Vidi kôd stranice Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama

[[Datoteka:Iran (orthographic projection).svg|mini|desno|300px|<center>'''[[Iran]]'''</center>]]
Ovaj članak pruža uvid u kotiranje '''[[Iran]]a''' na [[Popis država|međunarodnim]] [[Statistika|statističkim]] ljestvicama{{fusg|a}}:

== Područje ==

=== Zemljopis ===
{{Glavni|Iran|Zemljopis Irana}}
{| class="wikitable sortable" 
!Statistika
!Kotiranje<br>Irana
!Broj<br>zemalja
!Izvor
!Opis
!Godina
|-
|[[Država|Države]] po [[Površina|površini]]
|align="right"|'''17.'''
|align="center"|''196''
|[[Dodatak:Popis država po površini|Popis država po površini]]
|<small>Površina iznosi 1,648.195 km²; ~1.1% površine Zemlje.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Postotak [[Voda|vodenih]] [[površina]]
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''139''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2147.html ''The World Factbook'']
|<small>Vodene površine zauzimaju 116.600 km² odnosno oko 7.07% ukupne površine.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Broj [[Državna granica|državnih granica]]
|align="right"|'''7.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook'']
|<small>Sedmo mjesto dijeli s [[Turska|Turskom]] i [[Venecuela|Venecuelom]], a graniči sa 13 država (šest morskih, tri kopnene i četiri mješovite granice).</small>
|align="center"|2011.
|-
|Dužina [[Državna granica|državnih granica]]
|align="right"|'''12.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2096.html ''The World Factbook'']
|<small>Ukupno 8731 km od čega 5440 km kopnenih i 3191 km morskih granica.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Dužina [[Obala|obale]]
|align="right"|'''50.'''
|align="center"|''196''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2060.html ''The World Factbook'']
|<small>Ukupna dužina [[More|morske]] obale je 2440 km, ne računajući 740 km [[Kaspijsko jezero|kaspijske]] obale.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najveći [[otok]] svijeta
|align="right"|'''46.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.worldislandinfo.com/ ''World Island Info'']
|<small>[[Kešm]] površinom od 1336 km² čini 272. najveći otok svijeta.</small>
|align="center"|2011.
|-
|[[Nadmorska visina|Najviša]] točka
|align="right"|'''22.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2020.html ''The World Factbook'']
|<small>[[Damavand]] nadmorskom visinom od 5610 m čini 22. najvišu državnu točku svijeta.</small>
|align="center"|2011.
|-
|[[Geološka depresija|Najniža]] točka
|align="right"|'''17.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2020.html ''The World Factbook'']
|<small>Kaspijsko jezero nadmorskom visinom od -28 m čini 17. najnižu prirodnu točku svijeta.</small>
|align="center"|2011.
|-
|[[Sjever|Najsjevernija]] točka 
|align="right"|'''60.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook'']
|<small>Najsjevernija točka (39°46’38"N) nalazi se u pokrajini [[Zapadni Azarbajdžan]].</small>
|align="center"|2011.
|-
|[[Jug|Najjužnija]] točka
|align="right"|'''127.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook'']
|<small>Najjužnija točka (25°03’35"N) nalazi se u pokrajini [[Sistan i Beludžistan]].</small>
|align="center"|2011.
|-
|[[Istok|Najistočnija]] točka
|align="right"|'''44.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook'']
|<small>Najistočnija točka (63°18’03"E) nalazi se u pokrajini [[Sistan i Beludžistan]].</small>
|align="center"|2011.
|-
|[[Zapad|Najzapadnija]] točka
|align="right"|'''146.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook'']
|<small>Najzapadnija točka (44°02’50"E) nalazi se u pokrajini [[Zapadni Azarbajdžan]].</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najviša zabilježena [[temperatura]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://earthobservatory.nasa.gov/IOTD/view.php?id=7149 NASA]
|<small>U pustinji [[Dašt-e Lut]] zabilježena je rekordno visoka temperatura od 70.7 °C (159 °F).</small>
|align="center"|2005.
|}

==== Okoliš i ekologija ====
{| class="wikitable sortable" 
!Statistika
!Kotiranje<br>Irana
!Broj<br>zemalja
!Izvor
!Opis
!Godina
|-
|Obnovljivi [[izvor]]i [[Pitka voda|pitke vode]]
|align="right"|'''58.'''
|align="center"|''151''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2201.html ''The World Factbook'']
|<small>Oko 137,5 km³ pitke vode.</small>
|align="center"|1997.
|-
|Dostupnost [[Pitka voda|pitke vode]] per capita
|align="right"|'''116.'''
|align="center"|''141''
|[http://www.nationmaster.com/graph/env_wat_ava-environment-water-availability UN]
|<small>Godišnje je dostupno 630 m³ pitke vode po stanovniku.</small>
|align="center"|2001.
|-
|Potrošnja [[Pitka voda|pitke vode]]
|align="right"|'''11.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2202.html ''The World Factbook'']
|<small>Ukupna godišnja potrošnja je 72.88 km³ pitke vode od čega 91% otpada na poljoprivredu, 7% na kućanstva, te 2% na industriju.</small>
|align="center"|2000.
|-
|Potrošnja [[Pitka voda|pitke vode]] per capita
|align="right"|'''19.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2202.html ''The World Factbook'']
|<small>Ukupna godišnja potrošnja po stanovniku iznosi 1048 m³ pitke vode.</small>
|align="center"|2000.
|-
|Najveća [[pustinja]] svijeta
|align="right"|'''23.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Pustinja#Popis pustinja|Popis pustinja]]
|<small>[[Dašt-e Kavir]] se sa 77.000 km² nalazi na 23. mjestu najvećih pustinja svijeta, a [[Dašt-e Lut]] sa 52.000 km² na 25. mjestu.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Stopa [[bioraznolikost]]i
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''53''
|[http://www.nationmaster.com/graph/env_bio_ric-environment-biodiversity-richness World Conservation Monitoring Centre]
|<small>Stopa=2</small>
|align="center"|1994.
|-
|[[Šuma|Šumske]] površine
|align="right"|'''48.'''
|align="center"|''221''
|[http://unstats.un.org/unsd/environment/forestarea.htm FAO]
|<small>110.750 km² šumskih površina.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Postotak [[Šuma|šumskih]] površina
|align="right"|'''176.'''
|align="center"|''221''
|[http://unstats.un.org/unsd/environment/forestarea.htm FAO]
|<small>7% šumskih površina u odnosu na ukupnu površinu države.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[endem]]skih [[Biljka|biljnih]] [[vrsta]]
|align="right"|'''16.'''
|align="center"|''58''
|[http://www.science-fair.ws/earth-science/flora/plant-species-by-country.html ''Science Fair'']
|<small>Oko 1500 [[endem]]skih [[Biljka|biljnih]] [[vrsta]].</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najstarije [[stablo]]
|align="right"|'''2.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Stablo#Najstarija stabla|Najstarija stabla]]
|<small>Tzv. „[[Zarathuštra|Zarathuštrin]] [[čempres]]” star je više od 4000 godina što ga čini drugim najstarijim stablom na svijetu.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Površina [[Koralji|koraljnih]] [[Koraljni greben|grebena]]
|align="right"|'''19.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/env_cor_ree_are-environment-coral-reefs-area UN]
|<small>Oko 700 km² koraljnih grebena u [[Omanski zaljev|Omanskom]] i [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]].</small>
|align="center"|2005.
|-
|Broj [[Ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]]
|align="right"|'''37.'''
|align="center"|''158''
|[http://www.nationmaster.com/graph/env_thr_spe-environment-threatened-species UN]
|<small>Ukupno se 54 [[Vrsta|vrste]] nalaze na [[IUCN-ov crveni popis|IUCN-ovom crvenom popisu]].</small>
|align="center"|1999.
|-
|Zaštićenost [[Ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]]
|align="right"|'''71.'''
|align="center"|''141''
|[http://www.nationmaster.com/graph/env_end_spe_pro-environment-endangered-species-protection CITES]
|<small>69.6% od ukupnog broja ugroženih vrsta je zaštićeno.</small>
|align="center"|2000.
|-
|Mjesto najvišeg stupnja prirodnog [[Radioaktivnost|zračenja]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.sciencemag.org/content/309/5736/883.1.full ''Science Magazine'']
|<small>Grad [[Ramsar]] u pokrajini [[Mazandaran]] mjesto je s najvećim stupnjem prirodnog zračenja: oko 260 mSv godišnje.</small>
|align="center"|2011.
|-
|[[Staklenički plinovi]] per capita
|align="right"|'''74.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.wri.org/ ''World Resources Institute'']
|<small>Godišnje oko 7,6 tona [[Ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] po stanovniku.</small>
|align="center"|2000.
|-
|Ispuštanje [[Ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] po [[BDP]]-u
|align="right"|'''28.'''
|align="center"|''141''
|[http://www.nationmaster.com/graph/env_car_eff-environment-carbon-efficiency CDIAC]
|<small>Godišnje oko 2.36 tone CO<sub>2</sub> po [[USD|dolaru]] BDP-a.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Ispuštanje [[Ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] per capita
|align="right"|'''70.'''
|align="center"|''210''
|CDIAC
|<small>Godišnje oko 5,8 tona CO<sub>2</sub> po stanovniku.</small>
|align="center"|2003.
|-
|Ispuštanje [[Ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]]
|align="right"|'''11.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[UN]]
|<small>Godišnje 466,976.000 tona odnosno ~1.6% ukupnog ispuštanja u svijetu.</small>
|align="center"|2006.
|-
|Stopa „najzelenije države”
|align="right"|'''83.'''
|align="center"|''141''
|[http://www.photius.com/rankings/greenest_countries_2008.html ''Reader's Digest'']
|<small>Stopa mjeri omjer [[HDI]]-a i [[ESI]]-a.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Stopa HPI
|align="right"|'''81.'''
|align="center"|''178''
|[http://www.happyplanetindex.org/ ''New Economics Foundation'']
|<small>Stopa „planeta sreće” ([[Engleski jezik|eng.]] ''Happy Planet Index'') iznosi 47.23, a njom se mjeri utjecaj stanovništva na [[okoliš]].</small>
|align="center"|2009.
|-
|Stopa EPI
|align="right"|'''78.'''
|align="center"|''153''
|[http://epi.yale.edu/Countries ''Yale University'']
|<small>Stopa EPI-a iznosi 60,0, a njom se mjeri stupanj državne zaštite okoliša.</small>
|align="center"|2010.
|}

==== Prirodne katastrofe ====
{| class="wikitable sortable" 
!Statistika
!Kotiranje<br>Irana
!Broj<br>zemalja
!Izvor
!Opis
!Godina
|-
|Najsmrtonosnija [[Snijeg|sniježna]] [[oluja]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.noaanews.noaa.gov/stories/s334b.htm NOAA]
|<small>Sniježna oluja iz 1972. godine odnijela je između četiri i šest tisuća života.</small>
|align="center"|1999.
|-
|Najsmrtonosniji [[potres]]
|align="right"|'''8.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama#Najgori potresi|Popis najgorih potresa]]
|<small>Potres u [[Damgan]]u 22. prosinca 856. godine odnio je više od 200.000 života.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Broj najsmrtonosnijih [[potres]]a
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama#Najgori potresi|Popis najgorih potresa]]
|<small>Iran i [[Kina]] s devet najsmrtonosnijih potresa ikad zabilježenih dijele prvo mjesto.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najveća ugroženost [[Prirodna katastrofa|prirodnim katastrofama]]
|align="right"|'''2.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://web.unfpa.org/countryfocus/iran/disaster.htm UNFPA]
|<small>Zahvaljujući učestalim potresima zemlja se nalazi na drugom mjestu najveće opasnosti od prirodnih katastrofa.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Broj žrtava od [[potres]]a
|align="right"|'''2.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.undp.org/cpr/disred/documents/press/rdr/161104_iranpopli.pdf UNFPA]
|<small>Najviše zbrojenih žrtava potresa nakon [[Kina|Kine]].</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najveće kopneno izlijevanje [[Nafta|nafte]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Guinnessova knjiga rekorda]]
|<small>26. kolovoza 1956. na ilegalnoj bušotini izlilo se 120.000 barela nafte koja je 90 dana šikljala 52 m u vis.</small>
|align="center"|1997.
|}

=== Povijest ===
{{Glavni|Povijest Irana}}
{| class="wikitable sortable" 
!Statistika
!Kotiranje<br>Irana
!Broj<br>zemalja
!Izvor
!Opis
!Godina
|-
|Najstarija [[Popis država|država]] svijeta
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|>>>>>
|<small>[[Nacija|Nacionalno]] ujedinjenje pod današnjim imenom „Iran” nastupilo je [[625. pr. Kr.]] u vrijeme [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|title=Media|work=Encyclopedia Britannica|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/372125/Media|year=2011.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref>.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najstariji [[službeni jezik]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|>>>>>
|<small>[[Perzijski jezik]] je s približno 2600 godina kontinuiranog korištenja najstariji [[službeni jezik]] svijeta.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najviše bivših [[Glavni grad|glavnih gradova]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.ghalibaf.ir/LinkClick.aspx?fileticket=hi5HeWCUU0k%3D&tabid=79&language=fa-IR Ghalibaf.ir]
|<small>Iran je prije [[Teheran]]a kroz [[Povijest Irana|povijest]] imao [[Dodatak:Popis povijesnih glavnih gradova|37 različitih glavnih gradova]].</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najstariji [[kalendar]] u upotrebi
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Kalendar]]i
|<small>[[Iranski kalendar]] datira iz [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] i danas predstavlja najstariji kalendar u upotrebi.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najprecizniji [[kalendar]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Kalendar]]i
|<small>[[Iranski kalendar]] posljednji je put reformiran u [[11. stoljeće|11. stoljeću]] od strane [[Omar Hajam|Omara Hajama]], a odstupa jedan dan na 3.8 milijuna godina.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najveće [[carstvo]]
|align="right"|'''7.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Najveća carstva svijeta#Sva carstva|Popis najvećih carstava]]
|<small>[[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] je sa 10,7 milijuna km² sedmo je najveće [[carstvo]] svih vremena.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najveće [[Stari vijek|starovjekovno]] [[carstvo]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Najveća carstva svijeta#Starovjekovna carstva|Popis najvećih starovjekovnih carstava]]
|<small>[[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] sa 10,7 milijuna km² (oko [[480. pr. Kr.]]) bilo je najveće u [[Stari vijek|starom vijeku]].</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najveće [[Srednji vijek|srednjovjekovno]] [[carstvo]]
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Najveća carstva svijeta#Srednjovjekovna carstva|Popis najvećih srednjovjekovnih carstava]]
|<small>[[Sasanidsko Perzijsko Carstvo]] sa 7,4 milijuna km² ([[620-ih]] godina) bilo je šesto najveće u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]].</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najveće [[Novi vijek|novovjekovno]] [[carstvo]]
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Najveća carstva svijeta#Novovjekovna carstva|Popis najvećih novovjekovnih carstava]]
|<small>[[Afšaridsko Carstvo]] sa 4 milijuna km² ([[1740-ih]] godina) bilo je trinaesto najveće u [[Novi vijek|novom vijeku]].</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najveće cjelovito [[carstvo]]
|align="right"|'''4.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Najveća carstva svijeta#Cjelovita carstva|Popis najvećih cjelovitih carstava]]
|<small>[[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] sa 10,7 milijuna km² bilo je četvrto najveće cjelovito [[carstvo]] svih vremena.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najmnogoljudnije [[carstvo]]
|align="right"|'''5.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Najveća carstva svijeta#Broj stanovnika|Popis najmnogoljudnijih carstava]]
|<small>[[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] sa 70-80 milijuna stanovnika bilo je peto najmnogoljudnije [[carstvo]] svih vremena.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Postotak ukupnog [[Svijet|svjetskog]] [[Stanovništvo|stanovništva]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Najveća carstva svijeta#Postotak ukupnog svjetskog broja stanovnika|Popis najmnogoljudnijih država prema %]]
|<small>[[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] sa 70-80 milijuna stanovnika sačinjavalo je oko 50% ukupnog [[Svijet|svjetskog]] [[Stanovništvo|stanovništva]] što je najveći postotak svih vremena, dok se [[Sasanidsko Carstvo]] sa 38% nalazi na drugom mjestu.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Carstva s najvećim [[BDP]]-om
|align="right"|'''8.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Najveća carstva svijeta#Prema BDP-u|Popis carstava prema najvećem BDP-u]]
|<small>[[Afšaridsko Carstvo]] sa 229,85 milijarde dolara [[USD]] ([[1747.]] godine) bilo je osmo najveće carstvo u povijesti prema [[BDP]]-u.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Carstva prema postotku svjetskog [[BDP]]-a
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Najveća carstva svijeta#Postotak ukupnog svjetskog BDP-a|Popis država prema % svjetskog BDP-a]]
|<small>Gospodarstvo [[Afšaridsko Carstvo|Afšaridskog Carstva]] je 1747. godine sačinjavalo 33.1% ukupnog svjetskog [[BDP]]-a što je najveći postotak zabilježen u povijesti.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najduži status [[Carstvo|carstva]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Perzijsko Carstvo|Popis iranskih carstava]]
|<small>[[Iran]] ima najduži status carstva (od 625. pr. Kr. do danas približno 2000 godina).</small>
|align="center"|2011.
|}

==== Kultura ====
{{Glavni|Iranska kultura}}
{| class="wikitable sortable" 
!Statistika
!Kotiranje<br>Irana
!Broj<br>zemalja
!Izvor
!Opis
!Godina
|-
|Broj spomenika [[UNESCO]]-ve [[Svjetska baština|Svjetske baštine]]
|align="right"|'''19.'''
|align="center"|''239''
|[http://whc.unesco.org/en/list UNESCO]
|<small>Ukupno se 12 (grupiranih) [[Spomenik kulture|spomenika kulture]] nalazi se na [[UNESCO]]-voj listi [[Svjetska baština|Svjetske baštine]].</small>
|align="center"|2011.
|-
|Međunarodni [[Turizam|turistički]] posjeti
|align="right"|'''58.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf UNWTO]
|<small>U 2007. godini zemlju je posjetilo oko 2,219.000 stranih turista kojima je na raspolaganju 641 [[hotel]] s ukupno 63.000 [[krevet]]a.</small>
|align="center"|2007.
|-
|Zarada od [[Turizam|turizma]]
|align="right"|'''28.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_1_en.pdf UNWTO]
|<small>Godišnja zarada od [[Turizam|turizma]] iznosi 8,7 milijardi [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Međunarodna [[Turizam|turistička]] potrošnja
|align="right"|'''28.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/eco_int_tou_exp_cur_us-international-tourism-expenditures-current-us Svjetska banka]
|<small>Iranski [[turist]]i godišnje potroše oko 4,4 milijardi [[USD]] na posjete stranim zemljama.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najduži [[Fortifikacija|obrambeni zid]]
|align="right"|'''2.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Fortifikacija]]
|<small>[[Veliki gorganski zid]] drugi je najveći [[Fortifikacija|fortifikacijski]] sustav (nakon [[Kineski zid|Kineskog zida]]).</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najstariji [[Voda|vodospremnik]] u upotrebi
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Kanat#Iran|Kanat]]
|<small>Vodospremnik u [[Gonabad]]u (pokrajina [[Razavi Horasan]]) star je 2700 godina i dan danas je u upotrebi, a opskrbljuje ga najstariji i najveći svjetski [[kanat]].</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najveća [[struktura]] od [[Opeka|opeke]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://whc.unesco.org/en/list/1208 UNESCO]
|<small>[[Citadela]] [[Arg-e Bam]] čija se gradnja datira u [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidsko razdoblje]] najveća je struktura od [[Adobe|sušene opeke]] u svijetu. Građevina je pretrpjela znatna oštećenja u potresu 2003. godine i danas je u fazi rekonstrukcije.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najviši [[toranj]] od [[Opeka|opeke]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://skyscraperpage.com/cities/?buildingID=45705 ''Skyscraper Page'']
|<small>[[Gonbad-e Kabus]] u pokrajini [[Golestan]] izgrađen oko 1000. godine u vrijeme vladavine [[Zijaridi|zijaridske]] dinastije je visinom od 72 metra najviši [[toranj]] od [[Opeka|opeke]] u svijetu.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najviši samostojeći [[toranj]]
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Toranj]]
|<small>[[Toranj Milad]] sa 435 m šesti je najviši samostojeći [[toranj]] svijeta i najviša [[građevina]] u zemlji.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najveći [[nogomet]]ni [[stadion]]
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.worldstadiums.com/stadium_menu/stadium_list/100000.shtml World Stadiums]
|<small>[[Stadion Azadi]] sa 100.000 sjedećih mjesta peti je najveći nogometni stadion na svijetu.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najveća [[sport]]ska dvorana
|align="right"|'''29.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.worldstadiums.com/ World Stadiums]
|<small>[[Dvorana Azadi]] sa 40.000 sjedećih mjesta 29. je najveća sportska dvorana svijeta.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najveća zbirka [[dragulj]]a 
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.cbi.ir/Page/AboutTreasuryNationalJewels_en.aspx Iranska središnja banka]
|<small>Najveća zbirka [[dragulj]]a nalazi se u Iranskoj središnjoj banci.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najveći proizvođač [[sag]]ova
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.erug.com/learnrugs/learn_detail/make/lrn_make_iran.htm E-Rug]
|<small>U zemlji se proizvede 3/4 ručno izrađenih [[Perzijski sag|sagova]] odnosno 30% udjela u svjetskom izvozu.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najveći ručno proizvedeni [[sag]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://news.nationalgeographic.com/news/2007/08/070801-iran-picture.html National Geographic]
|<small>Godine 2010. proizveden je najveći [[Perzijski sag|sag]] površine od 5625 m².</small>
|align="center"|2011.
|-
|Posjećenost [[Kinematografija|kinodvoranama]]
|align="right"|'''19.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/med_cin_att-media-cinema-attendance UN]
|<small>Godišnja posjećenost [[Kinematografija|kinodvoranama]] je 26,000.000.</small>
|align="center"|2003.
|-
|Broj mjesta u [[Kinematografija|kinodvoranama]]
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/med_cin_sea-media-cinemas-seats UN]
|<small>Oko 173.000 mjesta u [[Kinematografija|kinodvoranama]].</small>
|align="center"|1995.
|}

=== Društvo ===
{{Glavni|Iran}}
{| class="wikitable sortable" 
!Statistika
!Kotiranje<br>Irana
!Broj<br>zemalja
!Izvor
!Opis
!Godina
|-
|Stopa zadovoljstva [[život]]om
|align="right"|'''96.'''
|align="center"|''178''
|[http://www.worldlingo.com/ma/enwiki/en/Satisfaction_with_Life_Index ''University of Leicester'']
|<small>Mjerenje obuhvaća zdravlje, zdravstvo i pristup primarnom obrazovanju.</small>
|align="center"|2006.
|-
|Stopa nelinearne kvalitete [[život]]a
|align="right"|'''67.'''
|align="center"|''171''
|[http://arxiv.org/PS_cache/arxiv/pdf/1008/1008.4063v2.pdf ''University of Leicester'']
|<small>Mjerenje kvalitete života se zasniva na nelinearnoj metodi.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Stopa [[zatvor]]enika
|align="right"|'''57.'''
|align="center"|''217''
|[http://www.edutube.org/interactive/prison-population-capita ''International Centre for Prison Studies'']
|<small>222 zatvorenika na 100.000 stanovnika.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Postotak ženskih [[zatvor]]enika
|align="right"|'''81.'''
|align="center"|''134''
|[http://www.nationmaster.com/graph/cri_pri_fem-crime-prisoners-female ''International Centre for Prison Studies'']
|<small>3.5% ženskih od ukupnog broja zatvorenika.</small>
|align="center"|2003.
|-
|Postotak neosuđenih [[zatvor]]enika
|align="right"|'''89.'''
|align="center"|''143''
|[http://www.nationmaster.com/graph/cri_pri_pre_tri_det-crime-prisoners-pre-trial-detainees ''International Centre for Prison Studies'']
|<small>24.8% neosuđenih od ukupnog broja zatvorenika.</small>
|align="center"|2003.
|-
|Stopa [[Ubojstvo|ubojstava]] s namjerom
|align="right"|'''66.'''
|align="center"|''144''
|[[UN]]
|<small>Stopa ubojstava s namjerom iznosi 2,93 na 100.000 stanovnika.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Stopa emancipacije [[Majka|majki]] u društvu
|align="right"|'''49.'''
|align="center"|''158''
|''Save the Children''
|<small>Mjerenje uključuje zastupljenost majki u zdravstvu, obrazovanju, ekonomskim i političkim slobodama.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Stopa emancipacije [[žena]] u društvu
|align="right"|'''45.'''
|align="center"|''158''
|''Save the Children''
|<small>Mjerenje uključuje zastupljenost žena u zdravstvu, obrazovanju, ekonomskim i političkim slobodama.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Stopa [[Djeca|dječjih]] prava
|align="right"|'''45.'''
|align="center"|''158''
|''Save the Children''
|<small>Mjerenje obuhvaća prava djece na zdravstvenu srb, obrazovanje i druge slobode.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Stopa [[Djeca|dječjeg]] razvoja
|align="right"|'''68.'''
|align="center"|''143''
|[http://www.savethechildren.org.uk/en/docs/child-development-index.pdf ''Save the Children'']
|<small>Mjerenje obuhvaća dječje obrazovanje, zdravstvenu srb i prehranu.</small>
|align="center"|2006.
|-
|Sen stopa društvene skrbi
|align="right"|'''49.'''
|align="center"|''131''
|''Handbook of social choice and welfare''
|<small>Stopa se mjeri umnoškom BDP-a po glavi i razlike između broja 1 i drušvenog ginijevog koeficijenta.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Stopa razvoja [[spol]]ne jednakosti
|align="right"|'''76.'''
|align="center"|''155''
|[http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2009_EN_Complete.pdf UN]
|<small>Stopa pokazuje spolnu nejednakost glede dužine i kvalitete života, obrazovanja i životnog standarda.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Najniža stopa [[Rastava braka|razvoda]]
|align="right"|'''25.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/DYB2004/Table25.pdf UN]
|<small>Stopa je 2004. iznosila 0.94 na 1000 stanovnika, a 2009. godine povećala se na 1,7 na 1000 stanovnika.<ref>{{per oznaka}}{{Citiranje weba|last=Mehr News|url=http://www.mehrnews.com/fa/newsdetail.aspx?NewsID=1179586|title=رشد 6.5 برابری نرخ طلاق/ ناکارآمدی سیاستهای تحکیم خانواده|publisher=MehrNews.com|year=2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša prosječna dob pri stupanju u [[brak]]
|align="right"|'''25. (49.)'''
|align="center"|''73''
|[[UN]]
|<small>Za muškarce 29,7 godina, a za žene 23,9 godina.</small>
|align="center"|2004.
|}

==== Stanovništvo ====
{{Glavni|Stanovništvo Irana}}
{| class="wikitable sortable" 
!Statistika
!Kotiranje<br>Irana
!Broj<br>zemalja
!Izvor
!Opis
!Godina
|-
|Broj [[Etnička skupina|etničkih skupina]]
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.joshuaproject.net/ Joshua Project]
|<small>U zemlji žive 103 [[Etničke grupe Irana|etničke skupine]].</small>
|align="center"|2011.
|-
|Broj [[Stanovništvo|stanovnika]]
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Dodatak:Popis država po stanovništvu|Popis država po stanovništvu]]
|<small>Prema posljednjem službenom popisu iz 2006. godine zemlja je imala 70,495.782 stanovnika.<ref name="IranPop2006">{{per oznaka}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Statistical Centre of Iran|title=2.6. Settled and unsettled population and households of ostans, 1385 census|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98492&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2011.
|-
|[[Gustoća stanovništva]]
|align="right"|'''163.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Dodatak:Popis država po gustoći stanovništva|Popis država po gustoći stanovništva]]
|<small>Prema posljednjem službenom popisu iz 2006. godine gustoća naseljenosti bila je 43,3 stan./km².</small>
|align="center"|2011.
|-
|Rast [[Stanovništvo|stanovništva]]
|align="right"|'''96.'''
|align="center"|''230''
|[http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2006/WPP2006_Highlights_rev.pdf UN]
|<small>Prema podacima UN-a rast stanovništva iznosi 1.35%, a prema najnovijim službenim iranskim izvorima 1.6%.<ref>{{per oznaka}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Statistical Centre of Iran|title=2.1. Population and average annual growth|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98487&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2010.
|-
|[[Stopa rodnosti]]
|align="right"|'''96.'''
|align="center"|''195''
|[http://esa.un.org/unpp/index.asp?panel=2 UN]
|<small>Godišnje 20,3 rođenja na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2010.
|-
|[[Stopa plodnosti]]
|align="right"|'''129.'''
|align="center"|''195''
|[http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2006/WPP2006_Highlights_rev.pdf UN]
|<small>Stopa plodnosti prema podacima [[UN]]-a iznosi 2.04 djece po ženi u 2010. godini. Zahvaljujući općem obiteljskom programu stopa se smanjila od 6,6 djece po ženi u 1970. na približno dvoje djece u 2005. godini što je jedan od najvećih ikad zabilježenih padova stope plodnosti.<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Larsen|first=Janet|title=Iran's Model Fertility Program|work=Minnesotans For Sustainability|publisher=Mnforsustain.org|location=Minnesota|url=http://www.mnforsustain.org/iran_model_of_reducing_fertility.htm|date=28. prosinca 2001.|accessdate=18. ožujka 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Farrokhi|first=Farid|coauthors=Nili, Farhad|title=Impact of Subsidies on Evolution of Fertility and Human Capital in the Iranian Economy|publisher=University of Illinois|location=Chicago|url=http://www.mnforsustain.org/iran_model_of_reducing_fertility.htm|year=2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2010.
|-
|Stopa [[Adolescencija|adolescentske]] plodnosti
|align="right"|'''139.'''
|align="center"|''185''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_ado_fer_rat_bir_per_1000_wom_age_1519-000-women-ages-15-19 Svjetska banka]
|<small>Na 1000 žene između 15 i 19 godina starosti godišnje se rodi 19.14 djece.</small>
|align="center"|2005.
|-
|[[Stopa smrtnosti]]
|align="right"|'''165.'''
|align="center"|''195''
|[http://esa.un.org/unpp/index.asp?panel=2 UN]
|<small>Godišnje 5,4 smrti na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Stopa [[Migracija|migracije]]
|align="right"|'''123.'''
|align="center"|''154''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2112rank.html ''The World Factbook'']
|<small>-0.13 migranata na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Broj [[Imigracija|useljenika]]
|align="right"|'''21.'''
|align="center"|''192''
|[[UN]]
|<small>U zemlji se nalazi oko 1,959.000 useljenika odnosno 1.05% svjetskog broja useljenika ili 2.86% ukupnog iranskog stanovništva.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Broj stranih [[izbjeglica]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/imm_ref-immigration-refugees UN]
|<small>U zemlji prebiva najveći broj stranih izbjeglica u svijetu<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|url=http://www.nationsencyclopedia.com/economies/Asia-and-the-Pacific/Iran.html|title=Iran - Location and size, Population, Infrastructure, power, and communications, Transportation|publisher=Nationsencyclopedia.com|date=6. siječnja 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|url=http://www.iranreview.org/content/view/5985/37/|title=Islamic Republic of Iran and the Issue of Refugees|publisher=Iran Review|date=19. kolovoza 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Payvand Iran News|url=http://payvand.com/news/04/jul/1018.html|title=Iran: Iraqi refugees use new border crossing|publisher=Payvand.com|date=5. srpnja 2004.|accessdate=18. ožujka 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Vafa|first=Omid|url=http://www.allacademic.com/meta/p_mla_apa_research_citation/0/9/8/4/2/p98424_index.html|title=Refugees in Iran and International Security|publisher=Allacademic.com|location=San Diego, California|date=22. ožujka 2006.|accessdate=18. ožujka 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Bahmani|first=Atousa|url=http://www.icri-ir.com/factsheet.htm|title=International Consortium for Refugees in Iran|publisher=Icri-ir.com|year=2003.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref>, uglavnom [[Irak|iračkih]] i [[afganistan]]skih<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Strand|first=Arne|coauthors=Suhrke, Astri; Harpviken, Kristian Berg|url=http://www.cmi.no/afghanistan/peacebuilding/docs/CMI-PRIO-AfghanRefugeesInIran.pdf|title=Afghan Refugees in Iran: From Refugee Emergency to Migration Management|publisher=CMI & PRIO|location=Oslo|date=16. lipnja 2004.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref>. Godine 2010. u zemlji je boravilo oko tri milijuna afganistanskih izbjeglica, a tijekom zadnja tri desetljeća prosječan broj stranih izbjeglica bio je iznad pet milijuna.<ref>{{per oznaka}} {{Citiranje weba|url=http://www.tabnak.ir/fa/news/133751/%D8%A2%D9%85%D8%A7%D8%B1%DB%8C-%D8%A7%D8%B2-%D8%AA%D8%B9%D8%AF%D8%A7%D8%AF-%D9%BE%D9%86%D8%A7%D9%87%D9%86%D8%AF%DA%AF%D8%A7%D9%86-%D8%A7%D9%81%D8%BA%D8%A7%D9%86%DB%8C-%D8%AF%D8%B1-%D8%A7%DB%8C%D8%B1%D8%A7%D9%86 |title=آماری از تعداد پناهندگان افغانی در ایران|publisher=Tabnak.ir|year=2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|1999.
|-
|Procjene broja stanovnika za [[2015.]]
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/peo_pop_in_201-people-population-in-2015 UN]
|<small>Prema sadašnjim procjenama godine 2015. zemlja će imati 79,917.000 stanovnika, a njihov će broj 2020. porasti na 83,7 milijuna<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=UNDP|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2009_EN_Complete.pdf|title=Overcoming barriers: Human mobility and development|publisher=United Nations Development Programme|year=2009.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref>. Broj od 100 milijuna stanovnika zemlja će doseći oko 2025. godine.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Earth Trends|url=http://earthtrends.wri.org/pdf_library/country_profiles/pop_cou_364.pdf|title=Islamic Republic of Iran: Population, Health, and Human Well-Being|publisher=Earth Trends World Resources Institute|year=2009.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2004.
|-
|Omjer [[Muškarac|M]]/[[Žena|Ž]] stanovništva
|align="right"|'''47.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2018.html ''The World Factbook'']
|<small>Omjer za sveukupno stanovništvo iznosi 1.02, prilikom rođenja je 1.05, do 15 godina 1.05, od 15-64 godina 1.02, iznad 65 godina 0.91.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Prosječna starost stanovništva
|align="right"|'''120.'''
|align="center"|''230''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2177.html ''The World Factbook'']
|<small>Prosječna starost stanovništva je 26,8 godina; 26,6 za muškarce odnosno 27,1 za žene.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najmnogoljudniji [[grad]]
|align="right"|'''16.'''
|align="center"|''61''
|[http://www.ssb.no/en/yearbook/tab/tab-055.html SSB]
|<small>Glavni grad [[Teheran]] sa 7,873.000 stanovnika 16. je najmnogoljudniji grad svijeta. Upravna gradska površina iznosi 760 km², a gustoća 10.359 st./km².</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najmnogoljudnija [[Grad|urbana]] područja
|align="right"|'''33.'''
|align="center"|''188''
|[[UN]]
|<small>[[Teheran]] (8,170.000) nalazi se na 32., a [[Mašhad]] (2,585.000) na 139. mjestu.</small>
|align="center"|2007.
|-
|Najmnogoljudnija [[Grad|urbana]] [[aglomeracija]]
|align="right"|'''10.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[UN]]
|<small>[[Teheran]]ska aglomeracija broji 13,413,348 stanovnika i 10. je najveća na svijetu.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Postotak [[Grad|urbanog]] stanovništva
|align="right"|'''72.'''
|align="center"|''210''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2212.html ''The World Factbook'']
|<small>Prema američkim podacima 2010. godine 71% iranskog stanovništva živjelo u gradovima, a prema službenim iranskim izvorima iz 2006. postotak je iznosio 68.46% odnosno 48,259.964 od 70,495.782 stanovnika.<ref name="IranPop2006"/></small>
|align="center"|2010.
|-
|Stopa [[Urbanizacija|urbanizacije]]
|align="right"|'''99.'''
|align="center"|''210''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2212.html ''The World Factbook'']
|<small>Procjenjena stopa urbanizacije za razdoblje između 2010. i 2015. godine iznosi 1,9%.</small>
|align="center"|2010.
|}

==== Religija ====
{{Glavni|Religija u Iranu}}
{| class="wikitable sortable" 
!Statistika
!Kotiranje<br>Irana
!Broj<br>zemalja
!Izvor
!Opis
!Godina
|-
|Najveći broj [[musliman]]a
|align="right"|'''7.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/rel_isl_num_of_mus-religion-islam-number-of-muslim ''Nation Master'']
|<small>Prema službenom popisu u državi živi 70,097.741 muslimana.<ref name="IranRel2006">{{per oznaka}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Statistical Centre of Iran|title=2.6. Population by Sex and Religion, 1385 census|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98322&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2005.
|-
|Postotak [[musliman]]a
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''168''
|[http://www.nationmaster.com/graph/rel_isl_per_mus-religion-islam-percentage-muslim IRF]
|<small>Prema američkim procjenama muslimani čine 98% ukupnog stanovništva, a prema službenim iranskim izvorima 99,4%.<ref name="IranRel2006"/></small>
|align="center"|2004.
|-
|Najveći broj [[Šijiti|šijita]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''67''
|[http://www.nationmaster.com/graph/rel_isl_shi-religion-islam-shia ''Nation Master'']
|<small>U državi živi 61,924,500 [[Šijiti|šijita]], a iza [[Iran]]a slijede [[Pakistan]], [[Indija]], [[Irak]] i [[Turska]].</small>
|align="center"|2005.
|-
|Postotak [[Šijiti|šijita]] među [[musliman]]ima
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''67''
|[http://www.nationmaster.com/graph/rel_isl_shi_to_mus-religion-islam-shia-to-muslim ''Nation Master'']
|<small>89% muslimana u državi su [[šijiti]].</small>
|align="center"|2005.
|-
|Postotak [[Suniti|sunita]] među [[musliman]]ima
|align="right"|'''67.'''
|align="center"|''67''
|[http://www.nationmaster.com/graph/rel_isl_sun_to_mus-religion-islam-sunni-to-muslim ''Nation Master'']
|<small>9% muslimana u državi su [[suniti]].</small>
|align="center"|2005.
|-
|Najveća [[džamija]]
|align="right"|'''2.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Džamija]]
|<small>Džamija [[Goharšad (džamija)|Goharšad]] u [[Mašhad]]u prima 700.000 ljudi što je čini drugom najvećom na svijetu.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Broj [[Kršćanstvo|kršćana]]
|align="right"|'''143.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.joshuaproject.net/countries.php?rog3=IR ''Joshua Project'']
|<small>Broj [[Kršćanstvo|kršćana]] kreće se od 109.415.<ref name="IranRel2006"/> do 300.000.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Broj [[Katoličanstvo|katolika]]
|align="right"|'''149.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/rel_rom_cat_by_cou_rom_cat_cat_tot-roman-catholicism-country-catholic-total ''Nation Master'']
|<small>Broj [[Katoličanstvo|katolika]] u zemlji je 13.603.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Broj [[Crkva|crkava]] u [[islam]]skom svijetu
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''56''
|>>>>>
|<small>U zemlji je aktivno oko 600 [[Crkva|crkava]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Ahmadinejad: Religious minorities live freely in Iran|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/107018.html|date=24. rujna 2009.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref>, više nego u bilo kojoj većinski muslimanskoj državi. Druga je [[Turska]] sa 236 crkava.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Go Turkey|title=Turkey - Religion|publisher=Turkey Ministry of Culture and Tourism|location=Ankara|url=http://www.goturkey.com/content.php?cid=51538&typ=c&lng=en|year=2007.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2011.
|-
|Najstarija [[Crkva|crkava]]
|align="right"|'''2.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.tebyan.net/Events_History/2005/12/25/27455.html ''Tebyan'']
|<small>Crkva sv. Marije na sjeverozapadu zemlje druga je najstarija na svijetu.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Broj [[Židovi|Židova]]
|align="right"|'''24.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/rel_jew-religion-jews ''World Jewish Congress'']
|<small>U Iranu prema raznim procjenama živi između 10.000<ref name="IranRel2006"/> i 25.000 [[Židovi|Židova]].<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Harrison|first=Frances|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/5367892.stm|title=Iran's proud but discreet Jews|publisher=BBC News|date=22. rujna 2006.|accessdate=18. ožujka 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Cohen|first=Roger|url=http://www.bibijon.org/iranimage/|title=Iran's Image|publisher=BiBiJon|date=30. prosinca 2009.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|1998.
|-
|Broj [[Zoroastrizam|zoroastrijanaca]]
|align="right"|'''2.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Zoroastrizam]]
|<small>U državi živi 19.823 [[Zoroastrizam|zoroastrijanaca]], a najviše ih živi u [[Indija|Indiji]] (oko 60.000).</small>
|align="center"|2005.
|}

==== Zdravstvo ====
{{Glavni|Zdravstvo u Iranu}}
{| class="wikitable sortable" 
!Statistika
!Kotiranje<br>Irana
!Broj<br>zemalja
!Izvor
!Opis
!Godina
|-
|Očekivana [[život]]na dob
|align="right"|'''108.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2006/WPP2006_Highlights_rev.pdf UN]
|<small>Sveukupna očekivana životna dob je 71 godina (69,4 za muškarce i 72,6 za žene).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Postotak pokrivenosti [[Zdravstvo|zdravstvenom]] skrbi
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://apps.who.int/globalatlas/predefinedReports/TB/PDF_Files/irn.pdf WHO]
|<small>100% stanovništva pokriveno je [[Zdravstvo|zdravstvenom]] skrbi.</small>
|align="center"|2007.
|-
|Izdvajanja za [[zdravstvo]] prema postotku [[BDP]]-a
|align="right"|'''53.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.who.int/whosis/whostat/2009/en/index.html WHO]
|<small>Ukupna izdvajanja za [[zdravstvo]] čine 6,8% [[BDP]]-a po kupovnoj moći.</small>
|align="center"|2006.
|-
|Izdvajanja za [[zdravstvo]] per capita
|align="right"|'''69.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.who.int/whosis/whostat/2009/en/index.html WHO]
|<small>Za [[zdravstvo]] se izdvaja 678 [[USD]] po stanovniku, a ukupna izdvajanja čine 6,8% [[BDP]]-a po kupovnoj moći.</small>
|align="center"|2006.
|-
|Kvaliteta [[Zdravstvo|zdravstvene]] skrbi
|align="right"|'''93.'''
|align="center"|''190''
|[http://www.photius.com/rankings/healthranks.html WHO]
|<small>Države su kotirane od najkvalitetnije zdravstvene skrbi do najlošije.</small>
|align="center"|2000.
|-
|Učinkovitost [[Zdravstvo|zdravstvene]] skrbi
|align="right"|'''58.'''
|align="center"|''191''
|[http://www.photius.com/rankings/world_health_performance_ranks.html WHO]
|<small>Mjerenje obuhvaća cjelokupni zdravstveni sustav uključujući njegovu raspodjelu, odgovornost i financijsku ravnopravnost.</small>
|align="center"|1997.
|-
|Broj [[liječnik]]a na 10.000 stanovnika
|align="right"|'''95.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Complete_reprint.pdf UN]
|<small>9 [[liječnik]]a na 10.000 stanovnika odnosno 29.937 [[liječnik]]a opće [[Medicina|medicine]], 173.076 pomoćnog medicinskog osoblja i 118.531 ostalih (ukupno 321.544 zaposlenika).<ref>{{per oznaka}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Statistical Centre of Iran|title=16.1. Employed Population in the Ministry of Health and Medical Education by Ocupation Group|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98910&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2004.
|-
|Broj [[Bolnica|bolničkih]] [[krevet]]a na 1000 stanovnika
|align="right"|'''133.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_hos_bed_per_1000_peo-beds-per-1-000-people Svjetska banka]
|<small>1,6 [[Bolnica|bolničkih]] [[krevet]]a na 1000 stanovnika odnosno 116.474 prema službenim izvorima (79.772 državnih, 12.594 privatnih i 24.108 ostalih).<ref>{{per oznaka}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Statistical Centre of Iran|title=16.4. Number of Beds Operating Medical Establishments by Legal Status|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98913&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2001.
|-
|Postotak domaće proizvodnje [[lijek]]ova
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.presstv.ir/detail/144089.html ''PressTV'']
|<small>Oko 96% potrebnih [[lijek]]ova proizvedu tuzemne [[Farmacija|farmaceutske]] tvrtke.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Zarada od izvoza [[lijek]]a per capita
|align="right"|'''25.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[WHO]]
|<small>Godišnja zarada od izvoza [[lijek]]a iznosi oko 35 milijuna dolara odnosno oko 0,5 [[USD]] po stanovniku.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Dostupnost osnovnim [[lijek]]ovima
|align="right"|'''54.'''
|align="center"|''163''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_dru_acc-health-drug-access WHO]
|<small>Prosječna dostupnost osnovnim lijekovima u zemlji je 80%.</small>
|align="center"|2000.
|-
|Dostupnost [[Sanitarno inženjerstvo|sanitarijama]]
|align="right"|'''22.'''
|align="center"|''129''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_acc_to_san-health-access-to-sanitation ''The World Factbook'']
|<small>99% stanovništva ima pristup osnovnim sanitarijama.</small>
|align="center"|2003.
|-
|Postotak izravnih privatnih izdataka za [[zdravstvo]]
|align="right"|'''64.'''
|align="center"|''187''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_out_hea_exp_of_pri_exp_on_hea-health-out-pocket-expenditure-private Svjetska banka]
|<small>Postotak iznosi 94,8%.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Postotak pretplate privatnih [[Zdravstvo|zdravstvenih]] izdataka
|align="right"|'''75.'''
|align="center"|''187''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_pre_pla_as_of_pri_exp_on_hea-health-prepaid-plans-private-expenditure WHO]
|<small>Postotak iznosi 2,9%.</small>
|align="center"|2002.
|-
|Postotak [[Glad|pothranjenosti]]
|align="right"|'''76.'''
|align="center"|''76''
|[http://www.fao.org/docrep/012/i0876e/i0876e00.htm FAO]
|<small>Manje od 5% stanovništva je [[Glad|pothranjeno]] ([[:Datoteka:Percentage population undernourished world map.PNG|UN-ov statistički zemljovid]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Korištenje [[Kontracepcija|kontracepcije]] kod žena
|align="right"|'''25.'''
|align="center"|''176''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_con_pre_of_wom_age_1549-prevalence-women-ages-15-49 Svjetska banka]
|<small>74% žena između 15 i 49 godina koristi [[Kontracepcija|kontracepcijska sredstva]].</small>
|align="center"|2000.
|-
|Najviša stopa smrtnosti [[Novorođenče|novorođenčadi]]
|align="right"|'''119.'''
|align="center"|''195''
|[http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2006/WPP2006_Highlights_rev.pdf UN]
|<small>Stopa iznosi 30,6 na 1000 [[Novorođenče|novorođenčadi]].</small>
|align="center"|2006.
|-
|Najviša stopa [[Majka|materinske]] smrtnosti
|align="right"|'''92.'''
|align="center"|''136''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_mat_mor-health-maternal-mortality UN]
|<small>Stopa [[Majka|materinske]] smrtnosti 1999. godine bila je 37 na 100.000 [[porođaj]]a, odnosno 2008. godine 27,8 na 100.000 porođaja.<ref>{{eng icon}}{{Citiranje weba|last=Rogers|first=Simon|url=http://www.guardian.co.uk/news/datablog/2010/apr/12/maternal-mortality-rates-millennium-development-goals |title=Maternal mortality: how many women die in childbirth in your country?|publisher=Guardian|location=London|date=12. travnja 2010.|accessdate=19 veljače 2011}}</ref></small>
|align="center"|1999.
|-
|Postotak [[Novorođenčad|novorođenčadi]] sa smanjenom [[Tijelo (biologija)|tjelesnom]] težinom
|align="right"|'''63.'''
|align="center"|''95''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_chi_und_rat-health-children-underweight-rate UN]
|<small>Popis je rangiran od najvećeg postotka ka najnižem; u zemlji se rodi oko 2% [[Novorođenčad|novorođenčadi]] sa smanjenom [[Tijelo (biologija)|tjelesnom]] težinom.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Postotak zbrinute [[Djeca|djece]] sa simptomima ARI-a
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''80''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_und_fiv_wit_ari_tak_to_hea_pro-under-fives-ari-taken-provider UN]
|<small>Klinički je zbrinuto 93% [[Djeca|djece]] do pet godina starosti koji boluju od akutne respiratorne infekcije.</small>
|align="center"|2002.
|-
|Postotak prisutnosti stručnog osoblja pri [[porođaj]]u
|align="right"|'''35.'''
|align="center"|''158''
|[http://www.savethechildren.org/jump.jsp?path=/publications/state-of-the-worlds-mothers-report/state-worlds-mothers-report-2009.pdf?WT.mc_id=0509_sowm_b_fullr ''Save the Children'']
|<small>97% [[porođaj]]a izvršeno je uz prisutnost stručnog medicinskog osoblja.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Postotak [[Sisanje|dojene]] [[Novorođenče|novorođenčadi]] u prvom šestomjesečju
|align="right"|'''30.'''
|align="center"|''125''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_nut_of_chi_who_are_exc_bre_6_mon-who-exclusively-breastfed-6-months UN]
|<small>44% [[Novorođenče|novorođenčadi]] isključivo je [[Sisanje|dojeno]] tijekom prvih šest mjeseci života.</small>
|align="center"|2002.
|-
|Postotak [[Novorođenče|novorođenčadi]] [[Cijepljenje|cijepljenih]] protiv [[Difterija|difterije]], [[Hripavac|hripavca]] i [[Tetanus|tetanusa]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''187''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_imm_1_yea_old_chi_dpt-1-year-old-children-dpt3 UN]
|<small>99% [[Novorođenče|novorođenčadi]] imunizirano je protiv [[Difterija|difterije]], [[Hripavac|hripavca]] i [[Tetanus|tetanusa]].</small>
|align="center"|2002.
|-
|Postotak [[Novorođenče|novorođenčadi]] [[Cijepljenje|cijepljenih]] protiv [[Hepatitis#Hepatitis B|hepatitisa B]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''114''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_imm_1_yea_old_chi_hep-1-year-old-children-hepb3 UN]
|<small>99% [[Novorođenče|novorođenčadi]] imunizirano je protiv [[Hepatitis#Hepatitis B|hepatitisa B]].</small>
|align="center"|2002.
|-
|Postotak [[Novorođenče|novorođenčadi]] [[Cijepljenje|cijepljenih]] protiv [[Ospice|ospica]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''186''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_imm_1_yea_old_chi_mea-1-year-old-children-measles UN]
|<small>99% [[Novorođenče|novorođenčadi]] imunizirano je protiv [[Ospice|ospica]].</small>
|align="center"|2002.
|-
|Postotak [[Novorođenče|novorođenčadi]] [[Cijepljenje|cijepljenih]] protiv [[Dječja paraliza|dječje paralize]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''187''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_imm_1_yea_old_chi_pol-1-year-old-children-polio3 UN]
|<small>99% [[Novorođenče|novorođenčadi]] imunizirano je protiv [[Dječja paraliza|dječje paralize]].</small>
|align="center"|2002.
|-
|Postotak [[Novorođenče|novorođenčadi]] [[Cijepljenje|cijepljenih]] protiv [[Tuberkuloza|tuberkuloze]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''153''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_imm_1_yea_old_chi_tb-1-year-old-children-tb UN]
|<small>99% [[Novorođenče|novorođenčadi]] imunizirano je protiv [[Tuberkuloza|tuberkuloze]].</small>
|align="center"|2002.
|-
|Postotak osnovnih [[Cijepljenje|cjepiva]] financiranih od vlade
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''133''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_of_rou_epi_vac_fin_by_gov_tot-epi-vaccines-financed-government-total % of routine EPI vaccination financed by government]
|<small>Vlada financira 100% osnovnih [[Cijepljenje|cjepiva]].</small>
|align="center"|2002.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}}
|align="right"|'''110.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a iznosi 175,2 godine na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Tuberkuloza|tuberkulozu]]
|align="right"|'''118.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za [[Tuberkuloza|tuberkulozu]] iznosi 0.78 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[spolno prenosive bolesti]] (bez [[HIV]]-a)
|align="right"|'''100.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za [[spolno prenosive bolesti]] (bez [[HIV]]-a) iznosi 1,1 godinu na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[HIV]]/[[AIDS]]
|align="right"|'''102.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za [[HIV]]/[[AIDS]] iznosi 0.83 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[proljev]]
|align="right"|'''89.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za [[proljev]] iznosi 4,4 godine na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[meningitis]]
|align="right"|'''122.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za [[meningitis]] iznosi 0,5 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Hepatitis#Hepatitis B|hepatitis B]]
|align="right"|'''88.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za [[Hepatitis#Hepatitis B|hepatitis B]] iznosi 0.14 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[hepatitis C]]
|align="right"|'''89.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za [[hepatitis C]] iznosi 0.07 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za infekcije [[Dišni sustav|dišnog sustava]]
|align="right"|'''105.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za infekcije [[Dišni sustav|dišnog sustava]] iznosi 4.62 godine na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[bolesti dišnog sustava]]
|align="right"|'''134.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za [[bolesti dišnog sustava]] iznosi 6.18 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Majka|materinsku]] skrb
|align="right"|'''76.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za [[Majka|materinsku]] skrb iznosi 5.49 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Trudnoća|perinatilnu]] skrb
|align="right"|'''77.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za [[Trudnoća|perinatilnu]] skrb iznosi 15.97 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Malnutricija|malnutriciju]]
|align="right"|'''93.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za [[Malnutricija|malnutriciju]] iznosi 4.24 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Rak (bolest)|rak]]
|align="right"|'''148.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za [[Rak (bolest)|rak]] iznosi 7.63 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Šećerna bolest|šećernu bolest]]
|align="right"|'''121.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za [[Šećerna bolest|šećernu bolest]] iznosi 2.77 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za bolesti [[Živčani sustav|živčanog sustava]]
|align="right"|'''46.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za bolesti [[Živčani sustav|živčanog sustava]] iznosi 34.41 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za bolesti [[Osjeti|osjetnih organa]]
|align="right"|'''49.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za bolesti [[Osjeti|osjetnih organa]] iznosi 12.84 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za bolesti [[Krvožilni sustav|krvožilnog sustava]]
|align="right"|'''80.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za bolesti [[Krvožilni sustav|krvožilnog sustava]] iznosi 21.63 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[bolesti probavnoga sustava]]
|align="right"|'''169.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za [[bolesti probavnoga sustava]] iznosi 3.44 godine na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za bolesti genitourinarnog sustava
|align="right"|'''123.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za bolesti genitourinarnog sustava iznosi 1.86 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Koža|kožne]] bolesti
|align="right"|'''145.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za [[Koža|kožne]] bolesti iznosi 0.42 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Ljudski mišići|mišićne]] bolesti
|align="right"|'''130.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za [[Ljudski mišići|mišićne]] bolesti iznosi 3.83 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Malformacija|malformaciju]]
|align="right"|'''82.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za [[Malformacija|malformaciju]] iznosi 4.41 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za [[Usta|oralne]] bolesti
|align="right"|'''37.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za [[Usta|oralne]] bolesti iznosi 2.13 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za sve nezgode
|align="right"|'''29.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za sve nezgode iznosi 29,7 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najviša stopa DALY-a{{fusg|b}} za namjerno ozljeđivanje
|align="right"|'''138.'''
|align="center"|''194''
|[http://www.who.int/entity/healthinfo/global_burden_disease/gbddeathdalycountryestimates2004.xls WHO]
|<small>Stopa DALY-a za namjerno ozljeđivanje iznosi 3,2 godina na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Stopa [[Samoubojstvo|samoubojstava]]
|align="right"|'''96.'''
|align="center"|''103''
|[http://www.who.int/mental_health/prevention/suicide/country_reports/en/index.html WHO]
|<small>Stopa [[Samoubojstvo|samoubojstava]] iznosi 0.3 po 100.000 stanovnika za muškerce, 0.1 po 100.000 stanovnika za žene: ukupno 0.2 po 100.000 stanovnika.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Najveća stopa oboljenja od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]]
|align="right"|'''144.'''
|align="center"|''200''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_inc_of_tub_per_100_peo-tuberculosis-per-100-000-people Svjetska banka]
|<small>Od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]] godišnje oboljeva 23.48 osoba na 100.000 stanovnika.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Najveća stopa oboljenja od [[Malarija|malarije]]
|align="right"|'''72.'''
|align="center"|''94''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_mal_cas_per_100-malaria-cases-per-100-000 UN]
|<small>U 2001. godini zabilježeno je 27 slučajeva [[Malarija|malarije]] na 100.000 stanovnika. Godine 2003. oko 90% slučajeva<ref name="RBM">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=RBM|title=Country Profile: Iran|publisher=Roll Back Malaria Partnership|location=Geneva, Switzerland|url=http://www.rollbackmalaria.org/wmr2005/profiles/iran.pdf|date=27. travnja 2005.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref> zabilježeno je u jugoistočnim pokrajinama [[Sistan i Beludžistan|Sistanu i Beludžistanu]], [[Hormuzgan]]u i [[Kermanska pokrajina|Kermanskoj pokrajini]], od čega približno trećinu čine strane izbjeglice.<ref name="RBM"/></small>
|align="center"|2001.
|-
|Najviši postotak rasprostranjenosti virusa [[HIV]]/[[AIDS]]
|align="right"|'''102.'''
|align="center"|''171''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2155rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Oko 0,2% stanovništva zaraženo je virusom [[HIV]]/[[AIDS]].</small>
|align="center"|2001.
|-
|Najviši postotak rasprostranjenosti virusa [[HIV]]/[[AIDS]] (15-49 g.)
|align="right"|'''104.'''
|align="center"|''148''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_pre_of_hiv_tot_of_pop_age_1549-total-population-ages-15-49 Svjetska banka]
|<small>Oko 0.15% stanovništva od 15 do 49 godina starosti pozitivno je na virus [[HIV]]/[[AIDS]].</small>
|align="center"|2005.
|-
|Broj smrtnih slućajeva uzrokovanih virusom [[HIV]]/[[AIDS]]
|align="right"|'''47.'''
|align="center"|''153''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2156rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Oko 4300 ljudi godišnje umre zbog zaraze virusom [[HIV]]/[[AIDS]].</small>
|align="center"|2007.
|-
|Udjel [[žena]] među zaraženima [[HIV]]-om 
|align="right"|'''107.'''
|align="center"|''112''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_fem_adu_wit_hiv_of_pop_age_15_wit_hiv-adults-hiv-population-ages-15 Svjetska banka]
|<small>16.67% [[HIV]] pozitivnog stanovništva iznad 15 godina čine žene.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Potrošnja [[cigareta]] per capita
|align="right"|'''67.'''
|align="center"|''121''
|[http://www.tobaccoatlas.org/downloads/xls/TA3-07-Cigarette-Consumption2.xls WHO]
|<small>764 cigareta po stanovniku godišnje. [[Pušenje]] je rasprostranjeno kod 29,6% muškaraca odnosno 5,5% žena starijih od 15 godina.<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje weba|last=WHO|title=Core Health Indicators - Iran|publisher=World Health Organization|url=http://apps.who.int/whosis/database/core/core_select_process.cfm?countries=irn&indicators=AlcoholConsumption&indicators=TobaccoUseAdultMale&indicators=TobaccoUseAdultFemale|year=2005.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2007.
|-
|Najniža potrošnja [[alkohol]]a per capita
|align="right"|'''27.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.who.int/substance_abuse/publications/global_alcohol_report/msbgsruprofiles.pdf WHO]
|<small>Godišnja potrošnja [[Alkoholno piće|alkoholnih pića]] iznosi 1.02 litre po stanovniku.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Postotak uživanja [[Marihuana|marihuane]]
|align="right"|'''31.'''
|align="center"|''67''
|[http://www.unodc.org/pdf/WDR_2006/wdr2006_chap6_consumption.pdf UN]
|<small>Oko 4,2% stanovništva.</small>
|align="center"|1999.
|-
|Najveće zaplijene [[heroin]]a
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.unodc.org/documents/wdr/WDR_2009/WDR2009_eng_web.pdf UN]
|<small>84% svjetskih zaplijena [[heroin]]a koji golemom većinom dolazi iz [[Afganistan]]a.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Potrošnja [[Kava|kave]] per capita
|align="right"|'''132.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://earthtrends.wri.org/searchable_db/results.php?years=-1&variable_ID=294&theme=6&cID=1,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,18,19,20,21,23,24,25,26,210,27,28,29,30,31,32,33,34,211,35,36,37,38,39,40,41,42,213,43,45,46,47,48,44,50,51,52,53,54,55,56,57,59,60,61,62,63,66,67,68,70,72,218,73,74,76,77,78,79,80,81,82,83,84,85,86,87,88,89,90,91,92,93,94,95,96,97,98,99,100,102,103,104,105,106,107,108,111,112,113,114,116,117,120,121,122,124,125,126,127,128,129,130,131,132,134,135,136,137,138,139,140,141,142,143,144,145,146,147,148,149,151,152,153,229,154,155,156,157,202,158,159,160,161,162,163,164,165,166,167,168,169,170,171,172,173,174,175,178,179,180,181,182,183,184,186,187,189,190,191,193,194,195,199,204,205&ccID=0 ''World Resources Institute'']
|<small>Godišnje se po stanovniku potroši oko 0,1 kg [[Kava|kave]].</small>
|align="center"|2006.
|-
|Potrošnja [[čaj]]a per capita
|align="right"|'''8.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.mapsofworld.com/world-top-ten/world-top-ten-tea-consumer-countries.html ''Maps of World'']
|<small>Godišnje se po stanovniku potroši oko 1.43 kg [[čaj]]a.</small>
|align="center"|2006.
|-
|Postotak potrošnje [[jod]]irane [[sol]]i
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''112''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_nut_of_hou_con_iod_sal-nutrition-households-consuming-iodized-salt UN]
|<small>94% kućanstava koristi [[jod]]iranu [[sol]].</small>
|align="center"|2002.
|-
|Potrošnja [[Pšenica|pšenice]] per capita
|align="right"|'''7.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/agr_gra_whe_con_percap-grains-wheat-consumption-per-capita Američka vlada]
|<small>Godišnje se po stanovniku potroši oko 195 kg [[Pšenica|pšenice]].</small>
|align="center"|2004.
|-
|Broj [[Plastična kirurgija|plastičnih operacija]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.artipot.com/articles/663566/nose-plastic-surgery-in-iran.htm ''Artipot'']
|<small>Oko 100.000 plastičnih operacija godišnje.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj presađivanja [[bubreg]]a
|align="right"|'''4.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://edition.presstv.ir/detail/31609.html ''PressTV'']
|<small>Godišnje se presadi oko 2000 [[bubreg]]a.</small>
|align="center"|2007.
|-
|Broj presađivanja [[bubreg]]a per capita
|align="right"|'''35.'''
|align="center"|''47''
|[http://www.nationmaster.com/graph/hea_tra_kid_percap-health-transplants-kidney-per-capita ''Worldwide Transplant Center Directory'']
|<small>U 2002. godini presađeno je 3.35205 [[bubreg]]a na milijun stanovnika.</small>
|align="center"|2002.
|}

==== Obrazovanje ====
{{Glavni|Obrazovanje u Iranu}}
{| class="wikitable sortable" 
!Statistika
!Kotiranje<br>Irana
!Broj<br>zemalja
!Izvor
!Opis
!Godina
|-
|Postotak izdvajanja na [[obrazovanje]]
|align="right"|'''19.'''
|align="center"|''161''
|[http://www.nationmaster.com/graph/edu_pub_spe_on_edu_tot_of_gov_exp-public-spending-total-government-expenditure Svjetska banka]
|<small>Na [[obrazovanje]] se izdvaja 22.85% od ukupnog državnog [[budžet]]a odnosno oko 110 milijardi [[USD]] godišnje (2011.).</small>
|align="center"|2005.
|-
|Stopa [[pismenost]]i
|align="right"|'''86.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/irannadlanu IKC]
|<small>Prema službenim izvorima iz 2006. godine stopa [[pismenost]]i iznad 15 godina iznosi 92,7%, a iznad šest godina 84,6% (54,082.000 od 63,920.000 stanovnika).<ref name="IranLit2006">{{per oznaka}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Statistical Centre of Iran|title=15.3. Literate Population Aged Six and Over in Urban and Rural Areas by Sex and Ostan, 1385 census|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98862&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref> Stopa [[nepismenost]]i smanjena je sa 52,5% u 1976. na 7,3% u 2006. godini. Dodatak: [http://iran.unfpa.org/Documents/SCI%20Charts/Literacy.jpg Statistički zemljovid pismenosti]</small>
|align="center"|2006.
|-
|Stopa [[pismenost]]i kod [[muškarac]]a (>6 g.)
|align="right"|'''114.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[UN]]
|<small>Stopa [[pismenost]]i kod [[muškarac]]a iznad šest godina starosti iznosi 88.74% odnosno 28,835.000 od 32,494.000 muškaraca.<ref name="IranLit2006"/> Dodatak: [http://iran.unfpa.org/Documents/SCI%20Charts/Literacy%20for%20Men.jpg Statistički zemljovid pismenosti muškaraca]</small>
|align="center"|2006.
|-
|Stopa [[pismenost]]i kod [[muškarac]]a (15-24 g.)
|align="right"|'''54.'''
|align="center"|''155''
|[http://www.nationmaster.com/graph/edu_lit_rat_age_1524_men-rates-aged-15-24-men UN]
|<small>98.1% muškog stanovništva između 15 i 24 godine starosti je pismeno.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Stopa [[pismenost]]i kod [[žena]] (>6 g.)
|align="right"|'''115.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[UN]]
|<small>Stopa [[pismenost]]i kod [[žena]] iznad šest godina starosti iznosi 80.25% odnosno 25,247.000 od 31,426.000 žena.<ref name="IranLit2006"/> Stopa je 1976. godine iznosila 25,5%. Dodatak: [http://iran.unfpa.org/Documents/SCI%20Charts/Literacy%20for%20Women.jpg Statistički zemljovid pismenosti žena]</small>
|align="center"|2006.
|-
|Stopa [[pismenost]]i kod [[žena]] (15-24 g.)
|align="right"|'''54.'''
|align="center"|''155''
|[http://www.nationmaster.com/graph/edu_lit_rat_you_fem_of_fem_age_1524-female-females-ages-15-24 UN]
|<small>80.82% žena stanovništva između 15 i 24 godine starosti je pismeno.</small>
|align="center"|1990.
|-
|Omjer [[pismenost]]i [[Žena|Ž]]/[[Muškarac|M]] stanovništva (15-24 g.)
|align="right"|'''87.'''
|align="center"|''155''
|[http://www.nationmaster.com/graph/edu_wom_to_men_par_ind_as_rat_of_lit_rat_age_1524-literacy-rates-aged-15-24 UN]
|<small>Omjer pismenosti između [[žena]] i [[muškarac]]a od 15 do 24 godine starosti iznosi 0.99.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Broj objavljenih [[knjiga]]
|align="right"|'''7.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[UNESCO]]
|<small>Godišnje se objavi oko 65.000 novih naslova.<ref>Vidi:<br>• {{per oznaka}} {{Citiranje weba|last=Raja News|url=http://www.rajanews.com/detail.asp?id=68753|title=انتشار 65 هزار عنوان کتاب تا پایان سال|publisher=Rajanews.com|year=2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}<br>• {{per oznaka}} {{Citiranje weba|last=Dolat|url=http://www.dolat.ir/NSite/FullStory/?id=197373|title= هزار عنوان کتاب تا پایان امسال منتشر مى شود
65|publisher=Dolat.ir|year=2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj objavljenih [[knjiga]] o [[:Kategorija:Primijenjene znanosti|primijenjenim znanostima]]
|align="right"|'''16.'''
|align="center"|''99''
|[http://www.nationmaster.com/graph/med_boo_pro_tit_by_the_uni_dec_cla_app_sci-universal-decimal-classification-applied-sciences UN]
|<small>Godišnje se objavi 2426 [[knjiga]] o [[:Kategorija:Primijenjene znanosti|primijenjenim znanostima]].</small>
|align="center"|1999.
|-
|Broj objavljenih [[knjiga]] o [[Prirodne znanosti|prirodnim znanostima]]
|align="right"|'''7.'''
|align="center"|''94''
|[http://www.nationmaster.com/graph/med_boo_pro_tit_by_the_uni_dec_cla_pur_sci-universal-decimal-classification-pure-sciences UN]
|<small>Godišnje se objavi 1844 [[knjiga]] o [[Prirodne znanosti|prirodnim znanostima]].</small>
|align="center"|1999.
|-
|Broj objavljenih [[knjiga]] o [[Društvene znanosti|društvenim znanostima]]
|align="right"|'''30.'''
|align="center"|''99''
|[http://www.nationmaster.com/graph/med_boo_pro_tit_by_the_uni_dec_cla_soc_sci-universal-decimal-classification-social-sciences UN]
|<small>Godišnje se objavi 1319 [[knjiga]] o [[Društvene znanosti|društvenim znanostima]].</small>
|align="center"|1999.
|-
|Broj objavljenih [[Filologija|filoloških]] [[knjiga]]
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''91''
|[http://www.nationmaster.com/graph/med_boo_pro_tit_by_the_uni_dec_cla_phi-titles-universal-decimal-classification-philology UN]
|<small>Godišnje se objavi 1486 [[Filologija|filoloških]] [[knjiga]].</small>
|align="center"|1999.
|-
|Broj objavljenih [[knjiga]] o [[Teologija|teologiji]]
|align="right"|'''2.'''
|align="center"|''96''
|[http://www.nationmaster.com/graph/med_boo_pro_tit_by_the_uni_dec_cla_rel_the-universal-decimal-classification-religion-theology UN]
|<small>Godišnje se objavi 4504 [[knjiga]] o [[Teologija|teologiji]].</small>
|align="center"|1999.
|-
|Broj objavljenih [[knjiga]] o [[Filozofija|filozofiji]] i [[Psihologija|psihologiji]]
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''83''
|[http://www.nationmaster.com/graph/med_boo_pro_tit_by_the_uni_dec_cla_phi_psy-universal-decimal-classification-philosophy-psychology UN]
|<small>Godišnje se objavi 706 [[knjiga]] o [[Filozofija|filozofiji]] i [[Psihologija|psihologiji]].</small>
|align="center"|1999.
|-
|Broj objavljenih [[knjiga]] o [[umjetnost]]i i [[Rekreacija|rekreaciji]]
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''93''
|[http://www.nationmaster.com/graph/med_boo_pro_tit_by_the_uni_dec_cla_art_and_rec-universal-decimal-classification-arts-recreation UN]
|<small>Godišnje se objavi 733 [[knjiga]] o [[umjetnost]]i i [[Rekreacija|rekreaciji]].</small>
|align="center"|1999.
|-
|Broj objavljenih [[knjiga]] neodređenih tema
|align="right"|'''12.'''
|align="center"|''88''
|[http://www.nationmaster.com/graph/med_boo_pro_tit_by_the_uni_dec_cla_gen-titles-universal-decimal-classification-generalities UN]
|<small>Godišnje se objavi 612 [[knjiga]] neodređenih tema.</small>
|align="center"|1999.
|-
|Broj objavljenih [[Književnost|književnih]] djela
|align="right"|'''54.'''
|align="center"|''98''
|[http://www.nationmaster.com/graph/med_boo_pro_tit_by_the_uni_dec_cla_lit-titles-universal-decimal-classification-literature UN]
|<small>Godišnje se objavi 247 [[Književnost|književnih]] djela.</small>
|align="center"|1999.
|-
|Broj [[učenik]]a u [[Osnovna škola|osnovnim školama]]
|align="right"|'''19.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=177 UNESCO]
|<small>[[Osnovna škola|Osnovne škole]] pohađa 5,725.620 [[učenik]]a.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Broj [[učenik]]a u [[Srednja škola|srednjim školama]]
|align="right"|'''11.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=179 UNESCO]
|<small>[[Srednja škola|Srednje škole]] pohađa 7,348.681 [[učenik]]a.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Prosječno trajanje [[Obrazovanje|školovanja]]
|align="right"|'''49.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Complete_reprint.pdf UN]
|<small>Prosječno trajanje školovanja iznosi 14 godina (Napomena: osnovna i srednja škola zajedno traju 11 godina).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Stopa uspješnosti [[Škola|školovanja]]
|align="right"|'''29.'''
|align="center"|''158''
|[http://www.savethechildren.org/jump.jsp?path=/publications/state-of-the-worlds-mothers-report/state-worlds-mothers-report-2009.pdf?WT.mc_id=0509_sowm_b_fullr ''Save the Children'']
|<small>Stopa je složeno uvjetovana zdravstvenim, demografskim i školskim čimbenicima.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Student|studenata]]
|align="right"|'''8.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]
|<small>Sa 3,391.852 [[Student|studenata]] Iran se nalazi na osmom mjestu iza [[Kina|Kine]] (26,691.696), [[SAD|Sjedinjenih Država]] (18,248.124), [[Indija|Indije]] (14,862.962), [[Rusija|Rusije]] (9,446.408), [[Brazil]]a (5,958.135), [[Indonezija|Indonezije]] (4,419.577) i [[Japan]]a (3,938.632).</small>
|align="center"|2008.
|-
|Stopa broja [[Student|studenata]]
|align="right"|'''25.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=167 UNESCO]
|<small>4716 [[Student|studenata]] na 100.000 stanovnika.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Broj [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]]
|align="right"|'''8.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]
|<small>Sa 1,795.929 [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] Iran se nalazi na osmom mjestu iza [[Kina|Kine]] (13,024.326), [[SAD|Sjedinjenih Država]] (10,432.214), [[Indija|Indije]] (5,815.521), [[Rusija|Rusije]] (5,325.544), [[Brazil]]a (3,322.910), [[Indonezija|Indonezije]] (2,096.556) i [[Japan]]a (1,801.673). Žene čine 52.95% udjela u ukupnom broju iranskih studenata.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Stopa broja [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]]
|align="right"|'''22.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=167 UNESCO]
|<small>4362 [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] na 100.000 stanovnika.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Broj [[Student|studenata]] na [[Obrazovanje|obrazovnim]] područjima
|align="right"|'''17.''' <!-- Rusija, Kina i Indija nisu na popisu, no podrazumijeva se da kotiraju iznad Irana. -->
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]
|<small>[[Obrazovanje|Obrazovna]] područja pohađa 187.654 iranskih [[Student|studenata]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Broj [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] na [[Obrazovanje|obrazovnim]] područjima
|align="right"|'''16.''' 
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]
|<small>[[Obrazovanje|Obrazovna]] područja pohađa 132.034 [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]]. Žene čine 70.36% udjela u ukupnom broju iranskih studenata na navedenom području.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Broj [[Student|studenata]] na [[Humanističke znanosti|humanističkim]] i [[Umjetnost|umjetničkim]] područjima
|align="right"|'''8.''' <!-- Rusija, Kina i Indija nisu na popisu, no podrazumijeva se da kotiraju iznad Irana. -->
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]
|<small>[[Humanističke znanosti|Humanistička]] i [[Umjetnost|umjetnička]] područja pohađa 348.467 iranskih [[Student|studenata]].</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] na [[Humanističke znanosti|humanističkim]] i [[Umjetnost|umjetničkim]] područjima
|align="right"|'''7.''' <!-- Rusija, Kina i Indija nisu na popisu, no podrazumijeva se da kotiraju iznad Irana. -->
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]
|<small>[[Humanističke znanosti|Humanistička]] i [[Umjetnost|umjetnička]] područja pohađa 246.481 [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]]. Žene čine 70.73% udjela u ukupnom broju iranskih studenata na navedenom području.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Student|studenata]] na [[Društvene znanosti|drušvenim znanostima]] (uključujući [[pravo]] i [[Ekonomija|ekonomiju]])
|align="right"|'''9.''' <!-- Rusija, Kina i Indija nisu na popisu, no podrazumijeva se da kotiraju iznad Irana. -->
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]
|<small>[[Društvene znanosti]] (uključujući [[pravo]] i [[Ekonomija|ekonomiju]]) pohađa 1,058.191 iranskih [[Student|studenata]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Broj [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] na [[Društvene znanosti|drušvenim znanostima]] (uključujući [[pravo]] i [[Ekonomija|ekonomiju]])
|align="right"|'''7.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]
|<small>[[Društvene znanosti]] (uključujući [[pravo]] i [[Ekonomija|ekonomiju]]) pohađa 599.850 [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]]. Žene čine 56.69% udjela u ukupnom broju iranskih studenata na navedenom području.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Broj [[Student|studenata]] na [[Prirodne znanosti|prirodnim znanostima]]
|align="right"|'''6.''' <!-- Rusija, Kina i Indija nisu na popisu, no podrazumijeva se da kotiraju iznad Irana. -->
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]
|<small>[[Prirodne znanosti]] pohađa 366.850 iranskih [[Student|studenata]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Broj [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] na [[Prirodne znanosti|prirodnim znanostima]]
|align="right"|'''4.''' <!-- Rusija i Kina nisu na popisu, no podrazumijeva se da kotiraju iznad Irana. -->
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]
|<small>[[Prirodne znanosti]] pohađa 250.089 [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Najveći omjer [[Žena|Ž]]/[[Muškarac|M]] [[Student|studenata]] na [[Prirodne znanosti|prirodnim znanostima]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]
|<small>[[Žena|Žene]] čine 68.17% ukupnog broja iranskih [[Student|studenata]] na [[Prirodne znanosti|prirodnim znanostima]] što je najveći udjel na svijetu.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Broj [[Student|studenata]] na [[Znanost#Tehničke znanosti i tehnologija|tehničkim znanostima]]
|align="right"|'''5.''' <!-- Rusija, Kina i Indija nisu na popisu, no podrazumijeva se da kotiraju iznad Irana. -->
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]
|<small>[[Znanost#Tehničke znanosti i tehnologija|Tehničke znanosti]] pohađa 1,078.822 iranskih [[Student|studenata]].</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] na [[Znanost#Tehničke znanosti i tehnologija|tehničkim znanostima]]
|align="right"|'''1.''' <!-- Napomena: za Rusiju i Kinu nema podataka. -->
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]
|<small>[[Znanost#Tehničke znanosti i tehnologija|Tehničke znanosti]] pohađa 332.433 [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] što Iran svrstava na prvo mjesto u svijetu, a slijede ga [[Sjedinjene Države]] sa 235.312 studentica.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Broj [[Student|studenata]] na [[Znanost#Poljoprivredne znanosti|poljoprivrednim znanostima]]
|align="right"|'''1.''' <!-- Napomena: za Rusiju, Indiju i Kinu nema podataka. -->
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]
|<small>[[Znanost#Poljoprivredne znanosti|Poljoprivredne znanosti]] pohađa 149.356 iranskih [[Student|studenata]] što Iran svrstava na prvo mjesto u svijetu, a slijede ga [[Sjedinjene Države]] sa 127.290 studenata.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Broj [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] na [[Znanost#Poljoprivredne znanosti|poljoprivrednim znanostima]]
|align="right"|'''1.''' <!-- Napomena: za Rusiju, Indiju i Kinu nema podataka. -->
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]
|<small>[[Znanost#Poljoprivredne znanosti|Poljoprivredne znanosti]] pohađa 68.328 [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] što Iran svrstava na prvo mjesto u svijetu, a slijede ga [[Sjedinjene Države]] sa 62.209 studentica.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Broj [[Student|studenata]] na [[Znanost#Medicinske znanosti|medicinskim znanostima]]
|align="right"|'''10.''' <!-- Napomena: za Rusiju, Indiju i Kinu nema podataka. -->
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]
|<small>[[Znanost#Medicinske znanosti|Medicinske znanosti]] pohađa 217.355 iranskih [[Student|studenata]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Broj [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] na [[Znanost#Medicinske znanosti|medicinskim znanostima]]
|align="right"|'''9.''' <!-- Napomena: za Rusiju, Indiju i Kinu nema podataka. -->
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]
|<small>[[Znanost#Medicinske znanosti|Medicinske znanosti]] pohađa 110.732 [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Broj [[Student|studenata]] na [[Usluga|uslužnim]] područjima
|align="right"|'''13.''' <!-- Napomena: za Rusiju, Indiju i Kinu nema podataka. -->
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]
|<small>[[Usluga|Uslužna]] područja pohađa 65.912 iranskih [[Student|studenata]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Broj [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]] na [[Usluga|uslužnim]] područjima
|align="right"|'''8.''' <!-- Napomena: za Rusiju, Indiju i Kinu nema podataka. -->
|align="center"|''Svijet''
|[http://stats.uis.unesco.org/unesco/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=168 UNESCO]
|<small>[[Usluga|Uslužna]] područja pohađa 36.857 [[Žena|ženskih]] [[Student|studenata]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|[[Sveučilište]] s najviše [[Student|studenata]]
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.worldbreakingrecord.com/2010/09/top-10-largest-universities-in-world.html WBR]
|<small>Islamsko slobodno sveučilište (Azadi) iz [[Teheran]]a sa 1,5 milijuna [[Student|studenata]] treće je najveće na svijetu.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Privatno [[sveučilište]] s najviše [[Student|studenata]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Jul10.pdf ''Turquoise Partners'']
|<small>Islamsko slobodno sveučilište (Azadi) iz [[Teheran]]a sa 1,5 milijuna [[Student|studenata]] najveće je privatno sveučilište na svijetu.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Stopa obrazovno-ekonomske uspješnosti [[Sveučilište|sveučilišta]]
|align="right"|'''34.'''
|align="center"|''Svijet''
||[http://www.educationcounts.govt.nz/__data/assets/pdf_file/0006/73491/Rankings-report-final.pdf Ministry of Education (NZ)]
|<small>Stopa obuhvaća omjer financijskih izdataka za obrazovanje i uspješnosti [[Sveučilište|sveučilišta]].</small>
|align="center"|2009.
|-
|Najviše osvojeno mjesto na [[Matematika|matematičkoj]] olimpijadi
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''76''
|[http://www.imo-official.org/results.aspx IMO]
|<small>Najbolje skupno mjesto (1.) osvojeno je 1998. godine na [[Tajvan]]u. Od prvog natjecanja 1985. do danas pojedinačno je osvojeno 31 zlatnih, 71 srebrnih i 30 brončanih medalja.<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IMO|title=Countries: Iran|publisher=International Mathematical Olympiad|location=Ljubljana|url=http://www.imo-official.org/country_info.aspx?code=IRN|year=2011.|accessdate=18. ožujka 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IMO|title=Iran - Team Results|publisher=International Mathematical Olympiad|location=Ljubljana|url=http://www.imo-official.org/country_team_r.aspx?code=IRN|year=2011.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2011.
|-
|Najviše osvojeno mjesto na [[Fizika|fizičkoj]] olimpijadi
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.jyu.fi/tdk/kastdk/olympiads/history.pdf PAS]
|<small>Najbolje skupno mjesto (1.) osvojeno je 1997. godine. Od prvog natjecanja 1989. do danas pojedinačno je osvojeno 25 zlatnih, 28 srebrnih i 17 brončanih medalja.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najviše osvojeno mjesto na [[Kemija|kemijskoj]] olimpijadi
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://olympiads.ijs.si/icho/database/olimpiads/Icho/Icho28/results.html IJS]
|<small>Najbolje skupno mjesto (3.) osvojeno je 1996. godine u [[Moskva|Moskvi]].</small>
|align="center"|2011.
|}

===== Znanost i tehnologija =====
{{Glavni|Znanost i tehnologija u Iranu}}
{| class="wikitable sortable" 
!Statistika
!Kotiranje<br>Irana
!Broj<br>zemalja
!Izvor
!Opis
!Godina
|-
|Najveći [[Znanost|znanstveno]]-[[Tehnologija|tehnološki]] rast
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|<small>• [http://www.science-metrix.com/30years-Paper.pdf ''Science Metrix'' (izvještaj)]<br>• [http://www.science-metrix.com/30years/index.html# ''Science Metrix'' (grafikon)]<br>• [http://www.berr.gov.uk/files/file27330.pdf Britanska vlada]</small>
|<small>Najveći [[Znanost|znanstveno]]-[[Tehnologija|tehnološki]] rast u svijetu. Rast iznosi 1000% u devetogodišnjem razdoblju između 1995. i 2004. godine; povećanje u svjetskom udjelu izdavanja znanstvenih radova od 0.0003% u 1970. do 0.29% u 2004. (porast od ~100.000% u 33 godine)<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Moin|first=Mostafa|coauthors=Mahmoudi, Maryam; Rezaei, Nima|title=Scientific output of Iran at the threshold of the 21st century|publisher=Akadémiai Kiadû & Springer|location=Budapest & Dordrecht
|url=http://www.springerlink.com/content/j3w865q255vgr260/fulltext.pdf?page=1|year=2005.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref> odnosno do 1.02% u 2008. godini (porast od 340.000% u 37 godina)<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Times HE|title=Field rankings for Iran|publisher=Times Higher Education|location=London|url=http://www.timeshighereducation.co.uk/story.asp?storyCode=410623&sectioncode=26|date=4. ožujka 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref>. U 2009. godini rast objave bio je 11 puta veći od svjetskog prosjeka, dok se iranski rast udvostručuje svake tri godine.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Côté|first=Grégoire|coauthors=Archambault, Éric|title=Scientific Collaboration between Canada and Developing Countries, 1992-2003|publisher=Science Metrix|location=Montréal, Québec|url=http://www.science-metrix.com/pdf/SM_2005_002_CNS_Collaboration_Canada-Developing_Countries.pdf|date=ožujak 2005.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2011.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova
|align="right"|'''20.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=0&category=0&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 25.880 [[Znanost|znanstvenih]] radova (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] citata
|align="right"|'''19.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=0&category=0&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini objavljeno je 24.587 [[Znanost|znanstvenih]] citata (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Biologija|biologiji]]
|align="right"|'''16.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1100&category=0&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 2373 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Biologija|biologiji]] (5. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Agronomija|agronomiji]]
|align="right"|'''11.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1100&category=1102&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdana su 550 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Agronomija|agronomiji]] (4. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Zoologija|zoologiji]]
|align="right"|'''19.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1100&category=1103&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdana su 348 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Zoologija|zoologiji]] (4. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Prehrana|prehrani]]
|align="right"|'''17.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1100&category=1106&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 526 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Prehrana|prehrani]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Hortikultura|hortikulturi]]
|align="right"|'''11.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1100&category=1108&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdana su 183 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Hortikultura|hortikulturi]] (4. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Botanika|botanici]]
|align="right"|'''20.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1100&category=1110&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 436 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Botanika|botanici]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Tlo|tlu]]
|align="right"|'''16.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1100&category=1111&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdana su 172 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Tlo|tlu]] (4. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Biokemija|biokemiji]]
|align="right"|'''21.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1300&category=1303&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdana su 582 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Biokemija|biokemiji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Rak (bolest)|zloćudnim novotvorinama]]
|align="right"|'''27.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1300&category=1306&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdana su 159 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Rak (bolest)|zloćudnim novotvorinama]] (7. u [[Azija|Aziji]], 3. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Klinika|kliničkoj]] [[Biokemija|biokemiji]]
|align="right"|'''23.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1300&category=1308&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 159 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Klinika|kliničkoj]] [[Biokemija|biokemiji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Endokrinologija|endokrinologiji]]
|align="right"|'''28.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1300&category=1310&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 144 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Endokrinologija|endokrinologiji]] (7. u [[Azija|Aziji]], 3. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Genetika|genetici]]
|align="right"|'''32.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1300&category=1311&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 218 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Genetika|genetici]] (8. u [[Azija|Aziji]], 3. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Molekula|molekularnoj]] [[Medicina|medicini]]
|align="right"|'''20.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1300&category=1313&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 113 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Molekula|molekularnoj]] [[Medicina|medicini]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Strukturalizam|strukturalnoj]] [[Biologija|biologiji]]
|align="right"|'''12.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1300&category=1315&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 205 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Strukturalizam|strukturalnoj]] [[Biologija|biologiji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemijskom]] [[Inženjerstvo|inženjerstvu]]
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1500&category=0&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdana su 1388 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Kemija|kemijskom]] [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[katalizator]]ima
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1500&category=1503&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdana su 133 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[katalizator]]ima (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemijskoj]] [[Zaštita na radu|zaštiti]]
|align="right"|'''12.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1500&category=1504&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 80 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemijskoj]] [[Zaštita na radu|zaštiti]] (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemijskoj]] [[Filtracija|filtraciji]]
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1500&category=1506&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 126 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemijskoj]] [[Filtracija|filtraciji]] (3. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemijskim]] [[fluid]]ima
|align="right"|'''11.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1500&category=1507&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdan je 241 [[Znanost|znanstveni]] rad o [[Kemija|kemijskim]] [[fluid]]ima (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemijskoj]] [[Tehnologija|tehnologiji]]
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1500&category=1508&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 206 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemijskoj]] [[Tehnologija|tehnologiji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemiji]]
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1600&category=0&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 2835 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemiji]] (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Analitička kemija|analitičkoj kemiji]]
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1600&category=1602&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 427 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Analitička kemija|analitičkoj kemiji]] (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Elektrokemija|elektrokemiji]]
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1600&category=1603&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 263 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Elektrokemija|elektrokemiji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Anorganska kemija|anorganskoj kemiji]]
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1600&category=1604&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 286 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Anorganska kemija|anorganskoj kemiji]] (4. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Organska kemija|organskoj kemiji]]
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1600&category=1605&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 480 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Organska kemija|organskoj kemiji]] (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o teoretskoj i [[Fizikalna kemija|fizikalnoj kemiji]]
|align="right"|'''16.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1600&category=1606&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 548 [[Znanost|znanstvenih]] radova o teoretskoj i [[Fizikalna kemija|fizikalnoj kemiji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Spektroskopija|spektroskopiji]]
|align="right"|'''16.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1600&category=1607&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 136 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Spektroskopija|spektroskopiji]] (4. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Računalstvo|računalstvu]]
|align="right"|'''22.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1700&category=0&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 1300 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Računalstvo|računalstvu]] (7. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Umjetna inteligencija|umjetnoj inteligenciji]]
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1700&category=1702&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdana su 242 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Umjetna inteligencija|umjetnoj inteligenciji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Računalne mreže|računalnim mrežama]] i [[Komunikacijske znanosti|komunikacijama]]
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1700&category=1705&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 168 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Računalne mreže|računalnim mrežama]] i [[Komunikacijske znanosti|komunikacijama]] (7. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o računalnim [[aplikacija]]ma
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1700&category=1706&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 325 [[Znanost|znanstvenih]] radova o računalnim [[aplikacija]]ma (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Ljudi|ljudsko]]-[[Računalo|računalnoj]] interakciji
|align="right"|'''23.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1700&category=1709&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 20 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Ljudi|ljudsko]]-[[Računalo|računalnoj]] interakciji (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Informacijski sustav|informacijskim sustavima]]
|align="right"|'''21.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1700&category=1710&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 117 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Informacijski sustav|informacijskim sustavima]] (8. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o prijenosu računalnog [[signal]]a
|align="right"|'''16.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1700&category=1711&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 111 [[Znanost|znanstvenih]] radova o prijenosu računalnog [[signal]]a (7. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[softver]]u
|align="right"|'''26.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1700&category=1712&region=all&year=2010&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2010. godini izdano je 118 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[softver]]u (8. u [[Azija|Aziji]], 3. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[menadžment]]u [[Informacijski sustav|informacijskih sustava]]
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1800&category=1802&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 98 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[menadžment]]u [[Informacijski sustav|informacijskih sustava]] (5. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[menadžment]]u [[znanost]]i
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1800&category=1803&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 107 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[menadžment]]u [[znanost]]i (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Stomatologija|stomatologiji]]
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=3500&category=0&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdana su 123 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Stomatologija|stomatologiji]] (5. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o oralnoj [[Kirurgija|kirurgiji]]
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=3500&category=3504&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je šest [[Znanost|znanstvenih]] radova o oralnoj [[Kirurgija|kirurgiji]] (2. u [[Azija|Aziji]], 3. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[geoznanosti]]ma
|align="right"|'''34.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1900&category=0&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 528 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[geoznanosti]]ma (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Ekonomska geologija|ekonomskoj geologiji]]
|align="right"|'''16.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1900&category=1905&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 14 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Ekonomska geologija|ekonomskoj geologiji]] (3. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Geotehnika|geotehničkom]] [[Inženjerstvo|inženjerstvu]]
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1900&category=1909&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdana su 124 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Geotehnika|geotehničkom]] [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] (4. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[:Kategorija:Energetika|energetici]]
|align="right"|'''16.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2100&category=0&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdan je 381 [[Znanost|znanstveni]] rad o [[:Kategorija:Energetika|energetici]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[:Kategorija:Energetika|energetskoj]] tehnologiji
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2100&category=2102&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdan je 201 [[Znanost|znanstveni]] rad o [[:Kategorija:Energetika|energetskoj]] tehnologiji (4. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o tehnologiji [[goriva]]
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2100&category=2103&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdana su 104 [[Znanost|znanstvena]] rada o tehnologiji [[goriva]] (4. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Nuklearna energija|nuklearnoj energiji]]
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2100&category=2104&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 136 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Nuklearna energija|nuklearnoj energiji]] (4. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivim izvorima energije]]
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2100&category=2105&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 109 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivim izvorima energije]] (5. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Inženjerstvo|inženjerstvu]]
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=0&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdana su 2983 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[zrakoplov]]nom [[Inženjerstvo|inženjerstvu]]
|align="right"|'''16.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2202&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 39 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[zrakoplov]]nom [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Arhitektura|arhitekturi]]
|align="right"|'''17.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2216&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdan je 21 [[Znanost|znanstveni]] rad o [[Arhitektura|arhitekturi]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Građevinarstvo|građevinarstvu]]
|align="right"|'''20.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2215&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 50 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Građevinarstvo|građevinarstvu]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Strukturalizam|strukturalnom]] [[Građevinarstvo|građevinarstvu]]
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2205&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 245 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Strukturalizam|strukturalnom]] [[Građevinarstvo|građevinarstvu]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Računalstvo|računalnoj]] [[Mehanika|mehanici]]
|align="right"|'''16.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2206&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdana su 153 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Računalstvo|računalnoj]] [[Mehanika|mehanici]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o nadzornom [[Inženjerstvo|inženjerstvu]]
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2207&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 380 [[Znanost|znanstvenih]] radova o nadzornom [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Elektronika|elektroničkom]] [[Inženjerstvo|inženjerstvu]]
|align="right"|'''17.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2208&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdana su 934 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Elektronika|elektroničkom]] [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] (7. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Industrija|industrijskom]] [[Inženjerstvo|inženjerstvu]]
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2209&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdana su 322 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Industrija|industrijskom]] [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Mehanika|mehaničkom]] [[Inženjerstvo|inženjerstvu]]
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2210&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdana su 444 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Mehanika|mehaničkom]] [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Mehanika|mehanici]] materijala
|align="right"|'''17.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2211&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdana su 152 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Mehanika|mehanici]] materijala (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[ocean]]skom [[Inženjerstvo|inženjerstvu]]
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2212&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 55 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[ocean]]skom [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o biomedicinskom [[Inženjerstvo|inženjerstvu]]
|align="right"|'''19.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2204&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdana su 103 [[Znanost|znanstvena]] rada o biomedicinskom [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Inženjerstvo|inženjerskoj]] [[Zaštita na radu|zaštiti]]
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2200&category=2213&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 229 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Inženjerstvo|inženjerskoj]] [[Zaštita na radu|zaštiti]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Zaštita okoliša|zaštiti okoliša]]
|align="right"|'''21.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2300&category=0&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 986 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Zaštita okoliša|zaštiti okoliša]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] u [[Zaštita okoliša|zaštiti okoliša]]
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2300&category=2305&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 218 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] u [[Zaštita okoliša|zaštiti okoliša]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[planet]]arnim promjenama
|align="right"|'''17.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2300&category=2306&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 29 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[planet]]arnim promjenama (4. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Otrov|toksikologiji]] i mutagenosti
|align="right"|'''17.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2300&category=2307&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdana su 94 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Otrov|toksikologiji]] i mutagenosti (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Gospodarenje otpadom|gospodarenju otpadom]]
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2300&category=2311&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdana su 74 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Gospodarenje otpadom|gospodarenju otpadom]] (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o upravljanju [[Voda|vodom]]
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2300&category=2312&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 225 [[Znanost|znanstvenih]] radova o upravljanju [[Voda|vodom]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Znanost materijala|znanosti materijala]]
|align="right"|'''16.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2500&category=0&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 1938 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Znanost materijala|znanosti materijala]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemiji]] materijala
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2500&category=2505&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 299 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Kemija|kemiji]] materijala (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[polimer]]ima i [[Plastika|plastici]]
|align="right"|'''10.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2500&category=2507&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 358 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[polimer]]ima i [[Plastika|plastici]] (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Matematika|matematici]]
|align="right"|'''20.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2600&category=0&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 1.253 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Matematika|matematici]] (7. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Algebra|algebri]]
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2600&category=2602&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 88 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Algebra|algebri]] (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Matematička analiza|matematičkoj analizi]]
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2600&category=2603&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 106 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Matematička analiza|matematičkoj analizi]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o primijenjenoj [[Matematika|matematici]]
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2600&category=2604&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdana su 523 [[Znanost|znanstvena]] rada o primijenjenoj [[Matematika|matematici]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o računarskoj [[Matematika|matematici]]
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2600&category=2605&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 156 [[Znanost|znanstvenih]] radova o računarskoj [[Matematika|matematici]] (5. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Optimizacija (matematika)|matematičkoj optimizaciji]]
|align="right"|'''10.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2600&category=2606&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdana su 52 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Optimizacija (matematika)|matematičkoj optimizaciji]] (4. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Matematika|matematičkom]] modeliranju
|align="right"|'''17.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2600&category=2611&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 145 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Matematika|matematičkom]] modeliranju (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Numerička analiza|numeričkoj analizi]]
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2600&category=2612&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdana su 62 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Numerička analiza|numeričkoj analizi]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Medicina|medicini]]
|align="right"|'''23.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=0&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 4368 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Medicina|medicini]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Medicina|medicinskoj]] [[Biokemija|biokemiji]]
|align="right"|'''11.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=2704&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 45 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Medicina|medicinskoj]] [[Biokemija|biokemiji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Endokrinologija|endokrinologiji]]
|align="right"|'''17.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=2712&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 135 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Endokrinologija|endokrinologiji]] (3. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Epidemiologija|epidemiologiji]]
|align="right"|'''22.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=2713&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 35 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Epidemiologija|epidemiologiji]] (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Reprodukcija|reproduktivnoj]] [[Medicina|medicini]]
|align="right"|'''8.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=2743&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdana su 62 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Reprodukcija|reproduktivnoj]] [[Medicina|medicini]] (3. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[kirurgija]]
|align="right"|'''23.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=2746&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdana su 222 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[kirurgija]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Doniranje organa#Presađivanje organa|transplantaciji]]
|align="right"|'''16.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=2747&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 76 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Doniranje organa#Presađivanje organa|transplantaciji]] (4. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Radiologija|radiologiji]] i nuklearnoj medicini
|align="right"|'''22.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=2741&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 136 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Radiologija|radiologiji]] i nuklearnoj medicini (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Farmakologija|farmakologiji]]
|align="right"|'''21.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=2736&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 86 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Farmakologija|farmakologiji]] (5. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Oftalmologija|oftalmologiji]]
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=2731&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 127 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Oftalmologija|oftalmologiji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Interna medicina|internoj medicini]]
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=2700&category=2724&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 86 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Interna medicina|internoj medicini]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Veterina|veterini]]
|align="right"|'''17.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=3400&category=0&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdana su 303 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Veterina|veterini]] (4. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj multidisciplinarnih [[Znanost|znanstvenih]] radova
|align="right"|'''9.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=1000&category=0&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 578 multidisciplinarnih [[Znanost|znanstvenih]] radova (5. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Akustika|akustici]]
|align="right"|'''25.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=3100&category=3102&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 36 [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Akustika|akustici]] (7. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o molekularnoj i [[Atomska fizika|atomskoj fizici]]
|align="right"|'''23.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=3100&category=3107&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdan je 201 [[Znanost|znanstveni]] rad o molekularnoj i [[Atomska fizika|atomskoj fizici]] (8. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Radijacija|radijaciji]]
|align="right"|'''16.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=3100&category=3108&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdana su 43 [[Znanost|znanstvena]] rada o [[Radijacija|radijaciji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o statističkoj [[Fizika|fizici]]
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://scimagojr.com/countryrank.php?area=3100&category=3109&region=all&year=2009&order=it&min=0&min_type=it SJR]
|<small>U 2009. godini izdano je 218 [[Znanost|znanstvenih]] radova o statističkoj [[Fizika|fizici]] (4. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Znanost|znanstvenih]] radova o [[Nanotehnologija|nanotehnologiji]]
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://en.nano.ir/files/inicquarterly_oct2009.pdf ''Nano.ir'']
|<small>912 izdanih članaka o [[Nanotehnologija|nanotehnologiji]] (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]); godišnji rast od oko 12,2%.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Istraživanje [[Matične stanice|matičnih stanica]]
|align="right"|'''Top-10'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.washingtontimes.com/news/2009/apr/15/iran-at-forefront-of-stem-cell-research/?page=2 ''Washington Times'']
|<small>Među prvih deset najuspješnijih zemalja u istraživanju [[Matične stanice|matičnih stanica]] spadaju još Kina, Švedska, Japan, SAD, Australija, UK, Indija, Južna Koreja i Singapur.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Prva [[Kloniranje|klonirana]] [[životinja]]
|align="right"|'''11.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://edition.presstv.ir/detail/119220.html ''PressTV'']
|<small>Ovca „Rojana”, klonirana je 2006. godine u [[Isfahan]]u, prva je klonirana životinja u zemlji. Ranije su u kloniranju životinja uspjeli [[SAD]], [[Rusija]], [[Kina]], [[Južna Koreja]], [[Francuska]], [[Nizozemska]], [[Danska]], [[Japan]] i [[Argentina]].</small>
|align="center"|2011.
|-
|Prva [[Kloniranje|klonirana]] [[ovca]]
|align="right"|'''2.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://edition.presstv.ir/detail/119220.html ''PressTV'']
|<small>Ovca „Rojana” klonirana je 2006. godine u [[Isfahan]]u i preživjela je tri godine. Ranije je u tome uspjelo [[Ujedinjeno Kraljevstvo]].</small>
|align="center"|2011.
|-
|Prvo [[Kloniranje|klonirano]] [[govedo]]
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.iranreview.org/content/view/5303/39/ ''Iran Review'']
|<small>Ranije su u tome uspjele [[Sjedinjene Države]] i [[Argentina]].</small>
|align="center"|2011.
|-
|Prvo lansiranje [[satelit]]a u [[Zemlja|zemljinu]] [[Orbita|orbitu]]
|align="right"|'''9.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.aerospaceguide.net/worldspace/iranianspaceprogram.html ''Aerospace Guide'']
|<small>Satelit [[Omid]] lansiran je raketom [[Safir (raketa)|Safir]] 2. veljače 2009. godine čime je Iran postao deveta zemlja svijeta koja posjeduje mogućnost slanja umjetnih satelita u [[svemir]].</small>
|align="center"|2011.
|-
|Prvo lansiranje [[životinja]] u [[Zemlja|zemljinu]] [[Orbita|orbitu]]
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.aerospaceguide.net/worldspace/iranianspaceprogram.html ''Aerospace Guide'']
|<small>Životinje su 3. veljače 2010. godine lansirane svemirskom letjelicom Kavošgar-3 i uspješno vraćene na Zemlju čime je Iran postao šesta zemlja svijeta (nakon [[Rusija|Rusije]], [[SAD|Sjedinjenih Država]], [[Francuska|Francuske]], [[Kina|Kine]] i [[Japan]]a) koja ima mogućnost slanja biološkog tereta u svemir.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Prvo lansiranje [[astronaut]]a u [[Zemlja|zemljinu]] [[Orbita|orbitu]]
|align="right"|'''''4.-7.'''''
|align="center"|''Svijet''
|>>>>>
|<small>Iran trenutno ne posjeduje mogućnost slanja [[astronaut]]a u svemir (kao [[Rusija]], [[SAD]] i [[Kina]]), no program je u razvojnoj fazi i prvi let planira se između 2017.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran to put astronaut in space in 2017|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/137553.html|date=5. kolovoza 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref> i 2019.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=BBC|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-10747390|title=Iran aims to send man into space by 2019|publisher=BBC News|location=London|date=23. srpnja 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref> godine. Za četvrto mjesto natječu se još [[Indija]], [[Europa]] i [[Japan]].</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najveći [[budžet]] nacionalne [[svemir]]ske agencije
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.aftab.ir/news/view/2008/feb/20/c2c1203499802_economy_marketing_business_information_technology_mobile.php/%D8%A7%D8%AE%D8%AA%D8%B5%D8%A7%D8%B5-%DB%B3-%D9%87%D8%B2%D8%A7%D8%B1-%D9%88-%DB%B9%DB%B6%DB%B0-%D9%85%DB%8C%D9%84%DB%8C%D8%A7%D8%B1%D8%AF-%D8%AA%D9%88%D9%85%D8%A7%D9%86-%D8%A8%D8%B1%D8%A7%DB%8C-%D8%B3%D8%A7%D8%B2%D9%85%D8%A7%D9%86 ''Aftab.ir'']
|<small>Iranska svemirska agencija ([[Iranska svemirska agencija|ISA]]) ima godišnji [[budžet]] od 3.96 milijardi [[USD]] (najviše nakon [[NASA]]-e i [[ESA]]-e).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Proizvodnja obogaćenog [[uranij]]a
|align="right"|'''9.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.world-nuclear.org/info/inf28.html ''World Nuclear'']
|<small>Oko 100 kg obogaćenog [[uranij]]a u 2006. godini; zalihe u rujnu 2010. godine bile su oko 2,8 tone.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Khan|first=Asif|title=Iran has 2.8 tons of low-enriched uranium, claims IAEA report|publisher=Global Energy Magazine|location=Delaware, USA|url=http://www.globalenergymagazine.com/?p=1638|date=6. rujna 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Nuklearna fuzija|fuzijskih]] [[Nuklearni reaktor|reaktora]]
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://presstvmobile.com/blog/2011/02/10/iran-builds-nuclear-fusion-reactor/ ''PressTV'']
|<small>Prvi pokusni [[Nuklearna fuzija|fuzijski]] [[Nuklearni reaktor|reaktor]] proizveden je u veljači 2011. godine čime se Iran svrstao u društvo [[SAD|Sjedinjenih Država]], [[Japan]]a, [[Južna Koreja|Južne Koreje]], [[Australija|Australije]] i [[Francuska|Francuske]].</small>
|align="center"|2011.
|}

=== Politika ===
{{Glavni|Politika Irana}}
{| class="wikitable sortable" 
!Statistika
!Kotiranje<br>Irana
!Broj<br>zemalja
!Izvor
!Opis
!Godina
|-
|Najveći broj [[Izbori|glasača]]
|align="right"|'''10.'''
|align="center"|''91''
|[http://www.nationmaster.com/graph/dem_pre_ele_vot_age_pop-presidential-elections-voting-age-population IDEA]
|<small>Ukupno 32,585.700 [[Izbori|glasača]].</small>
|align="center"|2003.
|-
|Najviše poklonika ekstremne [[Politička ljevica|političke ljevice]]
|align="right"|'''9.'''
|align="center"|''61''
|[http://www.nationmaster.com/graph/lif_pol_ori_far_lef-lifestyle-political-orientation-far-left ''World Values Survey'']
|<small>Oko 7,3% stanovništva poklonici su ekstremne [[Politička ljevica|političke ljevice]].</small>
|align="center"|2005.
|-
|Najviše poklonika ekstremne [[Politička desnica|političke desnice]]
|align="right"|'''40.'''
|align="center"|''61''
|[http://www.nationmaster.com/graph/lif_pol_ori_far_rig-lifestyle-political-orientation-far-right ''World Values Survey'']
|<small>Oko 3,9% stanovništva poklonici su ekstremne [[Politička desnica|političke desnice]].</small>
|align="center"|2005.
|-
|Postotak [[žena]] u [[ministar]]stvima
|align="right"|'''23.'''
|align="center"|''125''
|[http://www.nationmaster.com/graph/dem_fem_min-democracy-female-ministers ''Inter-Parliamentary Union'']
|<small>Oko 27,1% [[žena]] je u u [[ministar]]stvima.</small>
|align="center"|2000.
|}

==== Vojska ====
{{Glavni|Oružane snage Irana}}
{| class="wikitable sortable" 
!Statistika
!Kotiranje<br>Irana
!Broj<br>zemalja
!Izvor
!Opis
!Godina
|-
|[[Budžet]] za [[oružane snage]]
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.globalsecurity.org/military/world/spending.htm ''Global Security'']
|<small>[[Budžet]] za [[Oružane snage Irana|oružane snage]] iznosi 20.65 milijardi [[USD]], dok je godinu ranije iznosio oko 18 milijardi [[USD]].<ref>{{per oznaka}} {{Citiranje weba|last=IranianUK|title=اطلاعات جالبي از بودجه دستگاه‌هاي امنيتي در سال آينده|publisher=IranianUK.com|location=UK|url=http://www.iranianuk.com/article.php?id=46184|year=2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2011.
|-
|[[Budžet]] za [[oružane snage]] per capita
|align="right"|'''62.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/mil_exp_dol_fig_percap-expenditures-dollar-figure-per-capita ''The World Factbook'']
|<small>Oko 64.77 [[USD]] izdvaja se po glavi stanovnika.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Postotak izdvajanja za [[oružane snage]] od ukupnog [[BDP]]-a
|align="right"|'''60.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.globalsecurity.org/military/world/spending.htm ''Global Security'']
|<small>Oko 2,5% izdvajanja za [[oružane snage]] od ukupnog [[BDP]]-a.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Stopa nacionalne sposobnosti (CINC)
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://correlatesofwar.org/COW2%20Data/Capabilities/nmc3-02.htm ''Correlates of War'']
|<small>Stopa CINC-a ([[Engleski jezik|eng.]] ''Composite Index of National Capability'') obuhvaća demografske, gospodarske i vojne čimbenike. Za Iran je 2007. godine iznosila 0.01345 (Svijet=1).</small>
|align="center"|2007.
|-
|Broj [[vojnik]]a svih [[Grane oružanih snaga|oružanih grana]]
|align="right"|'''7.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[#IISS2010|IISS]]
|<small>Ukupno oko 2,833.000 [[vojnik]]a svih [[Grane oružanih snaga|oružanih grana]] (7. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Stopa broja [[vojnik]]a svih [[Grane oružanih snaga|oružanih grana]] na 1000 stanovnika
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[#IISS2010|IISS]]
|<small>Oko 42,6 [[vojnik]]a svih [[Grane oružanih snaga|oružanih grana]] na 1000 stanovnika (8. u [[Azija|Aziji]], 2. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj stalnih [[vojnik]]a
|align="right"|'''8.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[#IISS2010|IISS]]
|<small>Oko 523.000 stalnih [[vojnik]]a (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Stopa broja stalnih [[vojnik]]a na 1000 stanovnika
|align="right"|'''26.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[#IISS2010|IISS]]
|<small>Oko 7.9 stalnih [[vojnik]]a na 1000 stanovnika (10. u [[Azija|Aziji]], 11. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj pričuvnih [[vojnik]]a
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[#IISS2010|IISS]]
|<small>Oko 1,800.000 pričuvnih [[vojnik]]a (6. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj pripadnika državnih [[Paravojna postrojba|paravojnih postrojbi]]
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[#IISS2010|IISS]]
|<small>Oko 510.000 pripadnika državnih [[Paravojna postrojba|paravojnih postrojbi]] (3. u [[Azija|Aziji]], 1. u [[Bliski istok|regiji]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Vojska|vojno]] raspoloživog stanovništva
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2105.html ''The World Factbook'']
|<small>46,247.556 [[Vojska|vojno]] raspoloživog stanovništva (od 16 do 49 godina starosti).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Vojska|vojno]] sposobnog stanovništva
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2025.html ''The World Factbook'']
|<small>39,566.497 [[Vojska|vojno]] sposobnog stanovništva (od 16 do 49 godina starosti).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Vojska|vojno]] raspoloživih [[muškarac]]a
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2105.html ''The World Factbook'']
|<small>23,619.215 [[Vojska|vojno]] raspoloživih [[muškarac]]a (od 16 do 49 godina starosti).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Vojska|vojno]] sposobnih [[muškarac]]a
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2025.html ''The World Factbook'']
|<small>20,149.222 [[Vojska|vojno]] sposobnih [[muškarac]]a (od 16 do 49 godina starosti).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Vojska|vojno]] raspoloživih [[žena]]
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2105.html ''The World Factbook'']
|<small>22,628.341 [[Vojska|vojno]] raspoloživih [[žena]] (od 16 do 49 godina starosti).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Vojska|vojno]] sposobnih [[žena]]
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2025.html ''The World Factbook'']
|<small>19,417.275 [[Vojska|vojno]] sposobnih [[žena]] (od 16 do 49 godina starosti).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Rast [[Vojska|vojno]] raspoloživog stanovništva
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2026.html ''The World Factbook'']
|<small>Godišnje 715.111 muškaraca i 677.372 doseže 16 godina starosti što je međunarodno prihvaćena granica za [[Vojska|vojno]] raspoloživo stanovništvo.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[policajac]]a
|align="right"|'''29.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://csis.org/files/media/csis/pubs/060728_gulf_iran.pdf CSIS]
|<small>U službi je oko 40.000 [[policajac]]a.</small>
|align="center"|2006.
|-
|Broj [[UN]]-ovih mirovnjaka
|align="right"|'''107.'''
|align="center"|''116''
|[http://www.un.org/en/peacekeeping/contributors/2010/sept10_2.pdf UN]
|<small>U 2010. godini dva Iranca služila su kao [[UN]]-ovi mirovnjaci.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[tenk]]ova
|align="right"|'''7.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[#IISS2010|IISS]]
|<small>Najmanje procjene govore o 1500, a najviše o 5000 [[tenk]]ova.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Cole|first=Juan|title=Iran’s Armed Forces|publisher=University of Michigan|location=Ann Arbor, Michigan, USA|url=http://www.juancole.com/2007/10/irans-armed-forces.html|date=4. listopada 2007.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj konvencionalnih [[podmornica]]
|align="right"|'''5.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[#IISS2010|IISS]]
|<small>U službi iranske mornarice trenutno se nalazi 20 [[podmornica]], uz nepoznat broj istih u izgradnji.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Lovački zrakoplovi|lovačkih zrakoplova]]
|align="right"|'''12.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[#IISS2010|IISS]]
|<small>Oko 350 [[Lovački zrakoplovi|lovačkih zrakoplova]], uz nepoznat broj istih u izgradnji.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[helikopter]]a
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[#IISS2010|IISS]]
|<small>Najveći broj [[helikopter]]a nakon [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Rusija|Rusije]].</small>
|align="center"|2010.
|-
|Arsenal [[:Kategorija:Raketno oružje|balističkih raketa]]
|align="right"|'''4.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[#IISS2010|IISS]]
|<small>Prema američkim procjenama Iran posjeduje najveći arsenal [[:Kategorija:Raketno oružje|balističkih raketa]] nakon [[Rusija|Rusije]] i [[Kina|Kine]] (uz [[SAD]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Stopa [[Vatreno oružje|vatrenog oružja]] u osobnom vlasništvu
|align="right"|'''79.'''
|align="center"|''178''
|[http://www.smallarmssurvey.org ''Small Arms Survey'']
|<small>Oko 7,3 komada [[Vatreno oružje|vatrenog oružja]] na 100 civila, odnosno oko 3,5 milijuna komada ukupno.</small>
|align="center"|2007.
|-
|[[Izvoz]] [[Oružje|oružja]]
|align="right"|'''37.'''
|align="center"|''40''
|[http://www.nationmaster.com/graph/mil_con_arm_exp-military-conventional-arms-exports SIPRI]
|<small>Vrijednost [[Izvoz|izvoznog]] [[Oružje|oružja]] bila je oko milijun [[USD]] 2005. odnosno dva milijuna [[USD]] 2008. godine zbog sankcija [[Vijeće sigurnosti]] [[UN]]-a.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Uvoz [[Oružje|oružja]]
|align="right"|'''17.'''
|align="center"|''169''
|[http://www.nationmaster.com/graph/mil_arm_imp_con_1990_us-arms-imports-constant-1990-us Svjetska banka]
|<small>Vrijednost uvoznog [[Oružje|oružja]] bila je oko 403 milijuna [[USD]] 2005. odnosno 91 milijun [[USD]] 2008. godine. Od 2010. godine Iranu je zabranjen uvoz oružja od strane [[Vijeće sigurnosti|Vijeća sigurnosti]] [[UN]]-a.<ref>{{Citiranje weba|last=ACA|url=http://www.armscontrol.org/issuebriefs/iransanctionseffectonmilitary|title=The UN Sanctions' Impact on Iran's Military |publisher=Arms Control Association|location=Washington DC|date=11. lipnja 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2005.
|-
|Uvoz [[Oružje|oružja]] per capita
|align="right"|'''60.'''
|align="center"|''169''
|[http://www.nationmaster.com/graph/mil_arm_imp_con_1990_us_percap-constant-1990-us-per-capita Svjetska banka]
|<small>Oko šest [[USD]] po stanovniku godišnje.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Broj žrtava [[Oružje za masovno uništenje|oružja za masovno uništenje]]
|align="right"|'''2.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Iransko-irački rat#Kemijsko oružje|Iransko-irački rat]]
|<small>Iran je tijekom [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] (1980.-1988.) pretrpio najviše žrtava [[Oružje za masovno uništenje|oružja za masovno uništenje]] nakon [[Japan]]a u [[Drugi svjetski rat|2. svjetskom ratu]]</small>
|align="center"|2011.
|-
|Broj žrtava [[Kemijsko oružje|kemijskog]] i [[Biološko oružje|biološkog oružja]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Iransko-irački rat#Kemijsko oružje|Iransko-irački rat]]
|<small>Iran je tijekom [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] (1980.-1988.) pretrpio najviše žrtava [[Kemijsko oružje|kemijskog]] i [[Biološko oružje|biološkog oružja]] (oko 100.000 ubijenih i isto toliko ozlijeđenih).</small>
|align="center"|2011.
|-
|Najsmrtnonosniji [[rat]]
|align="right"|'''21.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama#Ratovi i oružani sukobi|Popis smrtnosti po ratovima]]
|<small>[[Iransko-irački rat|Iračka agresija na Iran]] (1980.-1988.) bila je 21. najsmrtonosniji [[rat]] u povijesti. Iran nije sudjelovao u ofenzivnom ratu od [[Bitka kod Karnala|bitke kod Karnala]] iz 1739. godine.</small>
|align="center"|2011.
|}

=== Gospodarstvo ===
{{Glavni|Gospodarstvo Irana}}
{| class="wikitable sortable" 
!Statistika
!Kotiranje<br>Irana
!Broj<br>zemalja
!Izvor
!Opis
!Godina
|-
|[[Bruto domaći proizvod]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]]
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|<small>• [http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2009&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C941%2C914%2C446%2C612%2C666%2C614%2C668%2C311%2C672%2C213%2C946%2C911%2C137%2C193%2C962%2C122%2C674%2C912%2C676%2C313%2C548%2C419%2C556%2C513%2C678%2C316%2C181%2C913%2C682%2C124%2C684%2C339%2C273%2C638%2C921%2C514%2C948%2C218%2C943%2C963%2C686%2C616%2C688%2C223%2C518%2C516%2C728%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C522%2C278%2C622%2C692%2C156%2C694%2C624%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C716%2C321%2C456%2C243%2C722%2C248%2C942%2C469%2C718%2C253%2C724%2C642%2C576%2C643%2C936%2C939%2C961%2C644%2C813%2C819%2C199%2C172%2C184%2C132%2C524%2C646%2C361%2C648%2C362%2C915%2C364%2C134%2C732%2C652%2C366%2C174%2C734%2C328%2C144%2C258%2C146%2C656%2C463%2C654%2C528%2C336%2C923%2C263%2C738%2C268%2C578%2C532%2C537%2C944%2C742%2C176%2C866%2C534%2C369%2C536%2C744%2C429%2C186%2C433%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C967%2C474%2C443%2C754%2C917%2C698%2C544&s=PPPGDP&grp=0&a=&pr.x=64&pr.y=7 Međunarodni monetarni fond]<br>• [http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP_PPP.pdf Svjetska banka]<br>• [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html ''The World Factbook'']</small>
|<small>Iranski [[BDP]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]] iznosi 830.72 milijardi [[USD]] prema [[MMF]]-u, 843.86 milijardi [[USD]] prema [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]] (2009.), odnosno 863,5 milijardi [[USD]] prema [[CIA]]-i.</small>
|align="center"|2010.
|-
|[[BDP]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]] per capita
|align="right"|'''61.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://databank.worldbank.org/ddp/home.do?Step=12&id=4&CNO=2 Svjetska banka]
|<small>[[BDP]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]] po glavi stanovnika iznosi 11.575 [[USD]].</small>
|align="center"|2009.
|-
|[[BDP]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]] po zaposlenom stanovniku
|align="right"|'''36.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/ ''The World Factbook'']
|<small>39.696 međunarodnih [[USD]] (tečaj iz 1990.) po zaposlenom stanovniku.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Nominalni [[bruto domaći proizvod]]
|align="right"|'''26.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP.pdf Svjetska banka]
|<small>331.02 milijardi [[USD]] prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz 2009. godine; 337,9 milijardi [[USD]] prema [[MMF]]-u (2010.)<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IMF|title=5. Report for Selected Countries and Subjects|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=35&pr.y=12&sy=2010&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512,941,914,446,612,666,614,668,311,672,213,946,911,137,193,962,122,674,912,676,313,548,419,556,513,678,316,181,913,682,124,684,339,273,638,921,514,948,218,943,963,686,616,688,223,518,516,728,918,558,748,138,618,196,522,278,622,692,156,694,624,142,626,449,628,564,228,283,924,853,233,288,632,293,636,566,634,964,238,182,662,453,960,968,423,922,935,714,128,862,611,716,321,456,243,722,248,942,469,718,253,724,642,576,643,936,939,961,644,813,819,199,172,184,132,524,646,361,648,362,915,364,134,732,652,366,174,734,328,144,258,146,656,463,654,528,336,923,263,738,268,578,532,537,944,742,176,866,534,369,536,744,429,186,433,925,178,746,436,926,136,466,343,112,158,111,439,298,916,927,664,846,826,299,542,582,967,474,443,754,917,698,544&s=NGDPD&grp=0&a=|date=listopad 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref>; 484 milijarde [[USD]] prema iranskim procjenama za 2011. godinu.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran GDP exceeds $484bn per annum|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167500.html|date=28. veljače 2011.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref> Prema podacima EIU-a očekuje se porast od 472 milijardi USD u 2011., 545 milijardi USD u 2012., 626 milijardi USD u 2013., 705 milijardi USD u 2014., te 804 milijarde USD u 2015. godini.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Tehran Times|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=231013|title=Iran’s GDP up $44b: Economist|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=28. studenog 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2009.
|-
|Nominalni [[BDP]] per capita
|align="right"|'''74.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://databank.worldbank.org/ddp/home.do?Step=12&id=4&CNO=2 Svjetska banka]
|<small>Nominalni [[BDP]] po glavni stanovnika iznosi 4540 [[USD]].</small>
|align="center"|2009.
|-
|[[Bruto nacionalni dohodak]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]] per capita
|align="right"|'''57.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://data.worldbank.org/data-catalog Svjetska banka]
|<small>[[Bruto nacionalni dohodak]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]] po glavi stanovnika iznosi 11.490 [[USD]].</small>
|align="center"|2009.
|-
|Nominalni [[bruto nacionalni dohodak]] per capita
|align="right"|'''93.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GNIPC.pdf Svjetska banka]
|<small>Nominalni [[bruto nacionalni dohodak]] po glavi stanovnika iznosi 4530 [[USD]].<br>Dodatak: [[Media:Ira world GNI percapita.PNG|Usporedni zemljovid Irana i ostatka svijeta prema BND-u per capita]]</small>
|align="center"|2009.
|-
|Rast [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćeg proizvoda]] (neusklađeni)
|align="right"|'''68.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2009/01/weodata/weorept.aspx?sy=2007&ey=2008&sic=1&sort=country&ds=.&br=1&pr1.x=69&pr1.y=6&c=512%2C941%2C914%2C446%2C612%2C666%2C614%2C668%2C311%2C672%2C213%2C946%2C911%2C137%2C193%2C962%2C122%2C674%2C912%2C676%2C313%2C548%2C419%2C556%2C513%2C678%2C316%2C181%2C913%2C682%2C124%2C684%2C339%2C273%2C638%2C921%2C514%2C948%2C218%2C943%2C963%2C686%2C616%2C688%2C223%2C518%2C516%2C728%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C522%2C278%2C622%2C692%2C156%2C694%2C624%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C716%2C321%2C456%2C243%2C722%2C248%2C942%2C469%2C718%2C253%2C724%2C642%2C576%2C643%2C936%2C939%2C961%2C644%2C813%2C819%2C199%2C172%2C184%2C132%2C524%2C646%2C361%2C648%2C362%2C915%2C364%2C134%2C732%2C652%2C366%2C174%2C734%2C328%2C144%2C258%2C146%2C656%2C463%2C654%2C528%2C336%2C923%2C263%2C738%2C268%2C578%2C532%2C537%2C944%2C742%2C176%2C866%2C534%2C369%2C536%2C744%2C429%2C186%2C433%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C443%2C474%2C917%2C754%2C544%2C698&s=NGDPD&grp=0&a= MMF]
|<small>Rast (neusklađenog) [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćeg proizvoda]] iznosi 20,6%.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Rast [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćeg proizvoda]] (stvarni)
|align="right"|'''77.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=31&pr.y=11&sy=2009&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C941%2C914%2C446%2C612%2C666%2C614%2C668%2C311%2C672%2C213%2C946%2C911%2C137%2C193%2C962%2C122%2C674%2C912%2C676%2C313%2C548%2C419%2C556%2C513%2C678%2C316%2C181%2C913%2C682%2C124%2C684%2C339%2C273%2C638%2C921%2C514%2C948%2C218%2C943%2C963%2C686%2C616%2C688%2C223%2C518%2C516%2C728%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C522%2C278%2C622%2C692%2C156%2C694%2C624%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C716%2C321%2C456%2C243%2C722%2C248%2C942%2C469%2C718%2C253%2C724%2C642%2C576%2C643%2C936%2C939%2C961%2C644%2C813%2C819%2C199%2C172%2C184%2C132%2C524%2C646%2C361%2C648%2C362%2C915%2C364%2C134%2C732%2C652%2C366%2C174%2C734%2C328%2C144%2C258%2C146%2C656%2C463%2C654%2C528%2C336%2C923%2C263%2C738%2C268%2C578%2C532%2C537%2C944%2C742%2C176%2C866%2C534%2C369%2C536%2C744%2C429%2C186%2C433%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C967%2C474%2C443%2C754%2C917%2C698%2C544&s=NGDP_RPCH&grp=0&a= MMF]
|<small>U [[Recesija|recesijskoj]] 2009. godini rast stvarnog [[BDP]]-a iznosio je oko 1.054%, a sredinom 2000-ih između 5-7%.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Rast [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćeg proizvoda]] per capita
|align="right"|'''99.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://earthtrends.wri.org/searchable_db/index.php?theme=5&variable_ID=641&action=select_countries WRI]
|<small>Rast stvarnog [[BDP]]-a per capita je 2006. godine iznosio 3,1%.</small>
|align="center"|2006.
|-
|Najveće [[potrošač]]ko [[tržište]]
|align="right"|'''26.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://unstats.un.org/unsd/snaama/selbasicFast.asp UN]
|<small>Iransko [[potrošač]]ko [[tržište]] je 2009. godine iznosilo oko 196 milijardi [[USD]].</small>
|align="center"|2009.
|-
|Stopa jednostavnosti pokretanja [[Poduzeće|poduzeća]]
|align="right"|'''42.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.doingbusiness.org/rankings Svjetska banka]
|<small>Stopom se mjeri jednostavnost pokretanja vlastitog [[Poduzeće|poduzeća]].</small>
|align="center"|2011.
|-
|Stopa jednostavnosti [[Poduzeće|poslovanja]]
|align="right"|'''129.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.doingbusiness.org/rankings Svjetska banka]
|<small>Mjerenje stope jednostavnosti [[Poduzeće|poslovanja]] izvršeno je neizravno i(li) procjenom.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Primarna [[Kamatna stopa|stopa]]
|align="right"|'''73.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2208rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Primarna [[Kamatna stopa|stopa]] iznosi 12%.</small>
|align="center"|2008.
|-
|[[HDI|Indeks ljudskog razvoja]]
|align="right"|'''70.'''
|align="center"|''182''
|[http://hdr.undp.org/en/statistics/ UN]
|<small>[[HDI]] iznosi 0.702 što ga svrstava u drugu kategoriju tj. visokorazvijene zemlje (prva kategorija su vrlo visokorazvijene zemlje).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Najveći godišnji pomak na popisu [[HDI]]-a
|align="right"|'''4.'''
|align="center"|''182''
|[http://hdr.undp.org/en/statistics/ UN]
|<small>S godišnjim pomakom od 18 mjesta Iran bilježi četvrti najveći skok na popisu država prema [[HDI]]-u. Također, Iran bilježi i treći najveći rast [[HDI]]-a u posljednja tri desetljeća.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRIB|title=Iran Ranks 3rd in UN Index of Progress and Development|publisher=Islamic Republic of Iran Broadcasting|location=Iran|url=http://english.irib.ir/analysis/commentaries/item/57997-iran-ranks-3rd-in-un-index-of-progress-and-development|date=10. veljače 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2010.
|-
|Najniži indeks [[Siromaštvo|siromaštva]]
|align="right"|'''59.'''
|align="center"|''135''
|[http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2009_EN_Complete.pdf UN]
|<small>Indeksom [[Siromaštvo|siromaštva]] (HPI) mjere se dugovječnost života, obrazovanje i gospodarski standard.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Postotak [[Siromaštvo|siromaštva]]
|align="right"|'''117.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2046.html ''The World Factbook'']
|<small>Prema američkim izvorima postotak [[Siromaštvo|siromašnog]] stanovništva je 18%.</small>
|align="center"|2007.
|-
|Najniži indeks nejednakosti [[prihod]]a (Ginijev koeficijent)
|align="right"|'''84.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Complete_reprint.pdf UN]
|<small>Ginijev koeficijent za nejednakost [[prihod]]a iznosi 38,3.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Najniža stopa [[Inflacija|inflacije]]
|align="right"|'''83.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf MMF]
|<small>Stopa [[Inflacija|inflacije]] iznosi 8%.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Državni [[budžet]]
|align="right"|'''28.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2056.html ''The World Factbook'']
|<small>Prema procjenama [[CIA]]-e državni budžet u 2010. iznosio je 105,7 milijardi [[USD]], a prema neovisnim izvorima 347 milijardi [[USD]].<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Dareini|first=Ali Akbar|title=Fighting intensifies in Iran over subsidy cuts|publisher=Bloomberg Businessweek|location=New York City|url=http://www.businessweek.com/ap/financialnews/D9EBMT480.htm|date=10. ožujka 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2010.
|-
|Najveći [[Bilanca plaćanja|suficit]]
|align="right"|'''4.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2056.html ''The World Factbook'']
|<small>Prema procjenama [[CIA]]-e [[Bilanca plaćanja|suficit]] je 2010. godine iznosio 6.87 milijardi [[USD]].</small>
|align="center"|2010.
|-
|Vrijednost izravnih stranih [[Investicija|ulaganja]] u zemlju
|align="right"|'''72.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2198rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Izravna strana [[Investicija|ulaganja]] prema američkim podacima iznose 16.82 milijardi [[USD]]; Iran je 2010. godine prema podacima UNCTAD-a kotirao na šestom mjestu.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Tehran Times|title=Iran ranks 6th in attracting foreign investments|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=233417|date=3. siječnja 2011.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref> Veliki udjel u stranim ulaganjima čini i iransko iseljeništvo čiji se kapital procjenjuje na više od 1000 milijardi [[USD]].<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran to start bank for expat-investors|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/123686.html|date=18. travnja 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2010.
|-
|Vrijednost izravnih iranskih stranih [[Investicija|ulaganja]]
|align="right"|'''67.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2199rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Izravna iranska [[Investicija|ulaganja]] u druge zemlje iznosila su 2.075 milijardi [[USD]].</small>
|align="center"|2010.
|-
|Vrijednost državnog stabilizacijskog fonda
|align="right"|'''20.'''
|align="center"|''36''
|[http://www.swfinstitute.org/fund-rankings/ ''SWF Institute'']
|<small>Vrijednost državnog stabilizacijskog fonda osnovanog 1999. godine je 23 milijarde dolara i zasniva se na [[Nafta|nafti]].</small>
|align="center"|2009.
|-
|Postotak bruto fiksnih [[Investicija|ulaganja]] u odnosu na [[BDP]]
|align="right"|'''28.'''
|align="center"|''151''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2185rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Postotak bruto fiksnih [[Investicija|ulaganja]] u odnosu na [[BDP]] iznosi 27,6%.</small>
|align="center"|2010.
|-
|[[Izvoz]]
|align="right"|'''37.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2078rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Prema američkim izvorima iranski [[izvoz]] iznosi oko 78.69 milijardi [[USD]], a prema iranskim 94,6 milijarde [[USD]] od čega 66,2 milijardi (70%) otpada na naftu i plin odnosno 28,4 milijarde (30%) na ostale proizvode<ref name="PressTV02032011">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran's non-oil exports reach $29bn|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167914.html|date=2. ožujka 2011.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref>. Procjenjuje se da će izvoz potonjih proizvoda premašiti 60 milijardi USD godišnje između 2011. i 2016. godine.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran non-oil export to hit $301bn|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/168091.html|date=4. ožujka 2011.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2010.
|-
|[[Izvoz]] per capita
|align="right"|'''71.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook'']
|<small>Prema američkim izvorima iranski [[izvoz]] po glavi stanovnika iznosi 1010.26 [[USD]].</small>
|align="center"|2010.
|-
|[[Uvoz]]
|align="right"|'''43.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2087rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Prema američkim izvorima iranski [[uvoz]] iznosi oko 58.97 milijardi [[USD]], a prema iranskim izvorima 55 milijardi [[USD]].<ref name="PressTV02032011"/></small>
|align="center"|2010.
|-
|[[Uvoz]] per capita
|align="right"|'''178.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook'']
|<small>Prema američkim izvorima iranski [[uvoz]] po glavi stanovnika iznosi 757.08 [[USD]].</small>
|align="center"|2010.
|-
|[[Trgovina|Trgovinski]] suficit
|align="right"|'''17.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook'']
|<small>Prema američkim izvorima [[Trgovina|trgovinski]] suficit iznosi 19.72 milijardi [[USD]].</small>
|align="center"|2010.
|-
|[[Bilanca]] tekućeg računa
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.imf.org/external/index.htm MMF]
|<small>[[Bilanca]] tekućeg računa iznosi 70.797 milijardi [[USD]] (suficit).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Postotak [[Bilanca|bilance]] tekućeg računa u odnosu na [[BDP]]
|align="right"|'''38.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.imf.org/external/index.htm MMF]
|<small>Postotak [[Bilanca|bilance]] tekućeg računa u odnosu na [[BDP]] iznosi +4,05% (trgovinski suficit).</small>
|align="center"|2008.
|-
|Postotak [[porez]]nih prihoda u odnosu na [[BDP]]
|align="right"|'''163.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.heritage.org/index/Ranking.aspx ''Heritage Foundation'']
|<small>Postotak [[porez]]nih prihoda u odnosu na [[BDP]] iznosi 7,3%.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Devizne pričuve
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2188rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Prema američkim izvorima vrijednost iranskih deviznih pričuva je 75.06 milijardi [[USD]], a prema domaćim izvorima iznad 100 milijardi [[USD]].<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Nasseri|first=Ladane|title=Iran Has Foreign Exchange Reserves Topping $100 Billion, Ahmadinejad Says|publisher=Bloomberg|location=USA|url=http://www.bloomberg.com/news/2010-10-30/iran-has-foreign-exchange-reserves-topping-100-billion-ahmadinejad-says.html|date=30. listopada 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2010.
|-
|Najučinkovitija [[burza]]
|align="right"|'''2.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.businessweek.com/news/2010-07-26/tehran-exchange-trades-futures-to-attract-investors.html ''BusinessWeek'']
|<small>Teheranska [[burza]] je 2010. godine prema učinkovitosti zauzimala drugo mjesto u svijetu; vrijednost tržišnog kapitala bila je oko 84 milijarde [[USD]].<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Zawya|title=Tehran capital market value hits $84b|publisher=Zawya.com|location=UAE|url=http://www.zawya.com/story.cfm/sidZAWYA20101228053843/Tehran%20capital%20market%20value%20hits%20$84b/|date=28. prosinca 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2010.
|-
|Najniža stopa [[nezaposlenost]]i
|align="right"|'''146.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2129rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Stopa [[nezaposlenost]]i iznosi 14,6%.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Postotak [[Naknada|naknade]] zaposlenicima u odnosu na iznos plaće
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''135''
|[http://www.nationmaster.com/graph/lab_com_of_emp_of_exp-labor-compensation-of-employees-expense Svjetska banka]
|<small>Postotak [[Naknada|naknade]] zaposlenicima iznosi 47.14% (u odnosu na plaću).</small>
|align="center"|2005.
|-
|Udjel [[Primarne djelatnosti|primarnih djelatnosti]] u [[BDP]]-u
|align="right"|'''90.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2012.html ''The World Factbook'']
|<small>[[Primarne djelatnosti]] čine 11% udjela u [[BDP]]-u.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Udjel [[Sekundarne djelatnosti|sekundarnih djelatnosti]] u [[BDP]]-u
|align="right"|'''24.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2012.html ''The World Factbook'']
|<small>[[Sekundarne djelatnosti]] čine 45.9% udjela u [[BDP]]-u. Udjel [[Nafta|nafte]] i naftnih prerađevina u [[BDP]]-u manji je od 10%.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|author=IMF|authorlink=MMF|title=Regional economic outlook: Middle East and Central Asia|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|date=listopad 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2010.
|-
|Udjel [[Usluga|tercijalnih djelatnosti]] u [[BDP]]-u
|align="right"|'''179.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2012.html ''The World Factbook'']
|<small>[[Usluga|Tercijalne djelatnosti]] čine 43.1% udjela u [[BDP]]-u.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Količina radne snage
|align="right"|'''22.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2095rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Radna snaga broji oko 25,7 milijuna ljudi.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Udjel radne snage zaposlene u [[Primarne djelatnosti|primarnim djelatnostima]]
|align="right"|'''47.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2048.html ''The World Factbook'']
|<small>Oko 25% radne snage odnosno približno 6.43 milijuna ljudi zaposleno je u [[Primarne djelatnosti|primarnim djelatnostima]].</small>
|align="center"|2007.
|-
|Udjel radne snage zaposlene u [[Sekundarne djelatnosti|sekundarnim djelatnostima]]
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2048.html ''The World Factbook'']
|<small>Oko 31% radne snage odnosno približno 7.98 milijuna ljudi zaposleno je u [[Sekundarne djelatnosti|sekundarnim djelatnostima]].</small>
|align="center"|2007.
|-
|Udjel radne snage zaposlene u [[Usluga|tercijalnim djelatnostima]]
|align="right"|'''113.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2048.html ''The World Factbook'']
|<small>Oko 45% radne snage odnosno približno 11.57 milijuna ljudi zaposleno je u [[Usluga|tercijalnim djelatnostima]].</small>
|align="center"|2007.
|-
|Postotak [[žena]] zaposlenih u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]]
|align="right"|'''29.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_agr_fem_of_fem_emp-labor-employees-agriculture-female-employment Svjetska banka]
|<small>Oko 34,2% zaposlenih u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] čine žene.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Postotak [[žena]] zaposlenih u [[Industrija|industriji]]
|align="right"|'''5.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment Svjetska banka]
|<small>Oko 28,4% zaposlenih u [[Industrija|industriji]] čine žene.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Porast [[Gospodarstvo|gospodarske]] aktivnosti [[žena]]
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/lab_fem_eco_act_gro-labor-female-economic-activity-growth ILO]
|<small>Između 1990. i 2000. godine zabilježen je porast [[Gospodarstvo|gospodarske]] aktivnosti [[žena]] od 34%.</small>
|align="center"|2000.
|-
|Stvarni rast ukupne [[Trgovina|trgovine]]
|align="right"|'''73.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://info.worldbank.org/etools/wti2008/1a.asp Svjetska banka]
|<small>Mjerenje uključuje rast razlike izvoza i uvoza.</small>
|align="center"|2008.
|-
|[[Državni dug]] (postotak [[BDP]]-a)
|align="right"|'''118.'''
|align="center"|''131''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2186rank.html ''The World Factbook'']
|<small>[[Državni dug]] iznosi 16,2% [[BDP]]-a.</small>
|align="center"|2010.
|-
|[[Vanjski dug]]
|align="right"|'''83.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Vanjski dug iznosi 12.84 milijardi [[USD]].</small>
|align="center"|2010.
|-
|Najmanji vanjski dug (postotak [[BDP]]-a)
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook'']
|<small>Vanjski dug kao postotak [[BDP]]-a iznosi 3,7%.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Najmanji vanjski dug per capita
|align="right"|'''19.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook'']
|<small>Vanjski dug po glavi stanovnika iznosi 166 [[USD]].</small>
|align="center"|2010.
|-
|Godišnja otplata vanjskog duga
|align="right"|'''33.'''
|align="center"|''135''
|[http://www.nationmaster.com/graph/eco_tot_deb_ser_tds_cur_us-debt-service-tds-current-us Svjetska banka]
|<small>Godišnja otplata vanjskog duga je 2005. godine iznosila 2.52 milijarde [[USD]].</small>
|align="center"|2005.
|-
|Minimalni prihod
|align="right"|'''39.'''
|align="center"|''Svijet''
|>>>>>
|<small>Minimalna zakonski propisana plaća iznosi 3,030.480 [[Iranski rijal|rijala]]<ref>Vidi:<br>• {{per oznaka}} {{Citiranje weba|last=Hesabdary|url=http://www.hesabdary.com/news/detail.asp?id=1402|title=حداقل دستمزد سال 1389 |publisher=Hesabdary.com|location=Iran|year=2009.|accessdate=18. ožujka 2011}}<br>• {{per oznaka}} {{Citiranje weba|last=FarsNews|url=http://www.farsnews.com/newstext.php?nn=8812221177|title= حداقل دستمزد كارگران 303 هزار و 48 تومان تعيين شد |publisher=FarsNews.com|year=2009|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref> (oko 303 [[USD]]) mjesečno odnosno 6700 [[USD]] godišnje (približno 60% [[BDP]]-a po glavi stanovnika).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Isplata [[mirovina]] (postotak [[BDP]]-a)
|align="right"|'''56.'''
|align="center"|''58''
|[http://www.bbc.co.uk/persian/business/2010/09/100914_pensions_table.shtml UN/MMF]
|<small>Oko 1,1% [[BDP]]-a troši se na isplatu [[mirovina]]: 5% stanovništva starije je od 65 godina i odnos umirovljenika i aktivnih radnika je 1:15.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Površina [[Isključivi gospodarski pojas|isključivog gospodarskog pojasa]]
|align="right"|'''80.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.seaaroundus.org/eez/eez.aspx ''Sea Around Us'']
|<small>Površina [[Isključivi gospodarski pojas|isključivog gospodarskog pojasa]] je 168.718 km².</small>
|align="center"|2011.
|-
|Bruto nacionalna [[štednja]] po postotku [[Bruto nacionalni dohodak|BND]]-a
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/eco_gro_sav_of_gni-economy-gross-savings-of-gni Svjetska banka]
|<small>Bruto nacionalna [[štednja]] iznosi 41.57% [[Bruto nacionalni dohodak|BND]]-a.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Najveća granična [[porezna stopa]] na visoku dobit
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/tax_hig_mar_tax_rat_ind_on_inc_exc_us-rate-individual-income-exceeding-us Svjetska banka]
|<small>Marginalna [[porez]]na stopa na visoku dobit iznosi 114.101,4 [[USD]].</small>
|align="center"|2006.
|-
|[[Porez na dobit]] i [[Porez na dohodak|dohodak]] u udjelu ukupnih [[porez]]a
|align="right"|'''11.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/tax_tax_on_inc_pro_and_cap_gai_of_tot_tax-income-profits-capital-gains-total Svjetska banka]
|<small>[[Porez na dobit]] i [[Porez na dohodak|dohodak]] čine 58.84% ukupnih [[porez]]a.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Broj [[Poduzeće|poduzeća]]
|align="right"|'''21.'''
|align="center"|''115''
|[http://www.nationmaster.com/graph/eco_mic_sma_and_med_ent_num-micro-small-medium-enterprises-number Svjetska banka]
|<small>Godine 1997. postojalo je 1,255.382 [[Poduzeće|poduzeća]].</small>
|align="center"|1997.
|-
|Broj [[Poduzeće|poduzeća]] na 1000 stanovnika
|align="right"|'''68.'''
|align="center"|''113''
|[http://www.nationmaster.com/graph/eco_mic_sma_and_med_ent_per_1000_peo-enterprises-per-1-000-people Svjetska banka]
|<small>Godine 1997. postojalo je 20.62 [[Poduzeće|poduzeća]] na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|1997.
|-
|Primljena međunarodna pomoć (postotak [[BDP]]-a)
|align="right"|'''120.'''
|align="center"|''129''
|[http://www.nationmaster.com/graph/eco_aid_as_of_gdp-economy-aid-as-of-gdp OECD]
|<small>U 2002. godini Iran je primio 100 milijuna [[USD]] međunarodne pomoći što čini manje od 0,1% [[BDP]]-a.</small>
|align="center"|2002.
|-
|Najveća [[banka]] u [[islam]]skom svijetu
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''56''
|[http://edition.presstv.ir/detail/117077.html ''PressTV'']
|<small>Banka Melli (BMI) je s [[kapital]]om od 54 milijarde [[USD]] najveća u [[islam]]skom svijetu.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Najniža vrijednost osnovne jedinice nacionalne [[Valuta|valute]]
|align="right"|'''4.'''
|align="center"|''Svijet''
|[[MMF]]
|<small>[[Iranski rijal]] ima četvrtu najnižu vrijednost osnovne jedinice među svim svjetskim nacionalnim [[Valuta|valutama]].</small>
|align="center"|2010.
|-
|Najjeftiniji [[glavni grad]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm CNN]
|<small>[[Teheran]] je prema tržišnim cijenama najjeftiniji [[glavni grad]] svijeta.</small>
|align="center"|2007.
|-
|Broj milijardera
|align="right"|'''12.'''
|align="center"|''58''
|[http://www.forbes.com/lists/2009/54/rich-list-09_Pierre-Omidyar_KQM6.html ''Forbes'']
|<small>Pet Iranaca posjeduje [[bogatstvo]] koje premašuje vrijednost milijarde [[USD]].</small>
|align="center"|2009.
|}

==== Promet ====
{{Glavni|Promet u Iranu}}
{| class="wikitable sortable" 
!Statistika
!Kotiranje<br>Irana
!Broj<br>zemalja
!Izvor
!Opis
!Godina
|-
|Kapacitet [[Trgovačka mornarica|trgovačke mornarice]]
|align="right"|'''57.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2108rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Iran posjeduje 74 [[Trgovački brod|trgovačkih brodova]] (ne računajući dodatnih 78 brodova registriranih u stranim zemljama).</small>
|align="center"|2010.
|-
|[[Tvrtka]] s najviše [[tanker]]a
|align="right"|'''5.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bloomberg.com/news/2011-01-23/iran-s-nitc-plans-to-add-22-vlccs-to-tanker-fleet-by-2013.html ''Bloomberg'']
|<small>Iranska tvrtka NITC je sa 43 [[tanker]]a peta najveća na svijetu, a do 2013. godine planira se povećanje kapaciteta za 72% čime će postati 2. ili 3. u svijetu.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Dužina plovnih puteva
|align="right"|'''70.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2093rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Oko 850 km plovnih puteva ([[Rijeka (vodotok)|rijeke]], [[kanal]]i, itd.).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Dužina svih [[cesta]]
|align="right"|'''29.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2085rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Ukupna dužina [[cesta]] je 172.927 km.</small>
|align="center"|2006.
|-
|Dužina [[asfalt]]iranih [[cesta]]
|align="right"|'''19.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2085.html ''The World Factbook'']
|<small>Ukupna dužina [[asfalt]]iranih [[cesta]] je 125.908 km (73% svih cesta).</small>
|align="center"|2006.
|-
|Dužina [[autocesta]]
|align="right"|'''24.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2085.html ''The World Factbook'']
|<small>Ukupna dužina [[autocesta]] je 1429 km.</small>
|align="center"|2006.
|-
|Dužina [[Zemljana cesta|zemljanih cesta]]
|align="right"|'''33.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2085.html ''The World Factbook'']
|<small>Ukupna dužina [[Zemljana cesta|zemljanih cesta]] je 47.019 km.</small>
|align="center"|2006.
|-
|Broj [[Motorno vozilo|motornih vozila]] na 1000 stanovnika
|align="right"|'''69.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.zawya.com/marketing.cfm?zp&p=/countries/ir/macrowatch.cfm?eiusection=Automotive%20Forecast EIU]
|<small>146 [[Motorno vozilo|motornih vozila]] na 1000 stanovnika, uz godišnji porast od 9%.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Dužina [[Željeznička pruga|željezničkih pruga]]
|align="right"|'''27.'''
|align="center"|''133''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2121rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Ukupna dužina [[Željeznička pruga|željezničkih pruga]] je 8442 km.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Broj putnik-kilometara u [[Željeznica|željezničkom]] prometu
|align="right"|'''19.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.uic.asso.fr/railisa UIC]
|<small>Oko 15.31 milijardi putnik-kilometara u [[Željeznica|željezničkom]] prometu godišnje.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Kilometraža u [[Željeznica|željezničkom]] prometu po putniku
|align="right"|'''26.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.uic.asso.fr/railisa UIC]
|<small>Prosječni korisnik [[Željeznica|željezničkog]] prometa prijeđe kilometražu od 180 km godišnje.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Tonaža u [[Željeznica|željezničkom]] prometu
|align="right"|'''20.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.uic.asso.fr/railisa UIC]
|<small>Godišnje se u [[Željeznica|željezničkom]] prometu prenese 20.5 milijuna tona robe.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Dužina linija [[Podzemna željeznica|podzemnih željeznica]]
|align="right"|'''20.'''
|align="center"|''53''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook'']
|<small>Ukupna dužina linija [[Podzemna željeznica|podzemnih željeznica]] 2007. godine bila je 120,1 km (sa 64 stanice); do 2012. godine planira se proširenje teheranske podzemne željeznice za dodatna 172 km, a u izgradnji je i 380 km podzemnih željeznica u ostalim gradovima.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=MEED: Tehran metro funding admirable|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/74892.html|date=10. studenog 2008.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2007.
|-
|Broj putnika u [[Podzemna željeznica|podzemnim željeznicama]]
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.tehranmetro.com/News.aspx?pid=26&cid=46&iid=401 ''Tehran Metro'']
|<small>Sa 622,2 milijuna putnika [[podzemna željeznica]] u Teheranu (trenutno jedina u zemlji) 18. je najprometnija u svijetu, a prva u [[Južna Azija|Južnoj Aziji]].</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj helidroma
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2019.html ''The World Factbook'']
|<small>U zemlji je aktivno 19 helidroma.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Zračna luka|zračnih luka]]
|align="right"|'''24.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2053rank.html ''The World Factbook'']
|<small>U zemlji je aktivno 319 [[Zračna luka|zračnih luka]].</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj asfaltiranih [[Zračna luka|zračnih luka]]
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2030.html ''The World Factbook'']
|<small>U zemlji je aktivno 133 asfaltiranih [[Zračna luka|zračnih luka]].</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj asfaltiranih [[Zračna luka|zračnih luka]] (dužine 2438-3047 m)
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2030.html ''The World Factbook'']
|<small>U zemlji je aktivno 27 asfaltiranih [[Zračna luka|zračnih luka]] dužine od 2438 do 3047 m.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj asfaltiranih [[Zračna luka|zračnih luka]] (dužine >3047 m)
|align="right"|'''4.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2030.html ''The World Factbook'']
|<small>U zemlji su aktivne 42 asfaltirane [[Zračna luka|zračnih luka]] dužine iznad 3047 m (10.000 [[stopa]]).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj putnika u [[Zračni promet|zračnom prometu]]
|align="right"|'''26.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/tra_air_tra_pas_car-transportation-air-transport-passengers-carried Svjetska banka]
|<small>Broj putnika u [[Zračni promet|zračnom prometu]] je 12,708.350 na godinu.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Tonaža robe po kilometru [[Zračni promet|zračnog prometa]]
|align="right"|'''59.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/tra_air_tra_fre_mil_ton_per_km-freight-million-tons-per-km Svjetska banka]
|<small>Godišnja tonaža dobara po kilometru [[Zračni promet|zračnog prometa]] iznosi 98.22 milijuna tona.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Kapacitet spremnika [[kerozin]]a
|align="right"|'''21.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_jet_fue_bun-energy-jet-fuel-bunkers UN]
|<small>Državni kapacitet spremnika [[kerozin]]a je oko 850.000 tona.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Potrošnja [[benzin]]a u [[promet]]u
|align="right"|'''10.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_mot_gas_con_in_roa_tra-motor-gasoline-consumption-road-transport UN]
|<small>Godišnje se u [[promet]]u potroši 17,854.000 tona [[benzin]]a.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Broj [[Motorno vozilo|vozila]] na [[prirodni plin]]
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.iangv.org/tools-resources/statistics.html ''Worldwide NGV'']
|<small>Godine 2009. Iran je sa 1.67 milijuna [[Motorno vozilo|vozila]] na [[prirodni plin]] i 1021 stanicom zauzimao treće mjesto, a krajem 2010. godine njihov se broj povećao na dva milijuna vozila (1,3 milijuna tvorničkih i 0,7 milijuna ugrađenih motora na plin) odnosno 1546 stanica čime trenutno zauzima drugo mjesto u svijetu. Iran također bilježi i najbrži svjetski porast korištenja vozila na plin<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Kurczewski|first=Nick|url=http://wheels.blogs.nytimes.com/2009/03/05/iranian-automaker-bets-on-natural-gas/|title=Iranian Automaker Bets on Natural Gas|publisher=New York Times|location=New York|date=5. ožujka 2009.|accessdate=18. ožujka 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Jarman|first=Brett|url=http://www.ngvglobal.com/iranian-cng-revolution-continues-1-5-million-ngvs-and-growing-0805|title=Iranian CNG Revolution Continues – 1.5 Million NGVs and Growing|publisher=NGV Global|location=Auckland, New Zealand|date=5. kolovoza 2009.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref> pa se 2012. godine očekuje porast na tri milijuna vozila na plin<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|author=Dow Jones Newswires|url=http://www.ngvglobal.com/irans-push-for-fuel-self-sufficiency-drives-ngv-growth-0729|title=Iran’s Push for Fuel Self-Sufficiency Drives NGV Growth|publisher=NGV Global|location=Auckland, New Zealand|date=29. srpnja 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref> odnosno 2500 stanica za punjenje.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Stopa smrtnosti u [[Prometna nesreća|prometnim nesrećama]]
|align="right"|'''10.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://whqlibdoc.who.int/publications/2009/9789241563840_eng.pdf WHO]
|<small>Godišnje u [[Prometna nesreća|prometnim nesrećama]] strada 35,8 ljudi na 100.000 stanovnika odnosno sveukupno oko 25.000 ljudi. Omjer smrtnosti između muškaraca i žena je 5:1.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Dužina [[cjevovod]]a
|align="right"|'''8.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2117.html ''The World Factbook'']
|<small>Ukupna dužina [[cjevovod]]a je 34.789 km, od čega 7 km kondenzacijskih, 397 km za kondenzirani prirodni plin, 19.161 km za prirodni plin (4. u svijetu<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Shana|url=http://www.shana.ir/142918-en.html|title=Iran Ranks 4th in Gas Pipeline Scope|publisher=Shana.ir|location=Tehran|date=15. lipnja 2009.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref>), 570 km za ukapljeni naftni plin, 7018 km za naftu, te 7936 km za ostale rafinirane proizvode. Do 2025. planira se proširenje mreže cjevovoda za prirodni plin na 70.000 km.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=GasAndOil|url=http://www.gasandoil.com/goc/company/cnm93321.htm |title=Alexander's Gas & Oil Connections - Iran plans 40,000 km gas pipeline network by 2025|publisher=GasAndOil.com|location=Limbach, Germany|date=20. kolovoza 2009.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2009.
|-
|Dužina cjevovoda za [[ukapljeni naftni plin]]
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2117.html ''The World Factbook'']
|<small>Ukupna dužina cjevovoda za [[ukapljeni naftni plin]] je 570 km.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Dužina cjevovoda za [[Nafta|naftu]]
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2117.html ''The World Factbook'']
|<small>Ukupna dužina cjevovoda za [[Nafta|naftu]] je 7018 km.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Dužina cjevovoda za [[Rafinerija nafte|rafiniranu]] [[Nafta|naftu]]
|align="right"|'''2.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2117.html ''The World Factbook'']
|<small>Ukupna dužina cjevovoda za [[Rafinerija nafte|rafiniranu]] [[Nafta|naftu]] je 7936 km.</small>
|align="center"|2009.
|}

==== Komunikacije ====
{{Glavni|Komunikacije u Iranu}}
{| class="wikitable sortable" 
!Statistika
!Kotiranje<br>Irana
!Broj<br>zemalja
!Izvor
!Opis
!Godina
|-
|Broj korisnika [[internet]]a
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.internetworldstats.com/top20.htm ''Internet World Stats'']
|<small>[[Internet]]om se služi 33,200.000 stanovnika (oko 50% ukupnog stanovništva).</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj korisnika broadband [[internet]]a
|align="right"|'''51.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.itu.int/ITU-D/icteye/Reporting/ShowReportFrame.aspx?ReportName=/WTI/InformationTechnologyPublic&RP_intYear=2008&RP_intLanguageID=1 ITU]
|<small>Broadband [[internet]]om služi se oko 300.000 stanovnika.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Stupanj razvijenosti „e-vlade”
|align="right"|'''102.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://unpan1.un.org/intradoc/groups/public/documents/un/unpan038851.pdf UN]
|<small>Stupnjem se mjeri elektroničke učinkovitost [[Vlada|vlade]].</small>
|align="center"|2010.
|-
|Stupanj raširenosti „e-vlade”
|align="right"|'''117.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://unpan1.un.org/intradoc/groups/public/documents/un/unpan038851.pdf UN]
|<small>Stupnjem se mjeri sudjelovanje stanovništva u „e-vladi”.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Pružatelj internetskih usluga|pružatelja internetskih usluga]]
|align="right"|'''9.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/int_isp-internet-isp ''The World Factbook'']
|<small>Godine 2002. postojalo je oko 100 [[Pružatelj internetskih usluga|pružatelja internetskih usluga]].</small>
|align="center"|2002.
|-
|Broj internet [[host]]ova
|align="right"|'''75.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2184rank.html ''The World Factbook'']
|<small>U zemlji postoji 119.947 internet [[host]]ova.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[Web stranice|internetskih stranica]] na [[Vrhovne internetske domene država|nacionalnoj domeni]] ([[.ir]])
|align="right"|'''58.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.webometrics.info/Number_National_Domains_World.asp?offset=50 ''Webometrics'']
|<small>U zemlji postoji oko 310.000 [[Web stranice|internetskih stranica]] na [[Vrhovne internetske domene država|nacionalnoj domeni]] ([[.ir]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj pružatelja slobodne [[Elektronička pošta|elektroničke pošte]]
|align="right"|'''56.'''
|align="center"|''86''
|[http://www.fepg.net/foreign.html FEPG]
|<small>U zemlji postoje četiri pružatelja slobodne [[Elektronička pošta|elektroničke pošte]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Broj [[blog]]ova
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.jpost.com/International/Article.aspx?id=167963 JP]
|<small>Oko 700.000 aktivnih [[blog]]ova.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Broj [[telefon]]skih linija
|align="right"|'''11.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2150rank.html ''The World Factbook'']
|<small>U zemlji je aktivno 25,804.000 [[telefon]]skih linija. Godine 2004. bilo je [[Digitalizacija|digitalizirano]] oko 80% telefonske mreže.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=UNESCO|url=http://www.google.com.pk/url?sa=t&source=web&ct=res&cd=30&ved=0CBsQFjAJOBQ&url=http%3A%2F%2Fwww.science-arts.org%2Fsrc%2Fstory%2Fpresentations%2Fmarch02.ppt&rct=j&q=iran+ranks&ei=zXa2S5eII86-rAe1wJS3DQ&usg=AFQjCNGbRWkiazKicDwiiSHcCDe22YJuXQ|title=UNESCO Presentation|publisher=Google.com|year=2004.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2009.
|-
|Broj [[Mobitel|mobilnih]] linija
|align="right"|'''21.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2151rank.html ''The World Factbook'']
|<small>U zemlji je aktivno 52,555.000 mobilnih linija; [[mobitel]]e koristi približno 70% stanovništva.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Omjer [[Telekomunikacija|telekomunikacijskih]] ulaganja i prihoda
|align="right"|'''10.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/med_tel_inv_of_rev-media-telecommunications-investment-of-revenue Svjetska banka]
|<small>Oko 73.68% prihoda od [[telekomunikacija]] ulaže se za proširenje iste.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Broj [[TV|televizijskih]] stanica
|align="right"|'''67.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2015.html ''The World Factbook'']
|<small>Godine 1997. u zemlji je djelovalo 28 [[TV|televizijskih]] stanica, dok su 2010. godine djelovale 74 [[TV]]-stanice.</small>
|align="center"|1997.
|-
|Broj dnevnih [[Novine|novina]]
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/med_new_and_per_num_of_tit_dai-newspapers-periodicals-number-titles-daily UN]
|<small>U zemlji se tiska 112 dnevnih [[Novine|novina]].</small>
|align="center"|2000.
|-
|Broj ostalih [[Novine|novina]]
|align="right"|'''8.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/med_new_and_per_num_of_tit_non-periodicals-number-titles-non-daily UN]
|<small>U zemlji se tiska 906 [[Novine|novina]] koje nisu dnevnog karaktera.</small>
|align="center"|2000.
|}

==== Poljoprivreda ====
{{Glavni|Poljoprivreda u Iranu}}
{| class="wikitable sortable" 
!Statistika
!Kotiranje<br>Irana
!Broj<br>zemalja
!Izvor
!Opis
!Godina
|-
|Površina [[Obradivo tlo|obradivog tla]]
|align="right"|'''16.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The World Factbook'']
|<small>Površina [[Obradivo tlo|obradivog tla]] iznosi oko 221.400 km² (13.43% od ukupne površine).</small>
|align="center"|2005.
|-
|Površina [[Navodnjavanje|navodnjavanog]] tla
|align="right"|'''5.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2146.html ''The World Factbook'']
|<small>Površina [[Navodnjavanje|navodnjavanog]] tla prema američkim izvorima iznosi 76.500 km², a prema službenim iranskim izvorima 82.970 km².<ref>{{per oznaka}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Statistical Centre of Iran|title=4.8. Agricultural Lands Area on Holdings with Irrigated Cropland by Ostan: 1382|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98547&S=TP|location=Tehran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2003.
|-
|Površina [[Navodnjavanje|navodnjavanog]] tla per capita
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/geo_irr_lan_percap-geography-irrigated-land-per-capita ''The World Factbook'']
|<small>Površina [[Navodnjavanje|navodnjavanog]] tla na milijun stanovnika je 1153 km².</small>
|align="center"|2003.
|-
|Površina [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] zemljišta
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/agr_agr_lan_sq_km-agriculture-agricultural-land-sq-km Svjetska banka]
|<small>Površina [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] zemljišta iznosi 616.000 km².</small>
|align="center"|2005.
|-
|Površina [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] zemljišta per capita
|align="right"|'''57.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/agr_agr_lan_sq_km_percap-land-sq-km-per-capita Svjetska banka]
|<small>Oko 9 km² [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] zemljišta na 1000 stanovnika.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Površina stalnih [[usjev]]a
|align="right"|'''18.''' 
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/agr_per_cro-agriculture-permanent-crops FAO]
|<small>Površina stalnih [[usjev]]a 2000. godine bila je oko 20.020 km² prema podacima [[FAO]]-a, odnosno 116.470 km² prema službenim iranskim podacima iz 2004. godine.<ref name="IranUsjevi2004">{{per oznaka}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Statistical Centre of Iran|title=4.6. Agricultural Lands Area on Holdings with Cropland by Size: 1382|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98545&S=TP|location=Tehran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2000.
|-
|Omjer površine stalnih [[usjev]]a i ukupne površine
|align="right"|'''98.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2097.html ''The World Factbook'']
|<small>Prema američkim izvorima stalni [[usjev]]i zauzimaju 1.29% ukupne površine zemlje, a prema iranskim izvorima 7,1%.<ref name="IranUsjevi2004"/></small>
|align="center"|2005.
|-
|Rast [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/agr_agr_gro-agriculture-agricultural-growth FAO]
|<small>Indeks [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje je 141 što podrazumijeva 41% više od svjetskog prosjeka; od 1980. do 2004. godine zabilježeno je utrostručenje proizvodnje.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=UN|title=Table 9. Aricultural production index|url=http://www.unescap.org/stat/data/statind/pdf/t9_dec05.pdf|location=New York City|publisher=United Nations|year=2005.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2001.
|-
|Potrošnja [[dizel]]a u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]]
|align="right"|'''7.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_gas_oil_con_in_agr-gas-diesel-oils-consumption-agriculture UN]
|<small>Godišnja potrošnja [[dizel]]a u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] je oko 3,314.000 tona.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Broj [[traktor]]a
|align="right"|'''22.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/agr_agr_mac_tra-agriculture-agricultural-machinery-tractors Svjetska banka]
|<small>Godine 2003. bilo je operativno 258.000 [[traktor]]a; godišnje se u zemlji proizvede više od 30.000 komada.<ref>{{per oznaka}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=ITM|title=About ITM|url=http://www.itm.co.ir/ERP/ERP_Systems/Site/UserFiles/file/6081/en/01016081about-en1.aspx|location=Tabriz, Iran|publisher=Iran Tractor Manufacturing Company|year=2009.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2003.
|-
|Potrošnja [[Električna energija|električne energije]] u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] per capita
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_ele_con_in_agr_percap-electricity-consumption-agriculture-per-capita UN]
|<small>Godišnja potrošnja [[Električna energija|električne energije]] u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] je 241.3 kWh po glavi stanovnika.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Proizvodnja [[Voće|voća]]
|align="right"|'''4.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Voće|voća]] iznosi 1,400.000 tona čija je vrijednost 223.31 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Agrumi|agruma]]
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Agrumi|agruma]] iznosi 80.000 tona čija je vrijednost 28.74 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[badem]]a
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[badem]]a iznosi 126.679 tona čija je vrijednost 132.33 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[bobica]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[bobica]] iznosi 175.000 tona čija je vrijednost 120.21 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Breskva|breskava]]
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Breskva|breskava]] iznosi 574.958 tona čija je vrijednost 205.25 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[datulja]]
|align="right"|'''2.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[datulja]] iznosi 1,006.406 tona čija je vrijednost 315.48 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[dinja]]
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[dinja]] iznosi 500 tona čija je vrijednost 187 tisuća [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[dinja]] kantalupa
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[dinja]] kantalupa iznosi 1,230.000 tona čija je vrijednost 218.09 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[grejp]]a
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[grejp]]a iznosi 45.933 tona čija je vrijednost 7.83 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Grožđe|grožđa]]
|align="right"|'''11.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Grožđe|grožđa]] iznosi 1,739.503 tona čija je vrijednost 806.96 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[jabuka]]
|align="right"|'''4.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[jabuka]] iznosi 2,718.775 tona čija je vrijednost 780.89 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Kaki jabuka|kaki jabuke]]
|align="right"|'''10.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Kaki jabuka|kaki jabuke]] iznosi 1000 tona čija je vrijednost 298 tisuća [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Aktinidija|kivija]]
|align="right"|'''7.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Aktinidija|kivija]] iznosi 30.000 tona čija je vrijednost 16.36 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Kruške|krušaka]]
|align="right"|'''20.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Kruške|krušaka]] iznosi 115.812 tona čija je vrijednost 32.98 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Obična lijeska|lijeske]]
|align="right"|'''7.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Obična lijeska|obične lijeske]] iznosi 18.000 tona čija je vrijednost 17.58 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[limun]]a
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[limun]]a iznosi 694.854 tona čija je vrijednost 181.56 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[mandarina]]
|align="right"|'''11.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[mandarina]] iznosi 581.734 tona čija je vrijednost 131.72 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[marelica]]
|align="right"|'''2.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[marelica]] iznosi 487.333 tona čija je vrijednost 177.34 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Naranča|naranača]]
|align="right"|'''7.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Naranča|naranača]] iznosi 2,619.735 tona čija je vrijednost 460.39 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Pistacija|pistacije]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Pistacija|pistacije]] iznosi 192.269 tona čija je vrijednost 635.48 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Smokve|smokava]]
|align="right"|'''5.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Smokve|smokava]] iznosi 57.057 tona čija je vrijednost 25.49 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[šljiva]]
|align="right"|'''7.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[šljiva]] iznosi 190.621 tona čija je vrijednost 46.11 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Trešnja|trešanja]]
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Trešnja|trešanja]] iznosi 198.768 tona čija je vrijednost 173.43 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Višnja|višanja]]
|align="right"|'''5.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Višnja|višanja]] iznosi 106.461 tona čija je vrijednost 53.69 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Povrće|povrća]]
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Povrće|povrća]] iznosi 1,750.000 tona čija je vrijednost 328.39 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Artičoka|artičoki]]
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Artičoka|artičoki]] iznosi 10.000 tona čija je vrijednost 5,1 milijun [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Gljive|gljiva]]
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Gljive|gljiva]] iznosi 28.000 tona čija je vrijednost 46.41 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[grah]]a
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[grah]]a iznosi 183.073 tona čija je vrijednost 75.87 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Krastavac|krastavaca]]
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Krastavac|krastavaca]] iznosi 1,459.201 tona čija je vrijednost 246.15 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[krumpir]]a
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[krumpir]]a iznosi 4,706.722 tona čija je vrijednost 660.37 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Leća|leće]]
|align="right"|'''10.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Leća|leće]] iznosi 56.099 tona čija je vrijednost 10.03 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[lubenica]]
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[lubenica]] iznosi 2,566.660 tona čija je vrijednost 267.63 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Luk (biljka)|luka]]
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Luk (biljka)|luka]] iznosi 1,849.275 tona čija je vrijednost 340,8 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja suhih [[Mahunarke|mahunarki]]
|align="right"|'''19.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja suhih [[Mahunarke|mahunarki]] iznosi 35.594 tona čija je vrijednost 9.11 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[patlidžan]]a
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[patlidžan]]a iznosi 125.000 tona čija je vrijednost 20.11 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[poriluk]]a
|align="right"|'''19.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[poriluk]]a iznosi 10.000 tona čija je vrijednost 3.81 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[rajčica]]
|align="right"|'''7.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[rajčica]] iznosi 4,826.396 tona čija je vrijednost 1.14 milijardi [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Šparoga|šparogi]]
|align="right"|'''16.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Šparoga|šparogi]] iznosi 10.000 tona čija je vrijednost 15.93 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Tikva|tikava]]
|align="right"|'''8.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Tikva|tikava]] iznosi 505.000 tona čija je vrijednost 88.99 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Uljana repica|uljane repice]]
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Uljana repica|uljane repice]] iznosi 390.000 tona čija je vrijednost 110.75 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Zelena salata|zelene salate]]
|align="right"|'''17.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Zelena salata|zelene salate]] iznosi 90.000 tona čija je vrijednost 30,6 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[anis]]a
|align="right"|'''4.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[anis]]a iznosi 30.000 tona čija je vrijednost 16.19 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[čaj]]a
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[čaj]]a iznosi 42.348 tona čija je vrijednost 45.84 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Dudov svilac|dudovog svilca]]
|align="right"|'''5.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Dudov svilac|dudovog svilca]] iznosi 6000 tona čija je vrijednost 20.23 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Orasi|oraha]]
|align="right"|'''4.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Orasi|oraha]] iznosi 170.000 tona čija je vrijednost 208.51 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[pamuk]]a
|align="right"|'''19.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[pamuk]]a iznosi 153.000 tona čija je vrijednost 25.12 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Pšenica|pšenice]]
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Pšenica|pšenice]] iznosi 7,956.647 tona čija je vrijednost 800.55 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[sezam]]a
|align="right"|'''19.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[sezam]]a iznosi 28.000 tona čija je vrijednost 24.41 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Slanutak|slanutka]]
|align="right"|'''8.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Slanutak|slanutka]] iznosi 113.349 tona čija je vrijednost 23.42 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Soja|soje]]
|align="right"|'''20.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Soja|soje]] iznosi 197.246 tona čija je vrijednost 41,7 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[šafran]]a
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.idosi.org/wasj/wasj4(4)/7.pdf WASJ]
|<small>Godišnja proizvodnja [[šafran]]a iznosi 230 tona (93,7% svjetske proizvodnje) čija je izvozna vrijednost oko 100 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Šafranika|šafranike]]
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Šafranika|šafranike]] iznosi 500 tona čija je vrijednost 101 tisuća [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Vuna|vune]]
|align="right"|'''4.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Vuna|vune]] iznosi 75.000 tona čija je vrijednost 126.33 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[začin]]a
|align="right"|'''8.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[začin]]a iznosi 8000 tona čija je vrijednost 10.37 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Meso|mesa]]
|align="right"|'''22.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://earthtrends.wri.org/searchable_db/results.php?years=2006-2006&variable_ID=190&theme=8&cID=1,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17,18,19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29,30,31,32,33,34,35,36,37,38,39,40,41,42,43,44,45,46,47,48,49,50,51,52,53,54,55,56,57,58,59,60,61,62,63,64,65,66,67,68,70,72,73,74,75,76,77,78,79,80,81,83,84,85,86,87,88,89,90,91,92,93,94,95,96,97,98,99,100,101,102,103,104,105,106,107,108,109,111,112,113,114,116,117,119,120,121,122,123,124,125,126,127,128,129,130,131,132,133,134,135,136,137,138,139,140,141,142,143,144,145,146,147,148,149,150,151,152,153,154,155,156,157,158,159,160,161,162,163,164,165,166,167,168,169,170,171,172,173,174,175,177,178,179,180,181,182,183,184,185,186,187,188,189,190,191,192,193,194,195,198,199,202,203,204,205,207,208,210,213,214,215,216,217,219,220,224,225,229,230,237,238&ccID=0 FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Meso|mesa]] iznosi 2,039.830 tona.</small>
|align="center"|2006.
|-
|Proizvodnja [[Govedo|bivolskog]] [[Meso|mesa]]
|align="right"|'''12.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Govedo|bivolskog]] [[Meso|mesa]] iznosi 14.900 tona čija je vrijednost 24.09 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Govedo|bivolskog]] [[Mlijeko|mlijeka]]
|align="right"|'''7.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Govedo|kravljeg]] [[Mlijeko|mlijeka]] iznosi 245.000 tona čija je vrijednost 122.38 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Deve|devinog]] [[Meso|mesa]]
|align="right"|'''20.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Deve|devinog]] [[Meso|mesa]] iznosi 1680 tona čija je vrijednost 2.35 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Guske|guščjeg]] [[Meso|mesa]]
|align="right"|'''11.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Guske|guščjeg]] [[Meso|mesa]] iznosi 2500 tona čija je vrijednost 4.77 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[kokoš]]jeg [[Meso|mesa]]
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[kokoš]]jeg [[Meso|mesa]] iznosi 1,569.276 tona čija je vrijednost 1.83 milijarde [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[kokoš]]jih [[Jaje|jaja]]
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[kokoš]]jih [[Jaje|jaja]] iznosi 727.000 tona čija je vrijednost 557.44 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[koza|kozjeg]] [[Meso|mesa]]
|align="right"|'''7.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[koza|kozjeg]] [[Meso|mesa]] iznosi 110.495 tona čija je vrijednost 168.24 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[koza|kozjeg]] [[Mlijeko|mlijeka]]
|align="right"|'''8.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[koza|kozjeg]] [[Mlijeko|mlijeka]] iznosi 410.000 tona čija je vrijednost 123.59 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Ovce|ovčjeg]] [[Meso|mesa]]
|align="right"|'''4.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Ovce|ovčjeg]] [[Meso|mesa]] iznosi 390.547 tona čija je vrijednost 772.61 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Ovce|ovčjeg]] [[Mlijeko|mlijeka]]
|align="right"|'''7.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[Ovce|ovčjeg]] [[Mlijeko|mlijeka]] iznosi 534.000 tona čija je vrijednost 181.22 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[med]]a
|align="right"|'''11.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx FAO]
|<small>Godišnja proizvodnja [[med]]a iznosi 36.000 tona čija je vrijednost 62.74 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Riba|ribe]]
|align="right"|'''36.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.fao.org/fishery/statistics/programme/3,1,1/en FAO]
|<small>Godišnje se sveukupno [[Ribolov|ulovi]] i [[Ribogojstvo|uzgoji]] 562.821 tona [[Riba|ribe]].</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[kavijar]]a
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/1394717.stm BBC]
|<small>Godišnja proizvodnja [[kavijar]]a iznosi oko 300 tona čija je vrijednost 22 milijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2001.
|}

==== Industrija ====
{{Glavni|Industrija u Iranu}}
{| class="wikitable sortable" 
!Statistika
!Kotiranje<br>Irana
!Broj<br>zemalja
!Izvor
!Opis
!Godina
|-
|Vrijednost proizvedene [[Roba|robe]]
|align="right"|'''29.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ind_man_val_add_con_2000_us-value-added-constant-2000-us Svjetska banka]
|<small>Vrijednost proizvedene [[Roba|robe]] u 2005. bila je 21.22 milijarde [[USD]] (prema tečaju iz 2000. godine).</small>
|align="center"|2005.
|-
|Rast [[Industrija|industrijske]] proizvodnje
|align="right"|'''80. (19.)'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2089rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Rast [[Industrija|industrijske]] proizvodnje prema američkim izvorima je 4,3% odnosno prema iranskim izvorima >10% (rast rudarske proizvodnje je 19%).<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Ecasb|title=Iran's Industrial Growth over 10%|publisher=Ecasb.com|location=Tehran|url=http://www.ecasb.com/newsdetail-1182-en.html|date=5. srpnja 2009.|accessdate=18. ožujka 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRIB|title=Minister: Iran’s industrial growth over 10 percent|publisher=Islamic Republic of Iran Broadcasting|location=Tehran|url=http://english.irib.ir/news/political/item/46112-minister-iran%E2%80%99s-industrial-growth-over-10-percent?tmpl=component&print=1|date=4. srpnja 2009.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2010.
|-
|Državno [[Industrija|industrijsko]] [[poduzeće]] po [[prihod]]ima
|align="right"|'''7.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.ft.com/cms/s/2/5de6ef96-8b95-11db-a61f-0000779e2340.html#axzz1GjyUBk6D ''Financial Times'']
|<small>Iransko nacionalno naftno poduzeće ([[Nacionalno Iransko Naftno Poduzeće|NIOC]]) je prema prihodima od 220 milijardi [[USD]] sedmo najveće u svijetu.</small>
|align="center"|2006.
|-
|[[Rudarstvo|Rudarsko]] [[poduzeće]] po [[prihod]]ima
|align="right"|'''23.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://siteresources.worldbank.org/INTOGMC/Resources/336099-1236292308783/humphreys_Emerging_players_%2897v%29.pdf Svjetska banka]
|<small>Iranska nacionalna rudarska korporacija ([[IMIDRO]]) je prema prihodima 23. poduzeće svijeta, a ukupan udjel u svjetskoj [[Rudarstvo|rudarskoj]] proizvodnji iznosi 0,6%.</small>
|align="center"|2007.
|-
|[[Nafta|Naftno]] [[poduzeće]] po [[prihod]]ima
|align="right"|'''2.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.energyintel.com/documentdetail.asp?document_id=245527 ''Energy Intelligence'']
|<small>Iransko nacionalno naftno poduzeće ([[Nacionalno Iransko Naftno Poduzeće|NIOC]]) je drugo najveće u svijetu (nakon saudijskog Aramcoa).</small>
|align="center"|2008.
|-
|Stopa [[trademark]]ova
|align="right"|'''33.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/gov_tra_res_percap-government-trademarks-residents-per-capita Svjetska banka]
|<small>Oko 153 [[trademark]]a na milijun stanovnika.</small>
|align="center"|2001.
|-
|Uvoz [[Industrija|industrijskih]] [[stroj]]eva
|align="right"|'''28.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://goliath.ecnext.com/coms2/gi_0199-3521704/IRAN-IRAN-RANKS-28TH-AMONG.html WTO]
|<small>Iran po uvozu [[Industrija|industrijskih]] [[stroj]]eva kotira na 28. mjestu u svijetu.</small>
|align="center"|2004.
|-
|[[Rafinerija nafte|Petrokemijska]] proizvodnja po [[prihod]]ima
|align="right"|'''45.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://pubs.acs.org/cen/_img/87/i31/8731cov1_global700.gif C&EN]
|<small>Prihodi od [[Rafinerija nafte|Petrokemijske]] proizvodnje su oko 7,8 milijardi [[USD]] u 2008. godini. Do 2015. godine procjenjuje izbijanje na drugo mjesto u svijetu po proizvodnji petrokemijskih proizvoda<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=All Business|url=http://www.allbusiness.com/finance-insurance/credit-intermediation-related-activities/4022282-1.html|title=NPC Iran will be second largest commodity chemical producer in the world by 2015.|publisher=Dun & Bradstreet|location=New York City|date=1. lipnja 2006.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref> i [[polimer]]a.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Iran International|url=http://www.iraninternationalmagazine.com/issue_27/text/44%25%20boost.htm|title=44% Boost in Polymer Production|publisher=Iran International Magazine|location=Iran|year=2004.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2008.
|-
|Potrošnja [[ugljen]]a u [[Industrija|industriji]]
|align="right"|'''42.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_coa_con_by_ind_amp_con-coal-consumption-industry-amp-construction UN]
|<small>U [[Industrija|industriji]] se godišnje potroši oko 330.000 tona [[ugljen]]a.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Potrošnja [[dizel]]a u [[Industrija|industriji]]
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_gas_oil_con_by_ind_amp_con-oils-consumption-industry-amp-construction UN]
|<small>U [[Industrija|industriji]] se godišnje potroši oko 1,798.000 tona [[dizel]]a.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Potrošnja [[Prirodni plin|prirodnog plina]] u kemijskoj [[Industrija|industriji]]
|align="right"|'''9.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_nat_gas_inc_lng_con_by_che_ind-including-lng-consumption-chemical-industry UN]
|<small>U kemijskoj [[Industrija|industriji]] se godišnje potroši [[Prirodni plin|prirodnog plina]] ekvivalenta od 138.966 tera-[[džul]]a.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Potrošnja visokopećnog [[plin]]a u [[Industrija|industriji]]
|align="right"|'''19.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_bla_fur_gas_con_by_ind_amp_con-gas-consumption-industry-amp-construction UN]
|<small>U [[Industrija|industriji]] se godišnje potroši visokopećnog [[plin]]a ekvivalenta od 10.102 tera-[[džul]]a.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Neenergetska potrošnja [[asfalt]]a
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_bit_asp_con_for_non_use-bitumen-asphalt-consumption-non-uses UN]
|<small>Godišnja neenergetska potrošnja [[asfalt]]a iznosi 3,496.000 tona.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Potrošnja [[Nafta|nafte]] u [[Industrija|industriji]]
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_nap_con_by_ind_amp_con-naphtha-consumption-industry-amp-construction UN]
|<small>U [[Industrija|industriji]] se godišnje potroši 2,492.000 tona [[Nafta|nafte]].</small>
|align="center"|2005.
|-
|Proizvodnja [[maziva]]
|align="right"|'''10.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_lub_tot_pro-energy-lubricants-total-production UN]
|<small>Godišnja proizvodnja maziva iznosi 955.000 tona.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Neenergetska potrošnja [[maziva]]
|align="right"|'''9.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_lub_con_for_non_use-energy-lubricants-consumption-non-uses UN]
|<small>Godišnja neenergetska potrošnja maziva iznosi 770.000 tona.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Potrošnja [[mazut]]a u [[Industrija|industriji]]
|align="right"|'''5.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_res_fue_oil_con_by_ind_amp_con-oil-consumption-industry-amp-construction UN]
|<small>U [[Industrija|industriji]] se godišnje potroši 6,869.000 tona [[mazut]]a.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Potrošnja [[biomasa]] u [[Industrija|industriji]]
|align="right"|'''27.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_bag_con_by_ind_amp_con-bagasse-consumption-industry-amp-construction UN]
|<small>U [[Industrija|industriji]] se godišnje potroši 1,206.000 tona [[biomasa]].</small>
|align="center"|2005.
|-
|Potrošnja [[Električna energija|električne energije]] u [[Industrija|industriji]] per capita
|align="right"|'''73.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_ele_con_by_ind_amp_con_percap-industry-amp-construction-per-capita UN]
|<small>U [[Industrija|industriji]] se godišnje po glavi stanovnika potroši oko 692 kWh [[Električna energija|električne energije]].</small>
|align="center"|2005.
|-
|Proizvodnja [[cement]]a
|align="right"|'''5.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://edition.presstv.ir/detail/133493.html ''PressTV'']
|<small>Godišnje se proizvede 65 milijuna tona [[cement]]a; uz godišnji porast proizvodnje od 16%.<ref name="PressTV139606">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran exports $637mn of cement|publisher=PressTV|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/139606.html|date=22. kolovoza 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2010.
|-
|Proizvodnja [[portland cement]]a
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.indexmundi.com/minerals/?product=cement&graph=production ''US Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[portland cement]]a bila je 32,7 milijuna tona u 2006. godini.</small>
|align="center"|2006.
|-
|Izvoz [[cement]]a
|align="right"|'''10.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.iran-daily.com/1388/12/26/MainPaper/3642/Page/4/Index.htm ''Iran Daily'']
|<small>Godišnje se izvozi oko 5,5 milijuna tona [[cement]]a u vrijednosti od 637 milijuna [[USD]].<ref name="PressTV139606"/></small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[Motorno vozilo|motornih vozila]]
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://oica.net/category/production-statistics/ OICA]
|<small>Godišnje se proizvede 1,599.454 [[Motorno vozilo|motornih vozila]].</small>
|align="center"|2010.
|-
|Najveći rast u proizvodnji [[Motorno vozilo|motornih vozila]]
|align="right"|'''26.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://oica.net/category/production-statistics/ OICA]
|<small>Godišnji rast iznosi 14,7%; tijekom [[2000-ih]] zabilježen je najveći rast proizvodnje nakon [[Kina|Kine]].</small>
|align="center"|2010.
|-
|Proizvodnja [[automobil]]a
|align="right"|'''11.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://oica.net/category/production-statistics/ OICA]
|<small>Godišnje se proizvede 1,367.014 [[automobil]]a.</small>
|align="center"|2010.
|}

===== Rudarstvo =====
{{Glavni|Rudarstvo u Iranu}}
{| class="wikitable sortable" 
!Statistika
!Kotiranje<br>Irana
!Broj<br>zemalja
!Izvor
!Opis
!Godina
|-
|Proizvodnja [[Željezo|željezne]] rudače <!-- Početak metala -->
|align="right"|'''8.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[Željezo|željezne]] rudače iznosi 38,200.000 tona.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja sirovog [[Željezo|željeza]]
|align="right"|'''10.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja sirovog [[Željezo|željeza]] iznosi 10,760.000 tona.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Zalihe [[Željezo|željeza]]
|align="right"|'''9.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.iranmining.com/News/eShow.asp?Id=9953&Dir=434 ''Iran Mining'']
|<small>Iran posjeduje devete najveće zalihe [[Željezo|željeza]].</small>
|align="center"|2011.
|-
|Proizvodnja [[Željezovi oksidi|željezovih oksida]]
|align="right"|'''9.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/iron_oxide/myb1-2009-fepig.pdf ''US Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[Željezovi oksidi|željezovih oksida]] iznosi 2600 tona.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[čelik]]a
|align="right"|'''16.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey'']
|<small>U 2009. godini proizvedeno je 10,873.000 tona [[čelik]]a, dok je uz trenutačne industrijske kapacitete moguća proizvodnja oko 20 <br>milijuna tona<ref>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran's steel output to hit 20mn tons|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167245.html|date=27. veljače 2011.|accessdate=18. ožujka 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRIB|title=Minister: Iran's steel output to hit 20mn tons|publisher=Islamic Republic of Iran Broadcasting|location=Tehran|url=http://english.irib.ir/news/economy/item/71645-minister-irans-steel-output-to-hit-20mn-tons|date=27. veljače 2011.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref>. Službene procjene rasta proizvodnje su 17,6 milijuna tona u 2013., 23 milijuna tona u 2014. i 29,8 milijuna <br>tona u 2015. godini<ref name="IMIDRO01022010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IMIDRO|title=Iran’s Steel Production Capacity to Hit 35 mt in 5 Years|publisher=Iranian Mines and Mining Industries Development and Renovation Organization|location=Tehran|url=http://news.imidro.org/en/magazines=no.30/categories=2/news=578/show.aspx|date=1. veljače 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref>, a procjene rasta kapaciteta su 25,1 milijuna tona u 2013., 34,7 milijuna tona u 2014., 35,5 milijuna <br>tona u 2015.<ref name="IMIDRO01022010"/>, te konačno 55 milijuna tona 2020. godine čime bi postali četvrti proizvođač čelika u svijetu.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Refractories|title=Steel Production Capacity at 20 Mt|publisher=Refractories World Forum|location=Germany|url=http://www.refractories-worldforum.com/global-news/130-steel-production-capacity-at-20-mt.html|year=2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[aluminij]]a
|align="right"|'''23.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[aluminij]]a iznosi 281.300 tona.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[Aluminijev oksid|aluminijevog oksida]]
|align="right"|'''21.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[Aluminijev oksid|aluminijevog oksida]] iznosi 200.000 tona.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[Bakar (element)|bakra]]
|align="right"|'''12.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[Bakar (element)|bakra]] iznosi 262.500 tona.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Zalihe [[Bakar (element)|bakra]]
|align="right"|'''2.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.etdb.org/StrategiesAndResearch/Countries/CSPReports/ReportsLibrary/IRAN.pdf ETDB]
|<small>Iran posjeduje druge najveće zalihe [[Bakar (element)|bakra]] u svijetu.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Proizvodnja [[cink]]a
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[cink]]a iznosi 115.000 tona.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Zalihe [[cink]]a
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.etdb.org/StrategiesAndResearch/Countries/CSPReports/ReportsLibrary/IRAN.pdf ETDB]
|<small>Iran posjeduje najveće zalihe [[cink]]a u svijetu.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Proizvodnja [[ferokrom]]a
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/chromium/myb1-2008-chrom.pdf ''US Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[ferokrom]]a iznosi 8000 tona.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[krom]]a
|align="right"|'''10.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[krom]]a iznosi 255.129 tona.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[magnezij]]a
|align="right"|'''17.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/magnesium/myb1-2009-mgcom.pdf ''US Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[magnezij]]a iznosi 90.000 tona.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[molibden]]a
|align="right"|'''7.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[molibden]]a iznosi 6600 tona.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[Olovo (element)|olova]]
|align="right"|'''17.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[Olovo (element)|olova]] iznosi 27.000 tona, a pročišćenog olova 76.000 tona.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[stroncij]]a
|align="right"|'''5.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/strontium/mcs-2011-stron.pdf ''US Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[stroncij]]a iznosi 2000 tona.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Proizvodnja [[Srebro|srebra]]
|align="right"|'''19.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.silverinstitute.org/production.php ''Silver Institute'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[Srebro|srebra]] iznosi 3,500.000 [[unca]].</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[Zlato|zlata]]
|align="right"|'''65.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[Zlato|zlata]] iznosi 850 kilograma.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[arsen]]a <!-- Početak polumetala -->
|align="right"|'''10.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/arsenic/myb1-2009-arsen.pdf ''US Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[arsen]]a iznosi 100 tona.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[Bor (element)|bora]]
|align="right"|'''9.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/boron/mcs-2011-boron.pdf ''US Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[Bor (element)|bora]] iznosi 2000 tona.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Proizvodnja [[silicij]]a
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/silica/myb1-2008-silic.pdf ''US Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[silicij]]a iznosi 2.000.000 tona.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[amonijak]]a <!-- Početak nemetala -->
|align="right"|'''12.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.indexmundi.com/minerals/?product=ammonia&graph=production ''US Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[amonijak]]a iznosi 2,000.000 tona.</small>
|align="center"|2007.
|-
|Proizvodnja [[azbest]]a
|align="right"|'''9.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/asbestos/myb1-2009-asbes.pdf ''US Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[azbest]]a iznosi 1300 tona.</small>
|align="center"|2006.
|-
|Proizvodnja [[barit]]a
|align="right"|'''5.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/barite/mcs-2011-barit.pdf ''US Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[barit]]a iznosi 250.000 tona odnosno 3.62% ukupne svjetske proizvodnje.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Proizvodnja [[bentonit]]a
|align="right"|'''8.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[bentonit]]a iznosi 376.000 tona odnosno 2.65% ukupne svjetske proizvodnje.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[boksit]]a
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/bauxite/myb1-2009-bauxi.pdf ''US Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[boksit]]a iznosi 500.000 tona.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[celestit]]a
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/strontium/mcs-2011-stron.pdf ''US Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[celestit]]a iznosi 2000 tona.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Proizvodnja [[dijatomit]]a
|align="right"|'''15.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/diatomite/myb1-2009-diato.pdf ''US Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[dijatomit]]a iznosi 7000 tona.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[feldspat]]a
|align="right"|'''10.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[feldspat]]a iznosi 502.000 tona.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[gips]]a
|align="right"|'''2.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[gips]]a iznosi 11,250.000 tona odnosno 8,5% udjela u svjetskoj proizvodnji; najveći proizvođač u svijetu nakon [[Kina|Kine]].</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[kaolin]]a
|align="right"|'''5.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[kaolin]]a iznosi 1,274.000 tona.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[magnezit]]a
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[magnezit]]a iznosi 116.000 tona.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[Natrijev karbonat|natrijevog karbonata]]
|align="right"|'''25.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/soda_ash/myb1-2008-sodaa.pdf ''US Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[Natrijev karbonat|natrijevog karbonata]] iznosi 140.000 tona.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Proizvodnja [[Natrijev klorid|natrijevog klorida]]
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[Natrijev klorid|natrijevog klorida]] iznosi 2,200.000 tona.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[perlit]]a
|align="right"|'''10.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987 ''British Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[perlit]]a iznosi 47.000 tona.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[Tinjci|tinjaca]]
|align="right"|'''8.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.indexmundi.com/minerals/?product=mica&graph=production ''US Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[Tinjci|tinjaca]] iznosi 7000 tona.</small>
|align="center"|2006.
|-
|Proizvodnja [[tirkiz]]a
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|<small>• [http://www.wisegeek.com/what-is-turquoise.htm ''Wise Geek'']<br>• [http://www.thebeadinghut.com/Turquoise_Jewellery.html ''Beading Hut'']</small>
|<small>Iran je najveći, najstariji i najkvalitetniji proizvođač [[tirkiz]]a u svijetu.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Proizvodnja [[Vapno|vapna]]
|align="right"|'''12.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/lime/mcs-2011-lime.pdf ''US Geological Survey'']
|<small>Godišnja proizvodnja [[Vapno|vapna]] iznosi 2,800.000 tona.</small>
|align="center"|2010.
|}

===== Energetika =====
{{Glavni|Energetika u Iranu}}
{| class="wikitable sortable" 
!Statistika
!Kotiranje<br>Irana
!Broj<br>zemalja
!Izvor
!Opis
!Godina
|-
|Proizvodnja [[Energija|energije]]
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.eia.doe.gov/countries/ ''International Energy Agency'']
|<small>12.993,7 trilijuna BTU-a godišnje.</small>
|align="center"|2006.
|-
|Potrošnja [[Energija|energije]]
|align="right"|'''11.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bp.com/liveassets/bp_internet/globalbp/globalbp_uk_english/reports_and_publications/statistical_energy_review_2008/STAGING/local_assets/2010_downloads/statistical_review_of_world_energy_full_report_2010.pdf ''British Petroleum'']
|<small>204,8 milijuna TOE godišnje.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Potrošnja [[Energija|energije]] per capita
|align="right"|'''57.'''
|align="center"|''134''
|[http://earthtrends.wri.org/text/energy-resources/variable-351.html ''World Resources Institute'']
|<small>23.810 kW·h godišnje po stanovniku.</small>
|align="center"|2005.
|-
|[[Energija|Energetski]] intenzitet
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.eia.doe.gov/countries/ ''International Energy Agency'']
|<small>2,5 puta više od [[Bliski istok|bliskoistočnog]] prosjeka u 2010. g.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Zalihe [[ugljen]]a
|align="right"|'''12.'''
|align="center"|''59''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_coa_tot_kno_res-energy-coal-total-known-reserves UN]
|<small>11.143 milijuna tona ukupnih zaliha.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Proizvodnja [[ugljen]]a
|align="right"|'''32.'''
|align="center"|''73''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_coa_pro-energy-coal-production UN]
|<small>Godišnja proizvodnja iznosi 1,330.000 tona.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Uvoz [[ugljen]]a
|align="right"|'''50.'''
|align="center"|''110''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_coa_imp-energy-coal-imports UN]
|<small>Godišnji uvoz iznosi 520.000 tona.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Zalihe [[Prirodni plin|prirodnog plina]]
|align="right"|'''2.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2179rank.html ''The World Factbook'']
|<small>29,61 bilijuna m³ prirodnog plina odnosno 15,8% ukupnih svjetskih zaliha čija je vrijednost oko 4 bilijuna [[USD]].</small>
|align="center"|2010.
|-
|Zalihe [[Prirodni plin|prirodnog plina]] per capita
|align="right"|'''5.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_nat_gas_res_percap-natural-gas-reserves-per-capita ''The World Factbook'']
|<small>364.609 m³ po glavi stanovnika, uz trenutnu potrošnju dovoljno za sljedećih 80 godina<ref>{{per oznaka}} {{Citiranje weba|last=Islamic Republic of Iran News Network|title=Zamjenik ministra nafte: Iran ima zalihe plina za sljedećih 80 godina|publisher=IRINN.ir|location=Teheran|url=http://www.irinn.ir/Default.aspx?TabId=15&nid=203213|year=2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2005.
|-
|Proizvodnja [[Prirodni plin|prirodnog plina]]
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2180rank.html ''The World Factbook'']
|<small>~200 milijardi m³ u 2009. godini; ~220 milijardi m³ u 2010. godini odnosno 0,6 milijardi m³ po danu<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran daily gas production hits 600mcm|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/154919.html|date=11. prosinca 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2009.
|-
|Potrošnja [[Prirodni plin|prirodnog plina]]
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''183''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2181rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Oko 140 milijardi m³ godišnje, uz najveći porast potrošnje u svijetu.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Potrošnja [[Prirodni plin|prirodnog plina]] po kućanstvu
|align="right"|'''5.'''
|align="center"|''67''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_nat_gas_inc_lng_con_by_hou-gas-including-lng-consumption-households UN]
|<small>1,243.256 tera-[[džul]]a po kućanstvu godišnje.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Izvoz [[Prirodni plin|prirodnog plina]]
|align="right"|'''26.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2183rank.html ''The World Factbook'']
|<small>5,4 milijardi m³ godišnje.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Zalihe [[Nafta|nafte]]
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''97''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2178rank.html ''The World Factbook'']
|<small>137,6 milijardi [[barel]]a prema procjeni iz 2009.; 150,3 milijardi barela prema procjeni iz 2010. godine<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Ettela'at|title=Iran oil reserves reach 150bn barrels|publisher=Ettelaat.com|location=Tehran|url=http://www.ettelaat.com/index2.asp?code=endisplay&fname=/ettelaat/etbupload/data/2010/10/10-12/2.htm&title=Iran%20oil%20reserves%20reach%20150bn%20barrels|date=17. veljače 2011.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref> (ukupna vrijednost oko 11 bilijuna [[USD]]).</small>
|align="center"|2009.
|-
|Proizvodnja [[Nafta|nafte]]
|align="right"|'''4.'''
|align="center"|''210''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2173rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Oko 4,2 milijuna [[barel]]a dnevno, odnosno 1534,1 milijuna godišnje.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Omjer zaliha i proizvodnje [[Nafta|nafte]]
|align="right"|'''1.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.bp.com/liveassets/bp_internet/globalbp/globalbp_uk_english/reports_and_publications/statistical_energy_review_2008/STAGING/local_assets/2010_downloads/statistical_review_of_world_energy_full_report_2010.pdf ''British Petroleum'']
|<small>Najveći omjer na svijetu, procjenjen na 89,4 godine.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Potrošnja [[Nafta|nafte]]
|align="right"|'''14.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2174rank.html ''The World Factbook'']
|<small>1.81 milijuna [[barel]]a dnevno, odnosno 660,7 milijuna godišnje.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Izvoz [[Nafta|nafte]]
|align="right"|'''8.'''
|align="center"|''205''
|[http://www.opec.org/opec_web/static_files_project/media/downloads/publications/ASB2009.pdf OPEC]
|<small>2.21 milijuna [[barel]]a dnevno, odnosno 807,2 milijuna godišnje.</small>
|align="center"|2009.
|-
|Izvoz [[Nafta|nafte]] per capita
|align="right"|'''20.'''
|align="center"|''84''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_cru_pet_exp_percap-crude-petroleum-exports-per-capita UN]
|<small>1.94 tone ili približno 12 [[barel]]a po glavi stanovnika godišnje.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Zalihe [[Ugljikovodici|ugljikovodičnih]] goriva
|align="right"|'''2.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.tcf.org/publications/internationalaffairs/leverett_diplomatic.pdf ''Oil & Gas Journal'']
|<small>Kombinirane zalihe nafte i prirodnog plina prema jedinici BOE iznose 301,7 milijardi barela (približno jednako [[Saudijska Arabija|saudijskim]] zalihama od 302,5 milijardi barela) ili 324 milijarde prema službenim iranskim podacima.</small>
|align="center"|2010.
|-
|Proizvodnja [[Nuklearna energija|nuklearne energije]]
|align="right"|'''26.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.presstv.ir/detail/165630.html PressTV]
|<small>[[NE Bušir]], prva od 19 planiranih [[Iranski nuklearni program|iranskih nuklearnih elektrana]], počela je s radom 2010. i godišnje proizvede 1000 MW.</small>
|align="center"|2011.
|-
|Proizvodnja [[Električna energija|električne energije]]
|align="right"|'''19. (9.)'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2038rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Prema američkim procjenama 212,8 TWh (24.292 MW) u 2007./2008./2009. godini, a prema službenim iranskim izvorima 513.35 TWh (58.602 MW) u 2010. godini<ref name="UNUnivGeothermal">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Itoi|first=Ryuichi|coauthors=Ehara, Sachio; Yousefi, Hossein; Noorollahi, Younes|title=Geothermal Energy Development in Iran|work=Geothermal Training Programme|publisher=United Nations University|location=Tokyo, Japan|url=http://www.os.is/gogn/unu-gtp-sc/UNU-GTP-SC-06-52.pdf|year=2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref>, uz godišnji porast od 43,8 TWh (5000 MW).<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran's power generation hits 60,000 MW|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/163866.html|date=6. veljače 2011.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2009. (2011.)
|-
|Potrošnja [[Električna energija|električne energije]]
|align="right"|'''18.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2042rank.html ''The World Factbook'']
|<small>Prema američkim procjenama 206,7 TWh (23.596 MW) godišnje; sva naselja sa 20 ili više kućanstava su elektrificirana.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran announces electricity distribution to villages|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/120666.html|date=12. ožujka 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2009.
|-
|Izvoz [[Električna energija|električne energije]]
|align="right"|'''39.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2044.html ''The World Factbook'']
|<small>6.15 TWh (702,1 MW) u 2009. godini; izvoz je 2010. porastao za 6% u odnosu na godinu ranije<ref name="PressTV15.12.10">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran's electricity exports up by 6%|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/155670.html|date=15. prosinca 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref>, a uvoznici iranske struje su arapske zemlje, Rusija i Indija.<ref name="PressTV15.12.10"/></small>
|align="center"|2009.
|-
|Uvoz [[Električna energija|električne energije]]
|align="right"|'''46.'''
|align="center"|''Svijet''
|[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2043.html ''The World Factbook'']
|<small>2.06 TWh (235.16 MW) u 2009. godini; uvoz je 2010. porastao na 2.37 TWh (270.55 MW).<ref name="PressTV15.12.10"/></small>
|align="center"|2009.
|-
|Potrošnja [[Električna energija|električne energije]] per capita
|align="right"|'''86. (28.)'''
|align="center"|''214''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_ele_pro_percap-energy-electricity-production-per-capita ''The World Factbook'']
|<small>Prema američkim procjenama 2747 kWh po glavi stanovnika u 2006. godini; 7509 kWh prema službenim iranskim izvorima iz 2011. godine.</small>
|align="center"|2006. (2011.)
|-
|Postotak distribucijskih gubitaka [[Električna energija|električne energije]]
|align="right"|'''30.'''
|align="center"|''131''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_ele_pow_tra_and_dis_los_of_out-power-transmission-distribution-losses-output Svjetska banka]
|<small>16.88% od ukupne proizvodnje.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Potrošnja [[Prirodni plin|prirodnog plina]] po [[Termoelektrane|termoelektrani]]
|align="right"|'''5.'''
|align="center"|''97''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_nat_gas_inc_lng_con_in_the_pow_pla-lng-conversion-thermal-power-plants UN]
|<small>1,379.527 teradžula po termoelektrani godišnje.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Proizvodnja [[Električna energija|el. energije]] iz [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora]]
|align="right"|'''8.'''
|align="center"|''Svijet''
|>>>>>
|<small>105,4 TWh (12.034 MW) u 2010. godini: 98.95 TWh (11.296 MW) [[Hidroenergija|energijom vode]]<ref name="UNUnivGeothermal"/>, 5,6 TWh (637.75 MW) [[Biomasa|biomasom]], [[Energija vjetra|energijom vjetra]] i [[Sunčeva energija|Sunca]]<ref name="UNUnivGeothermal"/>, te 0.88 TWh (100 MW) [[Geotermalna energija|geotermalnom energijom]].<ref name="UNUnivGeothermal"/></small>
|align="center"|2010.
|-
|Proizvodnja [[Električna energija|el. energije]] [[Energija vjetra|vjetroelektranama]]
|align="right"|'''35.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.wwindea.org/home/images/stories/worldwindenergyreport2009_s.pdf ''World Wind Energy Association'']
|<small>0.72 TWh (82 MW) u 2008. godini; 1.14 TWh (130 MW) u 2009. godini<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=General News|title=Iran Announces New Renewable Energy Facilities|publisher=Instalbiz.com|location=Bucharest, Romania|url=http://www.instalbiz.com/news/1-full-news-ir-iran-announces-new-renewable-energy-facilities_201.html|date=19. siječnja 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref>; godišnji rast proizvodnje iznosi oko 50%.</small>
|align="center"|2008.
|-
|Gradnja [[Hidroelektrane|hidroelektrana]]
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.shana.ir/51948-en.html ''International Commission of Large Dams'']
|<small>Sa 91 branom u izgradnji Iran je 3. najveći graditelj hidroelektrana nakon [[Kina|Kine]] i [[Turska|Turske]].</small>
|align="center"|2005.
|-
|Najviša [[brana]]
|align="right"|'''19.'''
|align="center"|''Svijet''
|[http://www.wolframalpha.com/entities/dams/karun_4_dam/gz/li/em/ ''Wolfram Alpha'']
|<small>Brana [[Karun-4]] visine je 230 m, dok se trenutačno gradi [[Bahtijari (brana)|Bahtijari]] koja je sa 315 m najviša na svijetu.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=World highest dam to be built in Iran|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/30415.html|date=9. studenog 2007.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2010.
|-
|Potrošnja [[dizel]]a u [[termoelektrana]]ma
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''171''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_gas_oil_con_in_the_pow_pla-oils-conversion-thermal-power-plants UN]
|<small>2,708.000 tona dizela iskorištava se godišnje u termoelektranama.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Proizvodnja [[dizel]]a
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''124''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_gas_oil_pro_fro_ref-gas-diesel-oils-production-refineries UN]
|<small>Godišnje se rafinira 24,443.000 tona dizela.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Tuzemna dostupnost [[dizel]]a
|align="right"|'''11.'''
|align="center"|''191''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_gas_oil_net_inl_ava-diesel-oils-net-inland-availability UN]
|<small>Godišnje je dostupno 21,976.000 tona dizela.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Proizvodnja [[Električna struja|struje]] iz [[Prirodni plin|prirodnog plina]]
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''96''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_ele_pro_fro_nat_gas_sou_kwh-production-natural-gas-sources-kwh Svjetska banka]
|<small>Godišnja proizvodnja iznosi 125.393 GWh.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Potrošnja [[dizel]]a u kućanstvima
|align="right"|'''8.'''
|align="center"|''149''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_gas_oil_con_by_hou_and_oth_con-oils-consumption-households-other-consumers UN]
|<small>Godišnja potrošnja u sveukupnim kućanstvima iznosi 6,374.000 tona.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Privatna ulaganja u javnu [[Elektrane i elektroenergetske mreže|energetsku infrastrukturu]]
|align="right"|'''13.'''
|align="center"|''93''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_inv_in_ene_wit_pri_par_cur_us-investment-private-participation-current-us Svjetska banka]
|<small>Oko 650 milijuna [[USD]] godišnje.</small>
|align="center"|2004.
|-
|Izvoz [[Gorivo|goriva]]
|align="right"|'''12.'''
|align="center"|''93''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_liq_pet_gas_exp-energy-liquefied-petroleum-gas-exports UN]
|<small>Godišnji izvoz iznosi 1,791.000 tona.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Proizvodnja [[Gorivo|goriva]]
|align="right"|'''16.'''
|align="center"|''121''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_mot_gas_tot_pro-energy-motor-gasoline-total-production UN]
|<small>Godišnja proizvodnja 2005. godine iznosila je 11,154.000 tona, a 2010. godine prema službenim podacima 14,454.000 tona.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran produces 1bn liters gasoline|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/156488.html|date=21. prosinca 2010.|accessdate=18. ožujka 2011}}</ref></small>
|align="center"|2005.
|-
|Proizvodnja prirodnog [[goriva]]
|align="right"|'''4.'''
|align="center"|''21''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_nat_gas_pro-energy-natural-gasoline-production UN]
|<small>Godišnje se proizvede oko 1,855.000 tona.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Potrošnja [[Loživo ulje|loživog ulja]] po kućanstvu
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''116''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_res_fue_oil_con_by_hou_and_oth_con-oil-consumption-households-other-consumers UN]
|<small>Godišnja potrošnja je oko 1,619.000 tona po kućanstvu.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Proizvodnja [[kerozin]]a
|align="right"|'''6.'''
|align="center"|''110''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_ker_pro_fro_ref-energy-kerosene-production-from-refineries UN]
|<small>Godišnja proizvodnja iznosi oko 6,028.000 tona.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Potrošnja [[kerozin]]a
|align="right"|'''4.'''
|align="center"|''174''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_ker_con_by_hou_and_oth_con-kerosene-consumption-households-other-consumers UN]
|<small>Godišnja potrošnja je oko 6,043.000 tona.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Izvoz [[kerozin]]a
|align="right"|'''25.'''
|align="center"|''75''
|[http://www.nationmaster.com/graph/ene_ker_exp-energy-kerosene-exports UN]
|<small>Godišnje se izvozi oko 95.000 tona.</small>
|align="center"|2005.
|-
|Najjeftiniji [[dizel]]a
|align="right"|'''3.'''
|align="center"|''172''
|[http://www.international-fuel-prices.com/downloads/FuelPrices2005.pdf Njemačka vlada]
|<small>Cijena litre dizela iznosi dva američka [[USD|centa]].</small>
|align="center"|2004.
|-
|Najjeftiniji [[benzin]]
|align="right"|'''4.'''
|align="center"|''172''
|[http://www.international-fuel-prices.com/downloads/FuelPrices2005.pdf Njemačka vlada]
|<small>Cijena litre benzina iznosi devet američkih [[USD|centi]].</small>
|align="center"|2004.
|}

== Poveznice ==
* [[Iran]]

== Izvori ==

=== Bilješke ===
:{{fusd|a}} Istraživanja i procjene provedeni su u različitim vremenskim razdobljima pa statistike ne moraju biti pokazatelj trenutačne situacije.
:{{fusd|b}} Kratica DALY ([[Engleski jezik|eng.]] ''Disability-adjusted life year'') podrazumijeva očekivani životni vijek u osoba s kontroliranom bolešću.

=== Citirane stranice ===
{{izvori|3}}

=== Literatura ===
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|ref=IISS2010|last=Hackett|first=James|coauthors=International Institute for Strategic Studies|title=The Military Balance 2010|date=3. veljače 2010.|publisher=Routledge|location=London|isbn=1857435575}}

=== Vanjske poveznice ===
* {{eng icon}}{{per oznaka}} [http://amar.sci.org.ir/index_e.aspx Statistical Centre of Iran]
* {{hrv icon}} [http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/irannadlanu Iranski Kulturni Centar u Zagrebu: „Iran na dlanu”]
* {{eng icon}} [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html The World Factbook: Iran]
* {{eng icon}} [http://www.gapminder.org/data/ Gapminder World]
* {{eng icon}} [http://stats.uis.unesco.org/unesco/ReportFolders/ReportFolders.aspx UNESCO Data Centre]

[[Kategorija:Iran|#]]
[[Kategorija:Popisi (Iran)|Statistike]]