Vidi kôd stranice Golija (planina u Srbiji)

<!--'''Golija (planina u Srbiji)'''-->{{prijevod|srp}} 
'''Golija''' je planina u jugozapadnoj [[Srbija|Srbiji]], zapadno od [[Raška|Raške]], čiji je najviši vrh Jankov Kamen (1.833 m). Nalazi se 40 km jugozapadno od [[Ivanjica|Ivanjice]] i 32 km sjeverno od [[Novi Pazar|Novog Pazara]].

== Zemljopisne osobine ==

Golija pripada unutrašnjoj zoni [[dinaridi|Dinarskog planinskog sustava]]. Pruža se u smjeru zapad-istok u dužini oko 32 km. U zapadnom dijelu izvijena je prema jugu, a u istočnom prema sjeveru. Dva dominantna vrha su najviši vrh Jankov kamen (1833 m) i Crni vrh (1795 m). Na Goliji se nalaze mnogobrojne rijeke koje su raščlanile njene strane: [[Studenica]], [[Brvenica]], [[Moravica]] itd.

Planina Golija je obrasla [[bukva|bukovom]] šumom na sjevernim, sjeveroistočnim i istočnim padinama. Najveća površina pod bukvom nalazi se na Crnom Vrhu (Biser Voda). Visinski interval bukve je dosta širok, od 500 do 1000 m nadmorske visine. Ispod pojasa bukve nalazi se pojas [[hrast]]a. Iznad pojasa bukve nalazi se pojas mješovitih, bukovo–[[jela|jelovih]] i bukovo–[[smrča|smrčevih]] šuma. Iznad 1700 m zastupljena je samo smrča. Zanimljivi su varijeteti smrče koji neodoljivo podsjećaju na [[omorika|omoriku]], a dva takva primjerka rastu pored Golijske reke i zaštićena su. Na Goliji postoje tri rezervata prirode koji su pod zaštitom. Kompleks mješovitih šuma jele, smrče i bukve na lokaciji iznad Ljutih livada je zaštićen na površini od 30 [[hektar|ha]] još od 1950. Zaštićen je i rezervat šuma smrče, jele i bukve na prostoru od 8,5 ha u blizini Jankovog kamena.

Zbog nepropusne geološke podloge i obilja padalina, planina je bogata vodom. Ljeta su svježa, a zime hladne sa puno snijega koji se ovdje dugo zadržava. Uslijed znatnog mediteranskog utjecaja klima u dolinama [[Ibar|Ibra]], Studenice i Moravice je znatno ugodnija. Na Goliji uspijevaju [[žitarice]], [[krumpir]], ima dosta voćaka, a posljednjih godina se povećava i broj [[malina|malinjaka]]. Ipak, ovo zemljište najpogodnije je za šume i livade.

== Etimologija ==
Ova planina je najvjerojatnije dobila ime zbog svoje veličine - golema. Ogromna prostranstva, oštra klima i guste šume su razlog da mještani često kažu: „ne zna Golija šta je delija“. Bez terenskog vozila ili konja planinu je teško preći, tako da se i planinari ovdje mogu teško sresti. Najviša točka planine je zaravnjen, neuočljiv Jankov kamen, visok 1833 m. Prema narodnom predanju, dva pobratima, Rajko i Janko su se kladili ko će prije iznijeti oveći kamen na vrh Golije. Rajko je brzo nosio svoj kamen i blizu vrha se spotakao i ispustio ga i kamen je pao u potok. Janko je polako nosio svoj kamen, ali je sigurno stigao do vrha. Otuda se vrh Golije zove Jankov kamen, a potok u koji se otkotrljao Rajkov kamen stanovnici zovu Rajkov potok.

== Turizam ==

Turističke vrijednosti geomorfoloških osobenosti planine Golije ogledaju se u prostranim proplancima iznad 1200 m i vrhovima preko 1400 m. Golija posjeduje dobru osnovu za formiranje [[skijanje|skijaških]] staza i za rekreaciju u vidu blagih šetnji i planinarenja u gotovo netaknutoj prirodi. Turizam se na Goliji razvija velikom brzinom; u posljednjih 10 godina Golija je dobila suvremene i uređene ski-staze, žičare i prateće ski-sadržaje. Tokom zime dolaze gosti iz cijele Srbije i inozemstva. Turisti Goliju posećuju i leti. Na Odvraćenici postoji hotel „Golija“, a sa Ivanjičke strane i hotel „Golijska reka“.

[[Vlada Republike Srbije]] je, srpnja 2001. godine, donela Uredbu kojom se područje planine Golija stavlja pod zaštitu kao „Park prirode Golija“ i svrstava u 1. kategoriju zaštite kao prirodno dobro izuzetnog značaja. Precizno su definirane granice parka koje obuhvaćaju područja općina Ivanjica, Kraljevo, Raška, Novi Pazar i Sjenica - ukupne površine 75.183 ha, a unutar njih područja sa prvim, drugim ili trećim stupnjem zaštite. Jedna od stvari koja se osigurava na području Parka prirode Golija je i uređenje i infrastrukturno opremanje prostora za potrebe turizma i rekreacije. O Parku prirode Golija stara se Javno poduzeće "Srbijašume".

[[Kategorija:Planine u Srbiji]]
[[Kategorija:Rezervati biosfere u Europi]]
[[Kategorija:Prirodni rezervati u Srbiji]]