [[supermarket]]a. Diljem Irana bilježi se i veliki rast manjih [[trgovina]] koje su većinom u privatnom [[Vlasništvo|vlasništvu]]. Najveći iranski trgovački lanci u državnom vlasništvu su ''Etka'', ''Refah'', ''Šahrvand'' and ''Hyperstar Market''<ref name="Euromonitor032011"/>. [[Elektroničko poslovanje]] u [[2008.]] godini ostvarilo je promet od milijardu [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRNA|title=Iran's e-commerce to reach rls10,000b|url=http://replay.web.archive.org/20090110154827/http://www2.irna.ir/en/news/view/menu-234/0812030911192309.htm|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=3. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

==== Zdravstvo i ljekarništvo ====
{{glavni|Zdravstvo u Iranu}}
{| style="margin:1em; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:90%; float:right;"
|- style="background:lightblue;"
! Zdravstvo u Iranu (''Izvor: [[Economist Intelligence Unit]]''<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Zawya|title=Iran: Healthcare and Pharmaceuticals Forecast|url=http://www.zawya.com/countries/ir/macrowatch.cfm?eiusection=Healthcare%20And%20Pharmaceuticals%20Forecast&pass=1|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|date=18. koloviza 2008.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>)
! 2005.
! 2006.
! 2007.
! 2008.
! 2009.
! 2010.
! 2011.
! 2012.
|-
| Očekivana životna dob (godina)
| 70,0
| 70,3
| 70,6
| 70,9
| 71,1
| 71,4
| 71,7
| 72,0
|-
| Izdvajanja za zdravstvo (postotak BDP-a)
| 4,2
| 4,2
| 4,2
| 4,2
| 4,2
| 4,2
| 4,2
| 4,2
|-
| Izdvajanja za zdravstvo (milijardi USD)
| 7,9
| 9,2
| 10,8
| 13,8
| 16,2
| 19,3
| 23,1
| 27,3
|-
| Izdvajanja za zdravstvo (USD per capita)
| 113
| 132
| 151
| 191
| 223
| 261
| 309
| 362
|}

Iranskim [[ustav]]om zajamčena je [[Zdravstvo|zdravstvena]] skrb svim stanovnicima zemlje. Do [[2008.]] godine 73% Iranaca bilo je obuhvaćeno dobrovoljnom nacionalnom zdravstvenom skrbi<ref name="EIUMarketProfile2008"/>. Oko 85% stanovnštva koristi sustav osiguranja za lijekove, a vlada uvelike subvencionira [[Farmacija|farmaceutsku]] proizvodnju u cilju povećanja dostupnosti [[lijek]]ova i [[Cijepljenje|cjepiva]]. Ukupna tržišna vrijednost iranske [[Zdravstvo|zdravstvene]] i [[Medicina|medicinske]] mreže bila je 24 milijarde [[USD]] u [[2002.]] godini, dok se s obzirom na sve veću potražnju zdravstvenih usluga procjenjuje rast na 50 milijardi [[USD]] do [[2013.]] godine<ref name="Austrade19072007">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Austrade|title=Health services and pharmaceuticals to Iran|url=http://classic-web.archive.org/web/20080419082947/http://www.austrade.gov.au/Health-services-and-pharmaceuticals-to-Iran/default.aspx|publisher=Australian Trade Commission|location=Sydney, Australia|date=19. srpnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref><ref name="BMI25032009">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Payvand News|title=Iran Pharmaceuticals and Healthcare Report Q2|url=http://www.payvand.com/news/09/apr/1027.html|publisher=Business Monitor International|location=London|date=25. ožujka 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Od [[2006.]] godine 55 iranskih [[Farmacija|farmaceutskih]] tvrtki proizvodi 96% lijekova<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran's medicine production growing|url=http://www.presstv.ir/detail/144089.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=26. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> vrijednih 1,2 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Iran Daily|title=18% of Medicines Thrown Out Annually|url=http://classic-web.archive.org/web/20071018051214/http://iran-daily.com/1386/2880/html/national.htm#s238959|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=30. lipnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> dok se vrijednost cjelokupnog tržišta procjenjuje na 310 milijardi [[USD]]<ref name="Austrade19072007"/>. Procjenjuje se da će samo farmaceutsko tržište [[2013.]] godine narasti na 3.65 milijardi [[USD]]<ref name="BMI25032009"/>.

:'''''Dodatak''''': [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Zdravstvo|Iran u međunarodnim statistikama: Zdravstvo]]

==== Turizam ====
{{glavni|Turizam u Iranu}}

[[Turizam]] kao gospodarska aktivnost u [[Iran]]u dramatično se smanjila tijekom [[Iransko-irački rat|rata s Irakom]] [[1980-ih]] godina, no [[2000-ih]] je relativno oživjela. Godine [[2004.]] približno 1,659.000 stranih turista posjetilo je zemlju<ref name="IranTravels2010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Iran Travels|title=Iran: Economy|url=http://www.iran-travels.com/english/economy.php|publisher=Shokoufeh|location=Tehran|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je broj u [[2007.]] godini premašio dva milijuna<ref name="UNWTO062010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=UNWTO|title=World Tourism Barometer (Vol. 8, No. 2)|url=http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf|publisher=UN World Tourism Organization|location=Madrid|date=lipanj 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150903225411/http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf|archivedate=3. rujna 2015.}}</ref> odnosno dosegnuo 2,3 milijuna u [[2009.]] godini<ref name="PressTV19032010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran 'hosted 2.3mn tourists this year'|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=121199&sectionid=351020108|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=19. ožujka 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iste je godine zabilježen porast stranih turističkih posjeta od 7%<ref name="PressTV19032010"/>. Većina posjetitelja dolazi iz [[Azija|azijskih]] država, dok oko 10% turista dolazi iz [[Europa|europskih]] i [[Amerika|američkih]] zemalja<ref name="IranTravels2010"/><ref name="PressTV19032010"/>. Početkom [[2000-ih]] godina oko 2% iranske radne snage bilo je zaposleno u turističkim djelatnostima<ref name="Payvand07092003"/>.

<center>
<gallery>
Datoteka:Kish sea sides 1.jpg|Ljetovalište na otoku [[Kiš]]u
Datoteka:Persepolis hdr.JPG|[[Darije I. Veliki|Darijeva]] palača u [[Perzepolis]]u
Datoteka:Naghshe Jahan Square Isfahan modified.jpg|Trg [[Nakš-e Džahan]] u [[Isfahan]]u
Datoteka:Imam Reza shrine 06.jpg|Grobnica [[Imam Reza|Imama Reze]] u [[Mašhad]]u
Datoteka:Dizin.jpg|Skijalište [[Dizin]]
</gallery>
</center>

Najpopularnija iranska turistička odredišta kulturološkog karaktera su [[Isfahan]], [[Mašhad]] i [[Širaz]]. Početkom [[2000-ih]] najveće prepreke u razvoju [[Turizam u Iranu|iranskog turizma]] bile su nedovoljna [[promet]]na infrastruktura, zakonska ograničenja i manjak stručnih kadrova<ref name="CurtisHooglund2008"/>. Velik broj posjetitelja su [[Šijiti|šijitski]] [[muslimani]] iz [[Azija|azijskih]] država koji posjećuju [[Šijiti|šijitska]] svetišta u [[Mašhad]]u i [[Kum (grad)|Kumu]]<ref name="PressTV19032010"/>, dok manjinu čine [[Europa|Europljani]] i drugi [[Zapadni svijet|zapadnjaci]] koji posjećuju [[:Kategorija:Arheološki lokaliteti u Iranu|arheološke lokalitete]] i [[spomenik]]e. U [[2007.]] godini zemlju je posjetilo oko 2,219.000 stranih turista<ref name="UNWTO2010"/> (58. u [[svijet]]u) kojima je na raspolaganju 641 [[hotel]] s ukupno 63.000 [[krevet]]a, dok je godišnja zarada od turizma u [[2008.]] iznosila 8,7 milijardi [[USD]]<ref name="UNWTO062010"/> (28. u svijetu) što je približno dvanaesterostruki porast u odnosu na [[2000.]] godinu<ref name="UNWTO062010"/>. Zbog atraktivnih [[Zemljopis Irana|prirodnih]] i [[Povijest Irana|povijesnih]] turističkih resursa Iran je rangiran među prvih 10 turističkih zemalja svijeta<ref name="Payvand07092003"/>.

:'''''Dodatak''''': [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Kultura|Iran u međunarodnim statistikama: Kultura]]

==== Bankarstvo, financije i osiguranja ====
[[Datoteka:TEPIX (Cro).PNG|mini|lijevo|250px|[[Teheranska burza]] se prema [[Zapadni svijet|zapadnim]] procjenama smatra jednom od najuspješnijih u [[svijet]]u posljednjih godina<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=BBC|title=Iran blocks share price gains|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3129995.stm|publisher=British Broadcasting Corporation|location=London|date=6. kolovoza 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref><ref name="Bloomberg26072010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Sheikholeslami|first=Ali|coauthors=Sukumar, Nandini|title=Tehran Exchange Trades Futures to Attract Investors|url=http://www.businessweek.com/news/2010-07-26/tehran-exchange-trades-futures-to-attract-investors.html|publisher=Bloomberg BusinessWeek|location=New York City|date=26. srpnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>]]

Vladini [[kredit]]i i [[Zajam|zajmovi]] su dostupni za industrijske i poljoprivredne projekte, prvenstveno putem [[Banka|banaka]]. Službena [[iran]]ska [[valuta]] je [[Iranski rijal|rijal]] čiji je tečaj krajem [[2000-ih]] iznosio oko 10.000 rijala za jedan [[američki dolar]]<ref name="IranCIA2011"/>, dok se na neslužbenom tržištu mijenjaju i po višoj tarifi. Nakon [[Iranska revolucija|revolucije]] [[1979.]] godine iranska je vlada [[Nacionalizacija|nacionalizirala]] sve privatne [[Banka|banke]], a [[Kamata|kamate]] su u skladu s [[islam]]skim zakonom zamijenjene obrađivačkim pristojbama. Ovaj sustav stupio je na snagu sredinom [[1980-ih]] godina<ref name="CurtisHooglund2008"/>.

[[Banka]]rski sustav sastoji se od središnje banke ([[Iranska središnja banka|Markazi banka]]) koja izdaje valutu i nadzire sve državne i privatne banke. Nekoliko poslovnih [[Banka|banaka]] sa sjedištem u [[Teheran]]u ima podružnice u cijeloj zemlji. Postoje i dvije razvojne banke i stambene banka koja je specijalizirana u stambenim [[hipoteka]]ma. Računima vladinih banaka dominiraju krediti državi, „[[bonjad]]” poduzeća, velike privatne tvrtke i četiri tisuće imućnijih pojedinaca koji ponekad ne uspijevaju otplatiti svoje [[kredit]]e<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Banking System Needs Overhaul|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3238/html/|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=7. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=President in Birjand Rally|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3240/html/|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=9. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Vlada je počela s privatizacijom bankarskog sustava u [[2001.]] godini kada su izdane dozvole za otvaranje dviju banaka u privatnom vlasništvu<ref name="EIUFinancial2008">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Zawya|title=Iran Financial Services Forecast|url=http://www.zawya.com/marketing.cfm?zp&p=/story.cfm?id=EIU20080501212121777&section=Countries&page=Iran&eiusection=Financial%20Services%20Forecast-1&cc|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|year=2008.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>. Godine [[2010.]] iranske devizne pričuve u inozemnim bankama dosegle su iznos od 75.06 milijardi [[USD]] prema američkim izvorima<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=The World Factbook|title=Country comparison: Reserves of foreign exchange and gold|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2188rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, odnosno oko 100 milijardi [[USD]] prema službenim [[iran]]skim izvorima<ref name="bloomberg.com"/>.

Od [[2010.]] godine [[Teheranska burza]] trguje dionicama više od 330 registriranih [[Tvrtka|tvrtki]]<ref name="Bloomberg26072010"/> čija je ukupna vrijednost u [[2011.]] godini bila oko 100 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=TSE ranked as best bourse index|url=http://www.presstv.com/detail/163110.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=1. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iran prema mišljenju stručnjaka pruža mnoge mogućnosti ulaganja, posebno na Teheranskoj burzi<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Vast Economic Potential Lauded|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3240/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=9. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

Premije [[Osiguranje|osiguranja]] iznosile su tek nešto manje od 1% [[BDP]]-a u [[2008.]] godini<ref name="EIUMarketProfile2008"/> što je uvjetovano prosječnim primanjima po glavi stanovnika<ref name="EIUMarketProfile2008"/>. Pet državnih osiguravajućih društava dominiraju na [[Tržište|tržištu]], od kojih su četiri aktivna u komercijalnom osiguranju. Vodeća osiguravajuća društva su ''Iransko osiguravajuće društvo'', ''Azija osiguranje'', ''Alborz osiguranje'' i ''Dana osiguranje''. U iranskoj fiskalnoj godini [[2001.]]/[[2002.]] osiguranja treće strane činili su 46% premija, slijedi zdravstveno osiguranje sa 13%, protupožarno osiguranje sa 10%, te životno osiguranje sa 9,9%<ref name="EIUFinancial2008"/>.

==== Komunikacije i informatička tehnologija ====
{{glavni|Komunikacije u Iranu}}
[[Datoteka:IR Telecom (Cro).JPG|mini|desno|250px|[[Iran]] je među pet vodećih zemalja prema rastu [[Telekomunikacije|telekomunikacijskog]] sektora (iznad 20%)<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Burkhart|first=Grey E.|title=Iran|url=http://classic-web.archive.org/web/20070703041209/http://www.georgetown.edu/research/arabtech/pgi98-4.html|publisher=National Security and the Internet in the Persian Gulf Region|location=Washington D.C.|year=1998.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>]]

[[Mediji|Medije]] u zemlji čine brojne službene [[Novine|novinske]] agencije, veliki broj dnevnih [[Novine|novina]] i [[časopis]]a, službeni i privatni [[TV|televizijski]] kanali odnosno [[Radio|radijske]] stanice. U [[2009.]] godini na 1000 stanovnika postojalo je 331 [[Telefon|fiksnih]] odnosno 675 [[Mobitel|mobilnih]] telefonskih linija<ref name="IranCIA2011"/>. Broj [[Osobno računalo|osobnih računala]] naglo se povećao sredinom [[1990-ih]] godina, nakon čega počinje i snažan rast broja korisnika [[internet]]a koji je [[2010.]] godine iznosio približno 33,200.000 (oko 50% ukupnog stanovništva)<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Internet World Stats|title=Iran|url=http://www.internetworldstats.com/me/ir.htm|publisher=Miniwatts Marketing Group|location=Bogota, Colombia|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Također, Iran je sa 700.000 [[blog]]ova treća zemlja u svijetu<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Joffe-Walt|first=Benjamin|title=Hackers take Iran's civil war online|url=http://www.jpost.com/International/Article.aspx?id=167963|publisher=Jerusalem Post|location=Jerusalem|date=2. lipnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[2006.]] u zemlji je postojalo 1223 [[pružatelj internetskih usluga]] (ISP) od čega su svi u privatnom vlasništvu<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Austrade|title=Information and communications technology (ICT) to Iran|url=http://web.archive.org/web/20080727015312/http://www.austrade.gov.au/ICT-to-Iran/default.aspx|publisher=Australian Trade Commission|location=Sydney, Australia|date=4. lipnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, a prihodi od [[internet]]a se za istu godinu procjenjuju na 1,2 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Privatization of Telecom Companies|url=http://web.archive.org/web/20080219133406/http://www.iran-daily.com/1385/2681/html/focus.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=9. listopada 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]], [[komunikacije]] i [[informatička tehnologija]] čine 1,4% udjela u iranskom [[BDP]]-u iz [[2008.]] godine<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=World Bank|title=ICT At-a-Glance: Iran|url=http://devdata.worldbank.org/ict/irn_ict.pdf|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|year=2008.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070607053600/http://devdata.worldbank.org/ict/irn_ict.pdf|archivedate=7. lipnja 2007.}}</ref>. U navedenim gospodarskim granama zaposleno je oko 150.000 ljudi, uključujući 20.000 u industriji [[softver]]a<ref name="EIUIT2008">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=EIU|title=Iran: Telecoms and technology background|url=http://www.ebusinessforum.com/index.asp?layout=newdebi&country_id=IR|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|year=2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. U [[2002.]] godini u zemlji je bilo registrirano 1200 tvrtki za informatičku tehnologiju, od čega je 200 bilo uključeno u razvoj softvera tj. programske podrške<ref name="EIUIT2008"/>. Iranski izvoz softvera u [[2008.]] godini iznosio je 60 milijuna [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=ITP|title=Iran software export market nearing $60 million|url=http://www.itp.net/542560-iran-software-export-market-to-hit-60-million|publisher=ITP.net|location=UAE|date=4. siječnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Krajem [[2009.]] godine iransko telekomunikacijsko tržište zabilježilo je prihode od 9,2 milijarde [[USD]], dok se [[2014.]] godine uz trenutni rast od 6,9% očekuje povećanje na 12,9 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Campbell|first=Susan J.|title=Iran Telecom Market Expected to Reach $12.9 Billion by 2014: Report|url=http://voice-quality.tmcnet.com/topics/phone-service/articles/73387-iran-telecom-market-expected-reach-129-billion-2014.htm|publisher=Voice Quality|location=Norwalk, Connecticut|date=22. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

:'''''Dodatak''''': [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Komunikacije|Iran u međunarodnim statistikama: Komunikacije]]

==== Promet ====
{{glavni|Promet u Iranu}}

[[Iran]] ima razvijenu mrežu [[asfalt]]iranih [[cesta]] koje spajaju golemu većinu [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|gradova]] i manjih naselja. Američke procjene iz [[2006.]] godine navode kako je ukupna dužina svih iranskih [[cesta]] 172.927&nbsp;km<ref name="IranCIA2011"/>, od čega je 125.908&nbsp;km (73%) [[asfalt]]irano<ref name="IranCIA2011"/>. Broj [[Motorno vozilo|motornih vozila]] na 1000 stanovnika u [[2011.]] godini bio je 146<ref name="EIUAutomotive2008">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Zawya|title=Automotive Forecast: Iran|url=https://www.zawya.com/marketing.cfm?zp&p=/countries/ir/macrowatch.cfm?eiusection=Automotive%20Forecast|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|date=18. kolovoza 2008.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>, dok godišnji porast iznosi 9%<ref name="EIUAutomotive2008"/>.

Godine [[2009.]] Iran je sa 1.67 milijuna [[Motorno vozilo|vozila]] na [[prirodni plin]] i 1021 stanicom zauzimao treće mjesto u svijetu, a krajem [[2010.]] godine njihov se broj povećao na dva milijuna vozila (1,3 milijuna tvorničkih i 0,7 milijuna ugrađenih motora na plin) odnosno 1546 stanica čime trenutno zauzima drugo mjesto u svijetu<ref name="TehranTimes20092010"/>. Iran također bilježi i najbrži svjetski porast korištenja vozila na plin<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Kurczewski|first=Nick|url=http://wheels.blogs.nytimes.com/2009/03/05/iranian-automaker-bets-on-natural-gas/|title=Iranian Automaker Bets on Natural Gas|publisher=New York Times|location=New York|date=5. ožujka 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Jarman|first=Brett|url=http://www.ngvglobal.com/iranian-cng-revolution-continues-1-5-million-ngvs-and-growing-0805|title=Iranian CNG Revolution Continues – 1.5 Million NGVs and Growing|publisher=NGV Global|location=Auckland, New Zealand|date=5. kolovoza 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> pa se [[2012.]] godine očekuje porast na tri milijuna vozila na plin<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|author=Dow Jones Newswires|url=http://www.ngvglobal.com/irans-push-for-fuel-self-sufficiency-drives-ngv-growth-0729|title=Iran’s Push for Fuel Self-Sufficiency Drives NGV Growth|publisher=NGV Global|location=Auckland, New Zealand|date=29. srpnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> odnosno 2500 stanica za punjenje. U svim velikim gradovima postoje gradske [[autobus]]ne linije, dok više privatnih tvrtki upravlja međugradskim autobusnim linijama.

Operativna [[podzemna željeznica]] trenutačno postoji samo u [[Teheran]]u čija je ukupna dužina linija [[2007.]] godine bila 120,1&nbsp;km (sa 64 stanice). Do [[2012.]] godine planira se proširenje [[teheran]]ske podzemne željeznice za dodatna 172&nbsp;km, a u izgradnji je i 380&nbsp;km podzemnih željeznica u ostalim gradovima poput [[Mašhad]]a, [[Širaz]]a, [[Tabriz]]a, [[Ahvaz]]a i [[Isfahan]]a<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=MEED: Tehran metro funding admirable|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/74892.html|date=10. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160310131900/http://edition.presstv.ir/detail/74892.html|archivedate=10. ožujka 2016.}}</ref>. Duljina [[Željeznička pruga|željezničkih pruga]] je 8442&nbsp;km<ref name="IranCIA2011"/>, dok je trenutačno u izgradnji dodatnih 5000&nbsp;km<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran constructing 5,000 km railway|url=http://www.presstv.ir/detail/161731.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=24. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

<center>
<gallery>
Datoteka:Bandarabbas-sahel-2.jpg|[[Bandar Abas]], najznačajnija iranska [[luka]]
Datoteka:Tehran Karaj Rd.jpg|[[Autocesta]] [[Teheran]]-[[Karadž]]
Datoteka:Iran railway (2006) hr.png|Iranska [[Željeznica|željeznička]] mreža (rujan [[2006.]])
Datoteka:IranAir 747 at Mehrabad International Airport.JPG|Iranski [[Boeing 747]] u zračnoj luci u [[Zračna luka Mehrabad|Mehrabadu]]
Datoteka:Shahr_Rey,_Iran_2013_(20)_(15025618305).jpg|[[Teheran#Javni gradski promet|Tehranski Metro]]
Datoteka:Tehran_BRT.jpg|Autobus u [[Tehran]]u
</gallery>
</center>

Najznačajnija [[luka]] nalazi se u [[Bandar Abas]]u koji je smješten na obali [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]]<ref name="DOE012010"/>, a pristigla se [[roba]] po državi raznosi [[kamion]]ima ili [[vlak]]ovima. [[Željeznička pruga]] između [[Teheran]]a i Bandar Abasa otvorena je [[1995.]] godine i zahvaljujući željezničkom spojnicom s [[Mašhad]]om igra važnu ulogu u opskrbi [[Središnja Azija|središnje Azije]]. Ostale značajne iranske luke uključuju [[Bandar Anzali]], [[Neka]] i [[Bandar Turkaman]] na [[Kaspijsko jezero|kaspijskoj]] obali<ref name="DOE012010"/>, odnosno [[Horamšaher]] i [[Bandar-e Homeini]] na obali [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref name="DOE012010"/>. Iran raspolaže flotom od 74 [[Trgovački brod|trgovačka broda]], uz dodatnih 78 brodova registriranih u stranim zemljama<ref name="IranCIA2011"/>. Prvi iranski prekooceanski teretni brod u domaćim [[Brodogradilište|brodogradilištima]] izgrađen je [[2007.]] godine<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran builds first huge cargo ship|url=http://edition.presstv.ir/detail/28630.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=26. listopada 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

Deseci [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|iranskih gradova]] imaju vlastite [[Zračna luka|zračne luke]] za prihvat [[Putnički zrakoplov|putničkih]] i [[Teretni zrakoplov|teretnih zrakoplova]]. U čitavoj zemlji postoji 319 aktivnih zračnih luka od čega je 133 asfaltiranih<ref name="IranCIA2011"/>, dok prema broju (42) zračnih luka s velikim pistama (iznad 3048 m odnosno 10.000 stopa) Iran zauzima četvrto mjesto u svijetu<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=The World Factbook|title=Airports - With Paved Runways|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2030.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iransko nacionalno zrakoplovno poduzeće ''[[Iran Air]]'' osnovano je [[1962.]] godine i danas upravlja flotom od 51 zrakoplova<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IranAir|title=IranAir Fleet|url=http://www.iranair.com/DesktopDefault.aspx?tabid=309|publisher=Iran Air|location=Tehran|date=veljača 2011.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110516140610/http://www.iranair.com/DesktopDefault.aspx?tabid=309|archivedate=16. svibnja 2011.}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Jaeger|first=Thomas|coauthors=Saugy, Martial|title=Iran Air Fleet|url=http://ch-aviation.ch/aircraft.php?search=set&airline=IR&al_op=1|publisher=CH-Aviation|location=Switzerland|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> (uz 30 narudžbi<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=RIA Novosti|title=Russia's Ilyushin Finance to supply Tu-204 planes to Iran|url=http://en.rian.ru/russia/20071116/88447536-print.html|publisher=Russian International News Agency|location=Moscow|date=16. studenog 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>) koji lete na domaćim i međunarodnim letovima. U cjelokupnom prometnom sektoru zaposleno je više od milijun ljudi, a prihodi od prometne industrije u [[2008.]] godini činili su 9% [[BDP]]-a<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Road Construction Projects Upbeat|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3298/html/economy.htm#s352350|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=21. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

:'''''Dodatak''''': [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Promet|Iran u međunarodnim statistikama: Promet]]

== Međunarodna trgovina i gospodarski odnosi ==
[[Datoteka:Iranian Export 2006 (Cro).PNG|mini|lijevo|320px|[[Iran]]ski nenaftni [[izvoz]] u [[2006.]] godini]]

[[Iran]] je jedan od osnivača [[OPEC|Organizacije zemalja izvoznica nafte]] (OPEC)<ref name="DOE14072010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=DOE|title=Iran|url=http://www.eia.doe.gov/countries/country-data.cfm?fips=IR|publisher=United States Department of Energy|location=Washington D.C.|date=14. srpnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> i [[OGEC|Organizacije zemalja izvoznica plina]] (OGEC)<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Fars News|title=Envoy: Iran to Join Gas Exporters Club Soon|url=http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8810271643|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=17. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120329131936/http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8810271643|archivedate=29. ožujka 2012.}}</ref>. Udjel industrije [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] u iranskom [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] iznosi manje od 10%<ref name="IMF2010.15"/>, dok istovremeno sačinjava oko 70% [[izvoz]]a<ref name="PressTV02032011"/> odnosno 66,2 milijardi [[USD]] prema procjeni iz [[2010.]] godine<ref name="PressTV02032011"/> što je porast od iznad 40% u odnosu na [[2006.]] kada je zarada iznosila 46,9 milijardi [[USD]]<ref name="DOE14072010"/>. Izvoz ostalih proizvoda (30%) iste godine je iznosio 28,4 milijarde [[USD]]<ref name="PressTV02032011"/> odnosno 75% više nego u [[2007.]] godini kada je ostvarena zarada od 16,3 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRNA|title=Iran's non-oil export up to dlrs 16.3b|url=http://replay.web.archive.org/20071001002335/http://www2.irna.ir/en/news/view/menu-237/0704155593011805.htm|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=1. listopada 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

Najveći udjel u iranskom izvozu osim nafte i plina čine [[motorna vozila]], [[sag]]ovi ručne izrade, [[pistacija]], [[metanol]] i [[ukapljeni naftni plin]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran to launch more trade counselors|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=73214&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=25. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iranski izvoz tehničkih i inženjerskih usluga obuhvaćao je poslove vrijedne 2,7 milijardi USD od čega je 40% otpadalo na [[Središnja Azija|središnju Aziju]] i [[Kavkaz]], 30% odnosno 350 milijuna [[USD]] na [[Irak]], 20% na [[Afrika|afričke]] države, te 10% na ostatak [[svijet]]a (uglavnom [[Južna Amerika]])<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Karimi|first=Majid|title=Engineering Service Exports Improve|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3278/html/|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=24. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iranske tvrtke u navedenim zemljama većinom obavljaju poslove vezane uz [[Energetika|energetiku]], izgradnju [[cjevovod]]a, [[navodnjavanje]], te izgradnju [[brana]] i [[elektrana]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran's trade not limited to Europe|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=123160&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=13. travnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Izvoz nenaftnih [[proizvod]]a jedan je od glavnih iranskih državnih prioriteta<ref name="France2411012010"/>, a oslanja se na snažnu domaću industriju, obrazovane i motivirane radnike, te povoljan geostrateški položaj s obzirom da u okolnim državama živi više od 300 milijuna ljudi<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=UNIDO|title=An Overview of the Economy of the Islamic Republic of Iran|url=http://www.unido.org/index.php?id=5035|publisher=United Nations Industrial Development Organization|location=New York City|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema [[SAD|američkim]] procjenama iz [[2009.]] godine, glavni iranski izvozni partneri bili su [[Kina]] (16.58%), [[Japan]] (11.9%), [[Indija]] (10.54%), [[Južna Koreja]] (7.54%) i [[Turska]] (4.36%)<ref name="IranCIA2011"/>.

[[Iran]] pripada manjini svjetskih država kojima je [[izvoz]] značajno veći od [[uvoz]]a<ref name="IranCIA2011"/>. Godine [[2000.]] uvoz je iznosio 13,7 milijardi [[USD]] odnosno 39,7 milijardi [[USD]] u [[2005.]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Habibi|first=Nader|title=The Cost of Economic Sanctions on Major Exporters to Iran|url=http://www.payvand.com/news/06/may/1046.html|publisher=Payvand News|location=San Francisco|date=5. svibnja 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je [[2010.]] porastao na 58.97 milijardi<ref name="IranCIA2011"/> prema američkim odnosno 55 milijardi [[USD]]<ref name="PressTV02032011"/> prema službenim iranskim izvorima (približno upola manje od izvoza). Iran je također jedna od rijetkih vodećih zemalja svijeta koja je ubilježila rast [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]] unatoč [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetskoj financijskoj krizi]] koja traje od [[2007.]]<ref name="2Kriza"/> godine što je prije svega uvjetovano sankcijama nametnutim od strane [[SAD|Sjedinjenih Država]]<ref name="2Kriza"/>. Američki izvori iz [[2009.]] godine kao vodeće iranske uvozne partnere spominju [[UAE]] (15.14%, [[Kina|Kinu]] (13.48%), [[Njemačka|Njemačku]] (9.66%), [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] (7.16%), [[Italija|Italiju]] (5.27%), [[Rusija|Rusiju]] (4.81%) i [[Indija|Indiju]] (4.12%)<ref name="IranCIA2011"/>.

[[Datoteka:Economic Cooperation Organization map.svg|mini|desno|320px|Članice [[ECO]]-a]]

Sredinom [[1990-ih]] godina [[Iran]] je unaprijedio gospodarsku suradnju sa zemljama u razvoju poput [[Sirija|Sirije]], [[Indija|Indije]], [[Kina|Kine]], [[Južna Afrika|Južne Afrike]], [[Kuba|Kube]] i [[Venecuela|Venecuele]]. U [[2007.]] godini trgovina s [[Indija|Indijom]] dosegla je 13 milijardi [[USD]], dok godišnji rast bilateralne gospodarske suradnje iznosi 80%<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=$13bn: new record in Iran-India trade|url=http://previous.presstv.ir/Detail.aspx?id=73952&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=1. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iran također ojačava suradnju sa [[Turska|Turskom]] i [[Pakistan]]om koji pripadaju Organizaciji za gospodarsku suradnju ([[ECO]]) čije tržište obuhvaća države [[Središnja Azija|središnje]], [[Južna Azija|južne]] i [[Jugozapadna Azija|jugozapadne Azije]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran pres. to attend ECO summit|url=http://www.presstv.ir/detail/155512.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=15. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

Od [[2003.]] godine [[Iran]] je povećao ulaganja u gospodarski razvoj i rekonstrukciju susjednih država poput [[Irak]]a<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRNA|title=Iran, Iraq to broaden mutual cooperation|url=http://irna.ir/ENNewsShow.aspx?NID=30257471|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=20. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> i [[Afganistan]]a<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRNA|title=Iran, Afghanistan trade up 25%|url=http://www.irna.ir/ENNewsShow.aspx?NID=30191919|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=17. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> koji su pogođeni [[rat]]ovima. Procjenjuje se da iranski emigranti posjeduju oko 20% nekretnina u [[Dubai]]ju ([[UAE]]) što je proporcionalno i njihovom udjelu u stanovništvu tog emirata<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Islamic WTO Proposed|url=http://classic-web.archive.org/web/20071017220758/http://iran-daily.com/1384/2481/html/economy.htm#s121587|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=22. siječnja 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok godišnja iranska ulaganja u [[Dubai]] iznose 200-300 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=In 2005: Import Bill From Dubai $28.7b|url=http://classic-web.archive.org/web/20080219133355/http://iran-daily.com/1385/2528/html/economy.htm#s135036|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=4. travnja 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. U [[2006.]] godini iranski su građani iz [[Dubai]]ja vratili u domovinu oko dvije milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Overseas Workers Remit Over $2b|url=http://classic-web.archive.org/web/20080225040145/http://iran-daily.com/1386/2971/html/economy.htm#s266820|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=22. listopada 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se između [[2005.]] i [[2009.]] godine trgovina između Irana i Dubaija utrostručila na 12 milijardi [[USD]]<ref name="Bloomberg25012010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Foroohar|first=Kambiz|title=Dubai Helps Iran Evade Sanctions as Smugglers Ignore U.S. Laws|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=av5smtYe_DDA|publisher=Bloomberg BusinessWeek|location=New York City|date=25. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> od čega se većina odnosi na tržište [[nekretnina]]ma i uvozno-izvozne poslove<ref name="Bloomberg25012010"/>.

=== Izravna strana ulaganja ===
[[Datoteka:FDI Iran (Cro).PNG|mini|desno|320px|Izravna [[strana ulaganja]] u [[Iran]] od [[2000.]] do [[2007.]] godine]]

Tijekom [[1990-ih]] i [[2000-ih]] godina [[Iran]] je sklopio određene poslovne ugovore sa stranim [[tvrtka]]ma, uključujući otkup ugovora na [[Nafta|naftnom]] području gdje izvođač radova osigurava financiranje a potom dobiva naknadu od [[NIOC|Iranskog nacionalnog naftnog poduzeća]] (NIOC) proporcionalno proizvodnom učinku. Nakon određenog broj godina, rad na terenu završetkom ugovora prebačen je pod okrilje NIOC-a<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=ABC|title=Iran - Oil & Gas|url=http://web.archive.org/web/20070928000413/http://www.atiehbahar.com/Resources/Oil&Gas.htm|publisher=Atieh Bahar Consulting|location=Tehran|date=lipanj 2002.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

Nepovoljni ili složeni operativni zahtjevi i međunarodne sankcije otežavali su strana ulaganja u zemlji tijekom protekla dva desetljeća, dok je ranih [[2000-ih]] godina provodena liberalizacija [[Tržište|tržišta]] čime je njihov broj znatno porastao. Između [[1993.]] i [[2007.]] godine Iran je absorbirao oko 24,3 milijarde [[USD]] stranih ulaganja<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Payvand News|title=Iran attracted $24.3b foreign capital in 16 years|url=http://www.payvand.com/news/07/may/1313.html|publisher=Mehr News Agency|location=Tehran|date=27. svibnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je [[2007.]] godine zabilježen rekord od 10,2 milijarde [[USD]] što je osjetno povećanje u odnosu na 4,2 milijarde [[USD]] iz [[2005.]] ili dva milijuna [[USD]] iz [[1994.]] godine<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Iran Daily|title=Foreign Investment At Record Level|url=http://classic-web.archive.org/web/20071222164054/http://iran-daily.com/1386/2813/html/economy.htm|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=10. travnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Između [[2000.]] i [[2007.]] godine ugovoreni su poslovi u vrijednosti od 150 milijardi [[USD]], što uključuje privatna i državna kreditiranja<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Rodman|first=Véronique|title=Global Investment in Iran: Interactive|url=http://www.aei.org/press/26147|publisher=American Enterprise Institute|location=Washington D.C.|date=9. svibnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema procjenama [[EIU]]-a, iznos izravnih stranih ulaganja u razdoblju između [[2010.]] i [[2014.]] godine povećati će se za 100%<ref name="Parsi22052010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Parsi|first=Massoud|title=The tragicomedy of Iran sanctions|url=http://english.aljazeera.net/focus/2010/05/201052271814825709.html|publisher=[[Al Jazeera]]|location=Doha, Qatar|date=22. svibnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. S druge strane, godine [[2007.]] Iran je posjedovao inozemne nekretnine u vrijednosti od 62 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Mehr News|title=Iran’s foreign assets surpass $62b|url=http://www.mehrnews.ir/en/NewsDetail.aspx?NewsID=510378|publisher=Mehr News Agency|location=Tehran|date=30. lipnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071212043225/http://www.mehrnews.ir/en/NewsDetail.aspx?NewsID=510378|archivedate=12. prosinca 2007.}}</ref>.

Strani ulagači uglavnom su zainteresirani za područja [[Energija|energetike]], proizvodnju [[Motorna vozila|motornih vozila]], rudnike [[Bakar (element)|bakra]], [[Građevinarstvo|graditeljstvo]], uslužne programe, [[Rafinerija nafte|petrokemikalije]], [[Odjeća|odjeću]], [[Hrana|hranu]] i [[Piće|pića]], [[telekomunikacije]], te [[ljekarništvo]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Amuzegar|first=Jahangir|title=Iran's Third Development Plan: an Appraisal|url=http://www.redorbit.com/news/science/258875/irans_third_development_plan_an_appraisal/index.html|publisher=Red Orbit|location=Dallas, Texas|date=3. listopada 2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Veliki udjel u stranim ulaganjima čini i iransko iseljeništvo čiji se [[kapital]] procjenjuje na više od 1300 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Iran Daily|title=Expats Worth $1.3 Trillion|url=http://classic-web.archive.org/web/20071230222828/http://www.iran-daily.com/1385/2781/html/economy.htm#s209226|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=14. veljače 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Iran]] je član Multilateralne agencije za garanciju investicija ([[MIGA]], ogranak [[Svjetska banka|Svjetske banke]])<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=MIGA|title=MIGA Member Countries (175)|url=http://www.miga.org/about/index_sv.cfm?stid=1695|publisher=Multilateral Investment Guarantee Agency|location=Washington D.C.|date=22. studenog 1010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101115062624/http://www.miga.org/about/index_sv.cfm?stid=1695|archivedate=15. studenoga 2010.}}</ref>.

Pedesetak tvrtki ulagalo je u iransko gospodarstvo između [[1992.]] i [[2008.]] godine, među kojima su vodeće one iz [[Europa|europskih]] i [[Azija|azijskih]] zemalja<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=$34b Foreign Investment in 16 Years|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3289/html/economy.htm#s349941|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=7. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>:

{| style="margin:1em; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:90%; float:center"
|- style="background:lightblue;"
! Kontinent !! Vodeće zemlje prema ulaganjima u Iran (1992.-2008.) !! Broj projekata !! Ukupni iznos ulaganja
|-
| [[Azija]] || [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Singapur]], [[Indonezija]] i [[Oman]] ||align="center"| 190 || 11,6 milijardi [[USD]]
|-
| [[Europa]] || [[Njemačka]], [[Nizozemska]], [[Španjolska]], [[UK]], [[Turska]], [[Italija]], [[Francuska]] (ukupno 20 država) ||align="center"| 253 || 10,9 milijardi [[USD]]
|-
| [[Amerika]] || [[Kanada]], [[Panama]], [[SAD]] i [[Jamajka]] ||align="center"| 7 || 1,4 milijardi [[USD]]
|-
| [[Afrika]] || [[Mauricijus]], [[Liberija]] i [[Južna Afrika]] ||align="center"| ''nepoznato'' || 8 milijardi [[USD]]
|-
| [[Australija]] || [[Australija]] ||align="center"| 1 || 682 milijuna [[USD]]
|}

=== Odnosi sa Svjetskom trgovinskom organizacijom ===
[[Datoteka:Middle east graphic 2003.jpg|mini|desno|250px|[[Bliski istok]] najznačanije je [[tržište]] za iranski nenaftni [[izvoz]]]]

Od [[2005.]] godine [[Iran]] ima status promatrača pri [[WTO|Svjetskoj trgovinskoj organizaciji]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=WTO|title=Accessions: Iran|url=http://www.wto.org/english/thewto_e/acc_e/a1_iran_e.htm|publisher=World Trade Organization|location=Geneva, Switzerland|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, iako su [[SAD|Sjedinjene Države]] dosljedno blokirale iranska nastojanja za priključenjem godinama ranije<ref name="Dombey26052005">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Dombey|first=Daniel|title=US agrees to Iran WTO membership talks|url=http://www.ft.com/cms/s/59c6898c-cdd5-11d9-9a8a-00000e2511c8,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2F59c6898c-cdd5-11d9-9a8a-00000e2511c8.html&_i_referer=|publisher=Financial Times|location=London|date=26. svibnja 2005.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>. Otvaranje vrata organizacije Iranu smatra se znakom dobre volje zbog olakšavanja pregovora oko [[Iranski nuklearni program|iranskog nuklearnog programa]]<ref name="Dombey26052005"/><ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Iran Daily|title=WTO Membership|url=http://classic-web.archive.org/web/20080215030351/http://iran-daily.com/1386/2817/html/focus.htm|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=15. travnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

U slučaju iranskog dobivanja statusa punopravnog člana u [[WTO]]-u, jedan od preduvjeta biti će provođenje zakona o [[Autorsko pravo|autorskim pravima]] što će zahtjevati značajnu rekonstrukciju [[Poduzetništvo|poduzetništva]] i [[Trgovina|trgovine]]. Otvaranjem brojnih zona slobodne trgovine poput onih na [[Kešm]]u, [[Čabahar]]u i [[Kiš]]u, Iran očekuje privlačenje milijarda dolara izravnih stranih ulaganja odnosno stvaranje povoljnijeg gospodarskog ozračja koje će pripomoći pristupanju u [[WTO|Svjetsku trgovinsku organizaciju]]. U [[2010.]] godini, Iran je izdvojio 20 milijardi [[USD]] kredita za pokretanje dvadeset trgovačkih centara u drugim zemljama<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Fars News|title=Iran Plans to Open Trade Centers Abroad|url=http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8810261289|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=16. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120301004459/http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8810261289|archivedate=1. ožujka 2012.}}</ref>.

=== Međunarodne sankcije ===

Nakon [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iz [[1979.]] godine, [[SAD|Sjedinjene Države]] prekinule su gospodarske i diplomatske odnose s [[Iran]]om, zabranile uvoz iranske [[Nafta|nafte]], te zamrznule oko 11 milijardi [[USD]] iranskog novca u američkim [[banka]]ma<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Maloney|first=Suzanne|title=The Revolutionary Economy|url=http://iranprimer.usip.org/resource/revolutionary-economy|publisher=United States Institute of Peace|location=Washington D.C.|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[1996.]] američka vlada donijela je novi postupak sankcija Iranu i [[Libija|Libiji]] (''ILSA'') kojim se američkim i neameričkim [[tvrtka]]ma zabranjuju ulaganja i trgovina s Iranom u vrijednosti većoj od 20 milijuna [[USD]] godišnje<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Katzman|first=Kenneth|title=The Iran-Libya Sanctions Act (ILSA)|url=http://fpc.state.gov/documents/organization/23591.pdf|publisher=Congressional Research Service|location=Washington D.C.|date=31. srpnja 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Od [[2000.]] godine odobrene su iznimke za poduzeća koja se bave trgovinom [[lijek]]ova i [[Medicina|medicinske]] opreme<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Becker|first=Jo|title=U.S. Approved Business With Blacklisted Nations|url=http://www.nytimes.com/2010/12/24/world/24sanctions.html?_r=1&pagewanted=all|publisher=New York Times|location=New York City|date=23. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

[[Iranski nuklearni program]] od [[2006.]] godine povećao je političke napetosti sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i njenim saveznicima koje optužuju Iran da pokušava konstruirati [[nuklearno oružje]]. Na američku inicijativu [[Vijeće sigurnosti]] [[UN]]-a je [[Iran]]u do [[2010.]] godine uvelo tri kruga [[Sankcije|sankcija]] sa svrhom izoliranja zemlje na svjetskoj političkoj i gospodarskoj sceni. Sankcije su vezane uz iranski nuklearni program, razvoj balističkih kapaciteta, izvoz i uvoz vojne opreme, pomorski promet, te petrokemijsku industriju<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=France 24|title=Iran nuclear talks back on, in Geneva next week|url=http://www.france24.com/en/20101130-iran-nuclear-talks-back-geneva-next-week|publisher=France 24|location=Issy-les-Moulineaux|date=30. studenog 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Ipak, brojni [[iran]]ski i [[Zapadni svijet|zapadni]] stručnjaci tvrde kako su sankcije neučinkovite s obzirom na razvijenu mrežu iranskih posrednih puteva poslovanja<ref name="Parsi22052010"/><ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Fars News|title=Envoy Dismisses Sanctions against Iran as Inefficient|url=http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8903011372|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=22. svibnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100523171504/http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8903011372|archivedate=23. svibnja 2010.}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Richter|first=Paul|title=Diplomat says Iran sanctions not working|url=http://www.philly.com/philly/news/nation_world/20101103_Diplomat_says_Iran_sanctions_not_working.html|publisher=Tribune Washington Bureau|location=Washington D.C.|date=3. studenog 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

=== Iransko-hrvatski gospodarski odnosi ===

[[Hrvatska]] je jedna od 33 zemlje koje imaju sklopljene bilateralne gospodarske odnose s [[Iran]]om<ref name="IMOC2009"/>, a gospodarski odnosi datiraju još iz vremena [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] kada su u Iranu djelovale hrvatske tvrtke poput [[Končar Elektroindustrija|Končara]], [[Đuro Đaković Holding d.d.|Đure Đakovića]], [[Ingra|Ingre]] ili [[TŽV Gredelj d.o.o.|Gredelja]]<ref name="LiderPress20032008"/> koje su tijekom i nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] zamijenile tvrtke iz [[EU]]<ref name="LiderPress20032008"/>.

U svibnju [[2000.]] godine hrvatsko [[brodogradilište]] „Greben” iz [[Vela Luka|Vele Luke]] sklopilo je s Iranom ugovor o izgradnji 12 [[Patrolni brod|patrolnih brodova]] vrijedan 12 milijuna [[USD]]<ref name="Cvitić30032004">{{hrv icon}} {{Citiranje weba|last=Cvitić|first=Plamenko|title=Mesić nakon Blairova posjeta inzistira na trgovanju s Libijom|url=http://www.nacional.hr/clanak/10945/mesic-nakon-blairova-posjeta-inzistira-na-trgovanju-s-libijom|publisher=[[Nacional]]|location=Zagreb|date=30. ožujka 2004.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, no posao nije proveden u djelo zbog [[SAD|američkog]] političkog pritiska odnosno optužbi da Iran potpomaže [[terorizam]]<ref name="Cvitić30032004"/>. Iran je nakon toga sklopio istovjetni ugovor s [[Francuska|francuskim]] brodogradilištima<ref name="Cvitić30032004"/>, dok su Amerikanci [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ponudili zamjenski poslovni ugovor koji također nije proveden u djelo<ref name="Cvitić30032004"/>.

Glavna gospodarska područja na kojima [[Iran]] i [[Hrvatska]] surađuju su [[brodogradnja]], [[željeznice]], [[Energija|energetika]], gradnja [[termoelektrana]], [[Prehrana|prehrambena]] industrija, [[ribarstvo]], [[poljoprivreda]] i [[turizam]]<ref name="LiderPress20032008"/>, među kojima se hrvatska [[Brodogradilište|brodogradilišta]] najčešće ističu kao glavni temelj suradnje<ref name="Cvitić30032004"/><ref name="Čubelić08112008">{{hrv icon}} {{Citiranje weba|last=Čubelić|first=Tonka|title=Mohammad Hassan Fadaifard: Želimo ulagati u brodogradnju|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/29160/Default.aspx|publisher=[[Slobodna Dalmacija]]|location=Split|date=8. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref><ref>{{hrv icon}} {{Citiranje weba|last=Klarić|first=Jasmina|title=Iranski veleposlanik o suradnji s Istrom|url=http://www.hrt.hr/index.php?id=439&tx_ttnews%5Btt_news%5D=72690&tx_ttnews%5BbackPid%5D=438&cHash=616a105b94|publisher=[[Hrvatska radiotelevizija]]|location=Zagreb|date=10. svibnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[TDR]] iz [[Rovinj]]a prva je hrvatska tvrtka koja je otvorila [[Tvornica|tvornicu]] u [[Iran]]u (2008.)<ref>{{hrv icon}} {{Citiranje weba|last=TDR|title=TDR gradi tvornicu u Iranu|url=http://www.tdr.hr/novosti_press/novosti/objava_08092008.html|publisher=Tvornica duhana Rovinj|location=Rovinj|date=8. rujna 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se s druge strane na hrvatsko tržište planira plasirati iranski [[automobil]] ''[[Samand]]'' za čiju su prodaju zainteresirane četiri hrvatske tvrtke<ref>{{hrv icon}} {{Citiranje weba|last=Vejnović|first=Saša|title=Iranski Samand stiže u Hrvatsku|url=http://www.poslovni.hr/vijesti/iranski-samand-stize-u-hrvatsku-108436.aspx|publisher=Poslovni dnevnik|location=Zagreb|date=13. veljače 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Iran]]sko-[[Hrvatska|hrvatski]] trgovački odnosi su u [[2008.]] godini prema riječima iranskog [[veleposlanik]]a u [[RH]] iznosili simboličkih 8-10 milijuna [[USD]]<ref name="LiderPress20032008"/><ref name="Čubelić08112008"/>, dok je istovremeno trgovina između [[Iran]]a i [[SAD|Sjedinjenih Država]] unatoč nepostojanju političkih odnosa bila trideseterostruko veća<ref name="Čubelić08112008"/>.

== Poveznice ==
* [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Gospodarstvo|Iran u međunarodnim statistikama: Gospodarstvo]]

== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Literatura ==
'''Knjige:'''
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Nash|first=Jason John|coauthors=Sasmaz, Aytng|title=The Business Year 2011: Iran|publisher=The Business Year|location=London|year=2011.|isbn=978-1908180001}}
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|author=IBP USA|title=Doing Business and Investing in Iran Guide|publisher=International Business Publications USA|location=Washington D.C.|year=2009.|isbn=978-1433011023}}
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Gheissari|first=Ali|title=Contemporary Iran: Economy, Society, Politics|publisher=Oxford University Press|location=New York City|year=2009.|isbn=978-0-19-537849-8}}
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Curtis|first=Glenn|coauthors=Hooglund, Eric|title=Iran, a country study|url=http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/pdf/CS_Iran.pdf|publisher=U.S. Library of Congress|location=Washington D.C.|year=2008.|isbn=978-0-8444-1187-3}}
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Jbili|first=A.|coauthors=Kramarenko, V.; Bailén, J. M.|title=Islamic Republic of Iran: Managing the Transition to a Market Economy|url=http://www.imf.org/External/Pubs/NFT/2007/iran/market/market.pdf|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|year=2007.|isbn=9781589064416}}
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Mohammadi|first=Ali|title=Iran encountering globalization: problems and prospects|publisher=Routledge|location=London|year=2003.|isbn=978-0415308274}}
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Parvin|first=Alizadeh|coauthors=Hakimian, Hassan|title=The Economy of Iran: Dilemmas of an Islamic State|publisher=I. B. Tauris|location=London|year=2001.|isbn=978-1860644641}}

'''Dokumenti:'''
*{{eng icon}} {{Citiranje weba|author=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}
*{{eng icon}} {{Citiranje weba|author=IMF|title=Islamic Republic of Iran: 2009 Article IV Consultation|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/scr/2010/cr1074.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|date=ožujak 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}
*{{eng icon}} {{Citiranje weba|author=World Bank|title=Regional appendix: Middle East and North Africa|url=http://siteresources.worldbank.org/INTGEP2010/Resources/GEP2010Summer2010-MENAAnnex.pdf|work=Global Economic Prospects|publisher=The World Bank|location=Washington, D.C.|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}
*{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=DeRosa|first=Dean A.|coauthors=Hufbauer, Gary Clyde|title=Normalization of Economic Relations - Consequences for Iran’s Economy and the United States|url=http://www.nftc.org/default/trade/NFTC%20Iran%20Normalizaton%20Book.pdf|publisher=National Foreign Trade Council|location=Washington D.C.|date=21. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}
*{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Wilson|first=Dominic|coauthors=Stupnytsk, Anna|title=The N-11: More Than an Acronym|url=http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20%2707-goldmansachs.pdf|publisher=Goldman Sachs|location=New York City|date=28. ožujka 2007.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100331050553/http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20%2707-goldmansachs.pdf|archivedate=31. ožujka 2010.}}
*{{eng icon}} {{Citiranje weba|author=UNIDO|title=Islamic Republic of Iran|url=http://www.unido.org/fileadmin/user_media/Publications/Pub_free/Strategy_document_to_enhance_contribution_of_efficient_and_competitive_SME_sector%20_in_Iran.pdf|publisher=United Nations Industrial Development Organization|location=Vienna, Austria|date=veljača 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}
*{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=World Bank|title=Islamic Republic of Iran Services for Agriculture and Rural Development|url=http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/1994/06/20/000009265_3961004234937/Rendered/PDF/multi_page.pdf|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=20. lipnja 1994.|accessdate=21. travnja 2011}}

'''Vladina izdanja:'''
*{{eng icon}} {{Citiranje weba|author=Markazi Bank|title=Annual Review 2009/10|url=http://www.cbi.ir/page/7575.aspx|publisher=Central Bank of the Islamic Republic of Iran|location=Tehran|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}
*{{eng icon}} {{Citiranje weba|author=IMOC|title=Memorandum – The foreign trade regime of the Islamic Republic of Iran|url=http://www.irantradelaw.com/wp-content/uploads/2010/03/Irans-Foreign-Trade-Regime-Report.pdf|publisher=Iranian Ministry of Commerce|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130310232210/http://www.irantradelaw.com/wp-content/uploads/2010/03/Irans-Foreign-Trade-Regime-Report.pdf|archivedate=10. ožujka 2013.}}
*{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Ilias|first=Shayerah|title=Iran’s Economy|url=http://fpc.state.gov/documents/organization/107234.pdf|publisher=Congressional Research Service|location=Washington D.C.|date=12. lipnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}

'''Članci:'''
*{{hrv icon}} {{Citiranje weba|last=Figenwald|first=Vanja|title=Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro gospodarski surađuju|url=http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941|publisher=Lider Press|location=Zagreb|date=20. ožujka 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}
*{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Maloney|first=Suzanne|title=The Revolutionary Economy|url=http://iranprimer.usip.org/resource/revolutionary-economy|publisher=United States Institute of Peace|location=Washington D.C.|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}
*{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Salehi-Isfahani|first=Djavad|title=Iran's Economy: Short Term Performance and Long Term Potential|url=http://www.brookings.edu/speeches/2008/0523_iran_economy_salehi_isfahani.aspx|publisher=Brookings|location=Washington D.C.|date=23. svibnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}

'''Video zapisi:'''
*{{eng icon}} PressTV (Tehran, Iran): [http://presstv.com/Program/170721.html Iran's Budget Bill (FY 2011)] (ožujak 2011.)
*{{eng icon}} PressTV (Tehran, Iran): [http://presstv.com/Program/157036.html Iran's Economic Reform Plan] (prosinac 2010.)
*{{eng icon}} PressTV (Tehran, Iran): [http://www.presstv.com/program/153427.html Fifth Development Plan in Majlis] (studeni 2010.)
*{{eng icon}} PressTV (Tehran, Iran): [http://www.presstv.com/program/151362.html Iran's Prospering Economy and the Global Financial Crisis] (studeni 2010.)

== Vanjske poveznice ==
'''Izdanja i statistike:'''
*{{eng icon}}{{fas icon}} [https://web.archive.org/web/20110903233009/http://amar.sci.org.ir/index_e.aspx Statistical Centre of Iran] - službena [[iran]]ska baza podataka i indeks izdanja
*{{eng icon}} [http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/MENAEXT/IRANEXTN/0,,menuPK:312982~pagePK:141132~piPK:141109~theSitePK:312943,00.html World Bank Statistics] - društveni i gospodarski pokazatelji [[Svjetska banka|Svjetske banke]]
*{{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20070317123020/http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/archive.php Turquoise Partners] - [[iran]]sko-[[UK|britanski]] mjesečnik s podacima o [[Teheran]]skoj burzi
*{{eng icon}} [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html The World Factbook: Iran's entry] - izvještaj [[SAD|američke]] [[CIA|Središnje obavještajne agencije]]
*{{eng icon}} [http://www.eia.doe.gov/countries/country-energy-data.cfm?fips=IR US Department of Energy: Iran's entry] - statistike američkog ministarstva za energetiku
*{{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20170125154418/http://www.irantracker.org/global-business-in-iran American Enterprise Institute: Global Investment in Iran] - popis međunarodnih tvrtki koje ulažu u Iran (prema podrijetlu, vrsti posla i iznosima)

'''Službene stranice:'''
*{{hrv icon}} [http://hgd.mvpei.hr/gospodarski_prikaz/iran/10/ Hrvatska gospodarska diplomacija: Iran] - stranice hrvatskog [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske|ministarstva vanjskih poslova]]
*{{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20070717193706/http://en.freezones.ir/ High Council of Iran Free Trade-Industrial Zone] - službene stranice o iranskim slobodnim trgovinskim zonama
*{{eng icon}} [http://www.cbi.ir/default_en.aspx Central Bank of Iran] - opće informacije i statistike Iranske središnje banke
*{{eng icon}} [https://archive.is/20121227213223/http://en.tpo.ir/ Trade Promotion Organization of Iran] - baza podataka Iranske organizacije za trgovinu
*{{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20061004192232/http://www.austrade.gov.au/australia/layout/0,,0_S2-1_CLNTXID0019-2_-3_PWB1151550-4_doingbusiness-5_-6_-7_,00.html Doing Business in Iran] - izvještaji i statistike australske vlade

'''Općenito:'''
*{{eng icon}} [http://www.parstimes.com/IBR.html Pars Times – Iran Business Resources] - sveobuhvatan popis izvora o iranskom gospodarstvu
*{{eng icon}} [http://www.dmoz.org/Regional/Middle_East/Iran/Business_and_Economy/Economic_Development/ Iran Economic Development] ([[Open Directory Project]])

'''Ostali projekti:'''
{{WProjekti
|commonscat   = Economy of Iran
|commonscathr = Gospodarstvo Irana
}}

{{Navigacije
|naslov=Međunarodne ekonomske zajednice
|popis=
{{Gospodarstvo Azije}}
{{OPEC}}}}


[[Kategorija:Gospodarstvo Irana| ]]

[[de:Iran#Wirtschaft]]