Vidi kôd stranice Dede Korkut

{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Dede Korkut
|slika = Kitab-ı Dede Korkut ala-lisan-i Ta'ife-i Oğuzhan, Dresden.jpg
|godina = 2018.
|regija = Azija
|id = 01399
|ugroženost = ne
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/heritage-of-dede-qorqud-korkyt-ata-dede-korkut-epic-culture-folk-tales-and-music-01399
|država = {{ZD+X/A|AZE}} {{ZD+X/K|KAZ}} {{ZD+X/T|TUR}}
}}
'''''Knjiga Dede Korkut''''' ili '''''Knjiga Korkut Ata''''' (  کتاب دده قورقود,) je najpoznatija epska priča o [[Oguzi|Turcima Oghuzima]] . Priče nose moralne vrijednosti značajne za društveni život nomadskih [[Turkijski narodi|turskih naroda]] i njihova predislamska uvjerenja . Mitska pripovijest o knjizi dio je kulturne baštine [[Oguzi|turskog]] narod oghuskog porijekla uglavnom s područja[[Turska|Turske]], [[Azerbajdžan|Azerbejdžana]] i [[Turkmenistan|Turkmenistana]] . <ref>{{Harvp|Barthold|1962}}""The book of my grandfather Korkut" ("Kitab-i dedem Korkut") is an outstanding monument of the medieval Oghuz heroic epic. </ref>

Do 2018. godine smatralo da postoje dva rukopisa ove knjige koji se čuvaju u  [[Vatikan|Vatikanu]] i [[Dresden|Dresdenu]]. Međutim, otkrićem [[Gonbad-e Kabus|Gonbadova]] rukopisa knjizi je dodan novi dio. Jezik gonbadskog rukopisa mješovitog je karaktera i prikazuje živopisne karakteristike razdoblja prijelaza iz kasnijeg starog oguškog turcizma u ranonovovjekovni turkizam [[Iranski Azerbajdžan|iranskog Azerbejdžana]] . Međutim, postoje i [[Pravopis|ortografske]], [[Leksička analiza|leksičke]] i [[Gramatika|gramatičke strukture]] svojstvene [[Ujgurski jezik|ujgurskom jeziku]], što pokazuje da je djelo izvorno napisano na području između [[Syrdarya|Syrdarye]] i [[Anatolija|Anatolije]], a kasnije prerađeno za vrijeme [[Safavidsko Carstvo|safavidskom Carstvu]] u drugoj polovici 16. stoljeća. Kasnije je ponovno kopiran u drugoj polovici 18. stoljeća u razdoblju [[Kadžarsko Carstvo|Kadžarskog Carstva]]. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Mahsun Atsız|year=2020|title=Korkut Ata Türkiyat Araştırmaları Dergisi: A Syntactic Analysis on Gonbad Manuscript of the Book of Dede Korkut|page=189|issn=2687-5675}}</ref>

Epske priče o ''Dede Korkutu'' neke su od najpoznatijih turskih [[Dastan|dastana]] koje čine više od 1.000 zabilježenih epova napisanim na [[Mongolski jezici|mongolskim]] i [[Turkijski jezici|turskim]] jezicima. <ref>Rinchindorji. </ref>

== Porijeklo ==
''Dede Korkut'' je legenda, poznat i pod imenom ''Oghuz-nameh'' ,<ref>[https://archive.is/20050526183524/http://www.cultinfo.ru/fulltext/1/001/008/019/701.htm "Dastan". ]</ref> koja započinje u [[Srednja Azija|Srednjoj Aziji]], nastavlja se u Anadoliji, a najveći dio svoje radnje usredotočuje na azerbejdžanski [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]] . <ref>{{Citiranje weba|date=25 May 2005|title="ÐšÐ¸Ñ‚Ð°Ð±Ð¸ Ð´ÐµÐ´Ðµ ÐšÐ¾Ñ€ÐºÑƒÐ´"|url=http://www.cultinfo.ru/fulltext/1/001/008/061/550.htm|url-status=dead|archiveurl=https://archive.today/20050525145131/http://www.cultinfo.ru/fulltext/1/001/008/061/550.htm|archivedate=25 May 2005|accessdate=26 January 2019|website=archive.is}}</ref> Prema Bartholdu, "nije moguće pretpostaviti da je ovaj dastan mogao biti napisan bilo gdje osim na Kavkazu". <ref>{{Harvp|Barthold|1962}}</ref>

Za turske narode, posebno ljude koji se identificiraju kao Oghuz, to je glavno spremište etničkog identiteta, povijesti, običaja i sustava vrijednosti turskih naroda kroz povijest. Obilježava borbu za slobodu u vrijeme kada su Turci Oghuz bili pastirski narod, iako je "jasno da su priče stavljene u današnji oblik u vrijeme kada Turci Oghuz porijeklom više nisu sebe smatrali Oghuzima". <ref>{{Harvp|Lewis|1974}}</ref> Od sredine 10. stoljeća, pojam 'Oghuz' među samim Turcima postupno je zamijenio "Turcoman" (Turkmen); taj je postupak dovršen početkom 13. stoljeća. Turkomani su bili oni Turci, uglavnom, ali ne isključivo Oghuz, koji su prihvatili islam i počeli voditi sjedilački život od svojih predaka. <ref>{{Harvp|Lewis|1974}}</ref> U 14. stoljeću federacija Oghuza, ili, kako su ih do tada nazivali, turkomanskih plemena, koji su se nazivali Ak-koyunlu, uspostavila je dinastiju koja je vladala istočnom Turskom, Azerbejdžanom, [[Irak|Irakom]] i zapadnim Iranom. <ref>{{Harvp|Lewis|1974}}</ref>
 

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://aton.ttu.edu/turkishlist.asp Epics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105194245/http://aton.ttu.edu/turkishlist.asp|date=2012-01-05}}   , četiri izdanja knjige ''Dede Korkut'' u arhivi Uysal-Walker turskog usmenog pripovijedanja, Texas Tech University, 2000–2007
* Članak [http://azer.com/aiweb/categories/magazine/63_folder/63_articles/63_dadagorgud.html Dade Gorgud "Majka svih knjiga"] u časopisu ''Azerbaijan International''
* [http://video.google.com/videoplay?docid=-6761793112612789849 Prvi] i [http://video.google.com/videoplay?docid=4571521152121259674 drugi] dio filma ''Dede Korkut'' iz 1975. (in Azerbaijani)
* [http://digital.slub-dresden.de/id280873166 ''Knjiga Dedea Korkuta'' u dresdenskoj knjižnici]
* {{Citiranje weba|title=КНИГА ДЕДА КОРКУТА|url=http://www.vostlit.info/Texts/rus9/Korkut/pred1.phtml|website=Восточная Литература - библиотека текстов Средневековья}}
{{Svjetska baština u Turskoj}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Azerbajdžanu]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]]