Vidi kôd stranice Gospodarstvo Bugarske

<!--'''Gospodarstvo Bugarske'''-->{{Gospodarstvo
|zemlja u genitivu = Bugarske
|slika             = BusinessParkSofia_view2.jpg
|širina-slike      = 300px
|naslov-slike      = Pogled na [[Business Park Sofia]], najveći uredski park u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]] i prvi takve vrste u [[Bugarska|Bugarskoj]].
|valuta            = [[Euro]] (€)
|godina            = [[Kalendarska godina]]<ref name="CIA">[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bu.html CIA Factbook Bulgaria]</ref>
|organizacije      = [[Europska Unija|EU]], [[WTO]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS]], [[Organizacija za crnomorsku ekonomsku suradnju|BSEC]]
|rang              = 
|bdp               = 133,9 milijardi [[USD]] <small>([[2015.]])
|rast              = 3% <small>([[2015.]] proc.)</small><ref name="CIA"/>
|per capita        = 19.100 [[USD]] <small>([[2015.]] proc.)</small><ref name="CIA"/>
|sektori           = poljoprivreda (5,2%), industrija (27,4%), usluge (67,4%) <small>([[2015.]] proc.)</small><ref name="CIA"/>
|inflacija         = -1,1% <small>([[2015.]] proc.)</small><ref name="CIA"/>
|siromaštvo        = 21,8% <small>([[2014.]] proc.)</small><ref name="CIA"/>
|radna-snaga       = 2,525 milijuna<small>([[2015.]] proc.)</small><ref name="CIA"/>
|prema-zanimanju   = 7% (poljoprivreda), 30,1% (industrija), 62,9% (usluge) <small>([[2014.]] proc.) </small><ref name="CIA"/>
|nezaposlenost     = 10% <small>([[2015.]] proc.)</small><ref name="CIA"/>
|industrija        = proizvodnja [[Zemni plin|plina]], [[Voda|vode]] i [[Električna energija|električne energije]], strojarska industrija, metalna industrija, [[kemijska industrija]], [[prehrambena industrija]], proizvodnja [[Naftni derivati|naftnih derivata]], [[nuklearno gorivo]], [[duhan]], [[koks]]<ref name="CIA"/>
|izvoz             = 24,33 milijardi [[USD]] <small>([[2015.]] proc.)</small><ref name="CIA"/>
|izvozna dobra     = [[Stroj|strojevi]] i oprema, [[željezo]] i [[čelik]], [[Gorivo|goriva]], [[obuća]] i [[odjeća]]<small>([[2014.]] proc.)</small><ref name="CIA"/>
|izvozni partneri  = [[Njemačka]] (12,5%), [[Italija]] (9,2%), [[Turska]] (8,5%), [[Rumunjska]] (8,2%), [[Grčka]] (6,5%), [[Francuska]] (4,2%)<small>([[2015.]] proc.)</small><ref name="CIA"/>
|uvoz              = 27,66 milijardi [[USD]] <small>([[2015.]] proc.)</small><ref name="CIA"/>
|uvozna dobra      = [[Stroj|strojevi]] i oprema, [[metali]] i [[Ruda|rude]], kemijski proizvodi i [[plastika]], [[goriva]], [[minerali]] i [[sirovine]]<small>([[2015.]] proc.)</small><ref name="CIA"/>
|uvozni partneri   = [[Njemačka]] (12,9%), [[Rusija]] (12%), [[Italija]] (7,6%), [[Rumunjska]] (6,8%), [[Turska]] (5,7%), [[Grčka]] (4,8%), [[Španjolska]] (4,8%)<small>([[2015.]] proc.)</small><ref name="CIA"/>
|dug               = 37,31 milijardi [[USD]] <small>([[31. prosinca]] [[2015.]])<ref name="CIA"/>
|prihodi           = 17,81 milijardi [[USD]] <small><ref name="CIA"/>
|rashodi           = 19,14 milijardi [[USD]] <small>([[2015.]] proc.)</small><ref name="CIA"/>
|pomoć             =
}}
'''Gospodarstvo Bugarske''' predstavlja nacionalno gospodarstvo [[Bugarska|Republike Bugarske]]. Riječ je o gospodarstvu koje je između [[1945.]] i [[1989.]] bilo centralističko [[Plansko gospodarstvo|plansko]] te je bilo temeljeno na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Industrija|industriji]]. Organizacija je bila po uzoru na [[Sovjetski Savez]], tako da je primjerice postojala [[Kolektivizam|kolektivizacija]] poljoprivrede, [[državno vlasništvo]] u industrijskom sektoru, [[Petoljetka|petogodišnji razvojni planovi]] i sl. [[Pad komunizma|Raspadom komunizma]] i [[Istočni blok|Istočnog bloka]] nastala je [[gospodarska kriza]] a njezin glavni razlog bila je [[nekonkurentnost]] na svjetskom tržištu (slaba produktivnost, zastarjela tehnologija, loša kvaliteta te loše upravljanje i nefleksibilnost velikih poduzeća). Također, država je u isto vrijeme zbog [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] izgubila poslove i imovinu u [[Irak|Iraku]] i [[Kuvajt|Kuvajtu]] dok je susjedna [[Srbija]] prouzročila ogromnu štetu zbog politike [[Izolacionizam|izolacionizma]].

To su bili razlozi koji su doveli Bugarsku do gospodarske depresije, velikog pada BDP-a te enormno visoke [[Inflacija|inflacije]] koja je [[1997.]] godine premašila iznos od 500%. Zbog toga su provedene mnogobrojne mjere koje su uključivale [[Privatizacija|privatizaciju]] industrije i liberalizaciju agrarne politike što je [[1998.]] dovelo do rasta gospodarstva od 4% i smanjenja inflacije.

Stopa [[BDP|BDP-a]] po glavi stanovnika je mala u odnosu na europske okvire te stagnira duži vremenski period.

== Počeci ==
Prva moderna [[tvornica]] u Bugarskoj otvorena je [[1836.]] u [[Sliven|Slivenu]] a nakon [[1860-ih]] nacionalno gospodarstvo se nalazi u konstantnom usponu. Tijekom [[1930-ih]] opisivalo ga se kao gospodarstvo koje je vojno vezano uz [[Njemačka|Njemačku]]. Nakon što je Njemačka počela gubiti tijekom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], bugarska ekonomija je pretrpjela strahovit pad.

U suštini, razdoblje od [[1880.]] do [[1945.]] bilo je obilježeno snažnom [[Industrijalizacija|industrijalizacijom]]. Nakon toga dolazi era [[Socijalizam|socijalizma]] u kojem se gospodarstvo i dalje industrializira, međutim, slobodna trgovinska razmjena je znatno smanjena dok je privatna tržišna inicijativa postala državno regulirana.

== Komunizam i njegov raspad ==
Tijekom komunističkog razdoblja velik dio bugarskog gospodarstva se odnosio na [[Teška industrija|tešku industriju]] dok početkom [[1980-ih]] [[Biokemija|biokemijski]] proizvodi i [[Računalo|računala]] postaju značajni proizvodi. Budući da je tamošnja industrija bila zasnovana za tržišta [[Sovjetski Savez|SSSR-a]] i [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], početkom [[1990-ih]] dolazi do [[Gospodarska kriza|velike krize]].

[[Pad komunizma|Raspadom komunizma]] dolazi do zaokreta [[Vanjska trgovina|vanjske trgovine]] prema [[Zapadna Europa|zapadnoeuropskim zemljama]]. Primjerice, do [[1990.]] godine, oko 80% bugarske vanjske trgovine odnosilo se na članice [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć|SEV-a]], od čega je oko 50% otpadalo na [[Sovjetski Savez]].

Gospodarske i druge reforme dovele su zemlju [[2007.]] godine u članstvo [[Europska Unija|Europske Unije]].

== Gospodarstvo ==
=== Industrija ===
Na Bugarsku otpada oko 10% svjetske proizvodnje [[Hidraulički pogon|hidrauličkih pogona]]. Od ostalih proizvoda tu su [[strojevi]], [[nuklearna energija]], [[oružje]] te ostala [[vojna oprema]] i [[streljivo]] te drugi [[Proizvod|proizvodi]] i [[Poluproizvod|poluproizvodi]]. Zemlja je i najveći izvoznik [[Električna energija|električne energije]] u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. Oko 14% ukupne industrijske proizvodnje se odnosi na [[Strojogradnja|strojogradnju]] u kojoj je zaposleno oko 20% radne snage.<ref>[http://geografia.kabinata.com/23.htm ГЕОГРАФИЯ НА МАШИНОСТРОЕНЕТО В БЪЛГАРИЯ]</ref>

Bugarska industrija bila je pogođena strukturalnim promjenama gospodarstva. Tako se primjerice [[Metalurgija|metalurški]] divovi po kojima je zemlja bila poznata te koji su zapošljavali najveći broj radnika, nisu našli u procesu [[Restrukturiranje|restrukturiranja]]. Razlog tome bila je prednost koju je imala raznolika [[prerađivačka industrija]]. To je uzrokovalo povećanje [[Nezaposlenost|nezaposlenosti]] te smanjenje udjela industrije u nacionalnom [[BDP|BDP-u]].

Danas su glavne grane bugarske industrije [[Kemijska industrija|kemijska]] i [[tekstilna industrija]] a slijede ju [[metalurgija]], proizvodnja [[Građevinski materijal|građevinskih materijala]] te [[Prehrambena industrija|prehrambena]], [[Strojarska industrija|strojarska]], [[Elektrotehnička industrija|elektrotehnička]] i [[drvna industrija]]. Najveća industrijska područja su u [[Sofija|Sofiji]] i okolice te uz [[Plovdiv]], [[Ruse]], [[Dimitrovgrad]] i [[Varna|Varnu]].

==== Vojna industrija ====
Bugarska ima značajnu [[Vojna industrija|vojnu industriju]] a nju čine [[Arsenal AD]] (najstarija vojna industrija; proizvodnja vatrenog oružja i vojne opreme),<ref>[http://www.arsenal-bg.com/company-profile-12 Company Profile]</ref> [[TEREM]] (popravak vojnih vozila i letjelica),<ref>[http://terem.bg/about.aspx About us - Background]</ref> [[VZM]] (najveći vojno-industrijski kompleks u državi),<ref>[http://vmz.bg/en/%D0%B7%D0%B0-%D0%BD%D0%B0%D1%81/%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/ VMZ Sopot - About us]</ref> [[Samel 90]] (proizvodnja elektroničke i komunikacijske opreme),<ref>[http://samel90.com/en/about Samel 90 - About us]</ref> [[Armstechno NITI]] (dronovi i bespilotne letjelice), [[THOR Global Defense Group]],<ref>[http://www.thorgdg.com/company-information/ THOR Global Defense Group - Company Information]</ref> [[OPTIX JSC]], [[Bugarski državni vojno-tehnološki institut|Državni vojno-tehnološki institut]] i dr.

Tijekom [[2006.]] godine izvoz bugarskog oružja iznosio je preko stotinu milijuna [[Američki dolar|USD]] dok je u [[2014.]] taj iznos učetverostručen.<ref name="War Gains">[http://www.balkaninsight.com/en/article/war-gains-bulgarian-arms-add-fuel-to-middle-east-conflicts-12-16-2015 War Gains: Bulgarian Arms Add Fuel to Middle East Conflicts]</ref> Na području [[Bliski istok|Bliskog istoka]] najviše se izvozi u [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]] i [[Irak]] a veliki ugovori sklopljeni su i sa [[Izrael|Izraelom]], [[Katar|Katrom]] te [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]].<ref name="Arms Export">[http://www.novinite.com/articles/175345/Bulgaria's+Arms+Exports+Rose+59+in+2015 Bulgaria's Arms Exports Rose 59% in 2015]</ref> Jedan od većih kupaca je i [[Indija]] a na afričkom kontinentu prednjači [[Uganda]].<ref name="Arms Export"/>

U razdoblju od kraja srpnja do sredine kolovoza [[2015.]] na sofijskom aerodromu su viđeni saudijski i emiratski transportni zrakoplovi koji su prevozili kupljeno bugarsko oružje i streljivo u ratne zone [[Sirija|Sirije]] i [[Jemen|Jemena]].<ref name="War Gains"/> Te milijunske kupovine oružja financirali su [[Saudijska Arabija]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]] i [[SAD]].<ref name="War Gains"/> Zakoni i [[embargo]] su se zaobilazili na način da je oružje službeno prodano saudijcima i emiraćanima a nakon toga je krijumčareno na bliskoistočne zone konflikta.<ref name="War Gains"/> Sve to otkrila je [[Balkanska istraživačka mreža]] (BIRN).<ref name="War Gains"/>

=== Poljoprivreda ===
Osim tradicionalnih proizvoda po kojima je Bugarska poznata ([[voće]], [[povrće]], [[cvijeće]], [[ružino ulje]], [[pšenica]], [[kukuruz]] i [[grožđe]]), sve veće značenje imaju komercijalne kulture kao što su [[duhan]] i [[suncokret]]. Također, zbog prodora na svjetsko tržište, sve se više proizvode [[mliječni proizvodi]] ([[jogurt]], [[kefir]], [[Kozji sir|kozji sirevi]]) i [[Vino|vina]].

==== Stočarstvo ====
[[Stočarstvo]] je najvažnije u [[Rodopi|rodopskom području]].

=== Rudarstvo ===
[[Rudarstvo]] je od izuzetne važnosti za Bugarsku<ref name="Rudarstvo">[https://euracoal.eu/info/country-profiles/bulgaria/ Bulgaria | the voice of coal in Europe]</ref> a među rudnim bogatstvima, najvažnija su nalazišta [[Bakar|bakra]], [[Ugljen|ugljena]], [[Željezo|željezne rude]], [[Cink|cinka]] i [[Olovo|olova]]. Važna su i nalazišta [[Lignit|lignita]] čija proizvodnja iznosi 95,7% od ukupnog outputa.<ref name="Rudarstvo"/> Tijekom nekoliko posljednjih godina, bugarski rudarski sektor je privukao značajne domaće i strane ulagače.<ref name="Rudarstvo"/> Mnoge tamošnje tvrtke ulažu u iskustvo vezano uz vađenje i preradu resursa.<ref name="Rudarstvo"/>

=== Turizam ===
Jedan od oslonaca bugarskog gospodarstva je [[turizam]]. Na [[Crno more|Crnom moru]] je razvijen kupališni dok je [[Zdravstveni turizam|lječilišni]] smješten u unutrašnjosti uz mnogobrojna termalna vrela (kojih Bugarska ima preko 500). Također, tu je i zimski turizam u planinama.

Zemlju krase i slikoviti krajolici u [[Rodopi|Rodopima]] i [[Balkan (planina)|Staroj planini]], [[Špilja|špilje]] i [[Glacijalno jezero|glacijalna jezera]]. Bogato kulturno nasljeđe uključuje očuvane [[Manastir|manastire]] među kojima je najpoznatiji [[Rilski manastir|Rilski]].

== Prodaja putovnica ==
Bugarska jedna je od mnogih država (uz [[Cipar]], [[Malta|Mađarsku]], [[Malta|Maltu]] i dr.) koje nude mogućnost kupnje [[putovnica|putovnice]] za strane državljane.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=y1JXMAvwpYw Which Countries Sell Citizenship?]</ref> Za nju je potrebno izdvojiti 150.000 [[Britanska funta|funti]] te boraviti u zemlji dva dana te nije potrebno u njoj živjeti i raditi.<ref>[http://www.forbes.com/sites/ceciliarodriguez/2014/03/17/for-150000-you-can-buy-bulgarian-eu-citizenship/#1fc2c9437a6e EU Citizenship For Sale In Bulgaria: Yours For £150,000]</ref>

== Trgovinske organizacije ==
Bugarska je od [[1. prosinca]] [[1996.]] učlanjena u [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetsku trgovinsku organizaciju]] poznatiju kao '''WTO''' te je njena punopravna članica. Također, država je [[1. siječnja]] [[2007.]] zajedno sa [[Rumunjska|Rumunjskom]] postala članicom [[Europska Unija|Europske Unije]], međutim, nije ušla u [[Eurozona|eurozonu]]. Također, Bugarska je tijekom [[2012.]] (uz još četiri članice) prekinula s pripremama za uvođenje [[Euro|eura]] zbog pogoršanja ekonomskog stanja u EU i sve neizvjesnije budućnosti eurozone.<ref name="Eurozona">[http://www.glas-slavonije.hr/175661/2/Pet-drzava-odustalo-od-eura Pet država odustalo od eura]</ref> Tadašnji bugarski ministar financija [[Simeon Đankov]] izjavio je da "''trenutačno ne vidi nikakve koristi od ulaska u eurozonu, osim troškova''".<ref name="Eurozona"/>

== Vanjska trgovina ==
Prema podacima iz [[2015.]] godine, [[izvoz]] zemlje je iznosio 24,33 milijardi [[Američki dolar|dolara]] a glavni bugarski izvozni partneri su [[Njemačka]], [[Italija]], [[Turska]], [[Rumunjska]], [[Grčka]] i [[Francuska]] koji čine gotovo polovicu bugarskog izvoza.

S druge strane, Bugarska je 2015. [[Uvoz|uvezla]] robe u vrijenosti 27,66 milijardi USD čime je ostvaren trgovinski [[deficit]] od 3,33 milijarde dolara. Četvrtinu ukupnog uvoza država ostvaruje s [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Rusija|Rusijom]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://proleksis.lzmk.hr/13904/ Bugarska - Proleksis enciklopedija online]
*[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10026 Bugarska - Enciklopedija.hr]

{{Navigacije
|naslov=Međunarodne ekonomske zajednice
|popis=
{{Svjetska trgovinska organizacija}}
{{BSEC}}}}

[[Kategorija:Gospodarstvo Bugarske]]