Vidi kôd stranice Danska

{{Infookvir zemlja svijeta 
|  ime                         = Kraljevina Danska 
|  izvorno_ime                 = Kongeriget Danmark 
|  ime_genitiv                 = Danske      
|  eng_ime                     = Denmark     
|  zastava                     = Flag of Denmark.svg 
|  grb                         = National Coat of arms of Denmark.svg 
|  lokacija                    = EU-Denmark.svg
|  službeni_jezik              = [[Danski jezik|danski]] '''<sup>1)</sup>''' 
|  glavni_grad                 = [[Kopenhagen]]  
|  predstavnik_države_množina  = Kraljevi 
|  predstavnik_države          = Kraljica 
|  predstavnik_države_osoba    =  [[Margareta II.]] 
|  predsjednik_vlade_osoba     = [[Mette Frederiksen]] 
|  površina_poredak            = 136.         
|  površina                    = 43.094      
|  vode                        = 1,6         
|  stanovništvo_poredak        = 112.         
|  stanovništvo                = {{porast}} 5.806.015<ref>{{Citiranje weba|title=Population and population projections|url=https://www.dst.dk/en/Statistik/emner/befolkning-og-valg/befolkning-og-befolkningsfremskrivning |publisher=Danski ured za statistiku|access-date=12. siječnja 2019.}}</ref>
|  godina_popisa               = 2018.        
|  gustoća_stanovništva        = 134,76  
|  valuta                      = [[danska kruna]] 
|  BDP_PKM_godina              = 2005. 
|  BDP_PKM                     = 187.9 milijardi $ 
|  BDP_PKM_rang                = 45. 
|  BDP_PKM_per_capita          = 34.740 $ 
|  BDP_PKM_per_capita_rang     = 6. 
|  neovisnost                  = [[980.]]    
|  stoti_dio_valute            = 100 ørea         
|  vremenska_zona              = +1          
|  himna                       = [[Der er et yndigt land]]<br /><center>[[Datoteka:United States Navy Band - Der er et yndigt land.ogg]]</center>
|  internetski_nastavak        = .dk         
|  pozivni_broj                = +45         
|  komentar                    = '''<sup>1)</sup>''' Uz [[danski jezik|danski]] koriste se [[grenlandski jezik|grenlandski]] na [[Grenland]]u i [[Ferojski jezik|ferojski]] na [[Farski otoci|Farskim otocima]]. [[Njemački jezik|Njemački]] je zaštićen manjinski jezik u južnoj Danskoj. 
|  moto = Guds hjælp, Folkets kærlighed, Danmarks styrke
([[danski|dan.]] Božja pomoć, ljubav ljudi, snaga Danske)
}}

'''Danska''' je najmanja nordijska zemlja. Dio je [[Skandinavija|Skandinavije]], na sjeveru [[Europa|Europe]], a na kopnu graniči samo s [[Njemačka|Njemačkom]].

==Povijest==
{{glavni|Povijest Danske}}
Prije nego što su je nastanili Skandinavci, Danska je bila dom [[Kelti]]ma - što je potvrđeno otkrićima ritualnih močvarnih ubojstava i [[pogreb]]a. Najstarije dansko pismo potječe iz 7. stoljeća, kada je nastao i novi [[Rune|runski alfabet]]. Najstariji grad u Danskoj je [[Ribe (grad)|Ribe]] iz [[810.]] godine.

Sve do 11. stoljeća Danci su bili poznati kao [[Vikinzi]], zajedno s [[Norveška|Norvežanima]] i [[Švedska|Šveđanima]], koji su [[Kolonizacija|kolonizirali]], napadali i trgovali u svim dijelovima [[Europa|Europe]]. Mnogi arheolozi i povjesničari vjeruju da su Vikinzi otkrili [[Amerika|Ameriku]] na svojim putovanjima od [[Skandinavija|Skandinavije]], preko [[Island]]a, zatim do [[Grenland]]a i na kraju do [[Amerika|Amerike]].

U različitim razdobljima su kraljevi Danske vladali dijelovima [[Engleska|Engleske]] i [[Irska|Irske]], [[Norveška|Norveškom]], [[Švedska|Švedskom]], [[Finska|Finskom]], [[Island]]om, [[Francuska|Francuskom]], naročito [[Normandija|Normandijom]] i dijelovima [[Djevičanski otoci|Djevičanskih otoka]], [[Tharangambadi|Trankebarom]] u [[Indija|Indiji]], dijelovima obala [[Baltičko more|Baltičkog mora]] i današnjom sjevernom [[Njemačka|Njemačkom]]. [[Scania]], [[Blekinge]] i [[Halland]] bili su dijelovi Danske većim dijelom njene rane povijesti, ali su potpali pod švedsku vlast [[1658.]] godine. Savez s [[Norveška|Norveškom]] raskinut je [[1814.]] godine, kada je Norveška ušla u novi savez sa Švedskom (do [[1905.]]).

Danski [[Liberalizam|liberalni]] i [[Narodni preporod|nacionalni pokret]] postao je značajan 1830-ih godina i poslije europskih [[revolucija]] 1848. godine Danska postaje [[ustavna monarhija]] 5. lipnja 1849.

Poslije drugog Šlezviškog rata ([[danski]]: Slesvig) [[1864.]] godine, Danska je bila prisiljena ustupiti pokrajinu [[Schleswig-Holstein]] [[Pruska|Pruskoj]], što je bio posljednji poraz koji je ostavio duboke tragove u danskom nacionalnom identitetu. Nakon ovoga Danska je usvojila politiku [[neutralnost]]i, zbog čega ostaje neopredijeljena u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Zbog poraza Njemačke, tijekom sklapanja [[Versajski ugovor|sporazuma u Versaillesu]], Danskoj je ponuđeno vraćanje pokrajine Schleswig-Holstein. Bojeći se Njemačke odmazde ona je odbila prihvatiti vraćanje Holsteina i inzistirala je na [[plebiscit]]u o povratku Schleswiga. Godine [[1920.]], kao rezultat plebiscita, sjeverni Schleswig vraćen je Danskoj.

Usprkos neutralnosti Njemačka je napala Dansku ([[Operacija Weserübung]]), [[9. travnja]] [[1940.]] godine. Iako u početku sa samostalnom vlašću (koja je završila [[1943.]] zbog rastućeg otpora), Danska je ostala okupirana tijekom cijelog Drugog svjetskog rata. Nakon rata Danska je postala jedan od osnivača [[NATO]]-a, i [[1973.]] godine, pridružila se [[EEZ]]-u (kasnije [[EU]]).

==Politika==

[[1849.]] godine Danska je postala [[ustavna monarhija]] usvojivši novi ustav. Monarh je formalno na čelu države, što je uglavnom ceremonijalna uloga, jer je izvršna vlast u rukama kabineta ministara, s premijerom kao prvim među jednakima (primus inter pares). Zakonodavnu vlast čine i vlada i Danski parlament, poznat kao [[Folketing]], koji se sastoji od (ne više od) 179 članova. Dansko sudstvo je  funkcionalno i administrativno neovisno o izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

Parlamentarni izbori moraju se održavati najmanje svake četiri godine; ali premijer može zatražiti privremene izbore, ako tako odluči. Ako parlament izglasa nepovjerenje premijeru, vlada se raspada.

==Regije==

Danska je od 1. siječnja 2007. podijeljena na [[Danske regije|5 regija]] (regioner, jednina: region) i [[Danske općine|98 općina]] (kommuner, jednina: kommune). Prije 2007. je bila podijeljena na 13 okruga (amter, jednina: amt) i na 270 općina.

[[Datoteka:Map DK Regions2.png|mini|desno|250px|Regije Danske]]

{| border=0 cellspacing=0 cellpadding=0
|-
| colspan=4 | <hr>
|- valign=top
| '''regije'''
| rowspan=16 | &nbsp;&nbsp;
| '''[[središte]]''' 
| align=right | '''stanovništvo'''<small><br />(09/2006)</small>
|-
| colspan=4 | <hr>
|-
| [[Hovedstaden]] <small>(H)</small>
| [[Hillerød]]  
| align=right | 1 636 749
|-
| [[Zeland (regija)|Zeland]] (Sjælland) <small>(Z)</small>
| [[Sorø]]&nbsp;&nbsp;
| align=right | 816 118
|-
| [[Južna Danska]] (Syddanmark)  <small>(S)</small>
| [[Vejle]] 
| align=right | 1 189 817
|-
| [[Središnji Jutland]] (Midtjylland) <small>(M)</small>
| [[Viborg]] 
| align=right | 1 227 428
|-
| [[Sjeverni Jutland]] (Nordjylland) <small>(N)</small>
| [[Aarhus]] 
| align=right | 576 972
|-
| colspan=4 | <hr>
|}

Okruzi do 2007.

* [[Aarhus]]
* [[Frederiksborg]]
* [[Fyn]]
* [[Kopenhagen]] ''(København)''
* [[Sjeverni Jutland]] ''(Nordjylland)''
* [[Ribe (okrug)]]
* [[Ringkjøbing]]
* [[Roskilde]]
* [[Južni Jutland]] ''(Sønderjylland)''
* [[Storstrøm]]
* [[Vejle]]
* [[Viborg]]
* [[Zapadni Zeland]] ''(Vestsjælland)''

Tri [[Popis općina u Danskoj|općine]] koje imaju ovlasti okruga su:

* [[Bornholm]] 
* [[Kopenhagen]] (København)
* [[Frederiksberg]]

[[Grenland]] i otoci [[Føroyar]] također pripadaju Danskom Kraljevstvu, ali imaju status autonomnih regija, te svaku od ovih regija predstavljaju po dva zastupnika u danskom parlamentu.

==Zemljopis==

[[Datoteka:Danska-map.png|framed|Karta Danske]]
Danska se sastoji od poluotoka [[Jutland]]a ''(Jylland)'' i 406 otoka (vidi: [[popis otoka Danske]]).<ref>[http://www.forsvaret.dk/FKO/eng/Facts%20and%20Figures/Pages/default.aspx "Facts and Figures] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100630024751/http://forsvaret.dk/FKO/eng/Facts%20and%20Figures/Pages/default.aspx |date=30. lipnja 2010. }}", Danish Defence, Defence Command Denmark, pristupljeno 26. veljače 2013.</ref> Od tih otoka 108 su nastanjena, a najveći su [[Zeland]] ''(Sjælland)'' i [[Fyn]]. Otok [[Bornholm]] nalazi se istočno u Baltičkom moru. Mnogi veći otoci spojeni su mostovima; Most [[Øresund]] spaja Zeland sa [[Švedska|Švedskom]]. Most Storebæltsbroen spaja Fyn sa Zelandom. Dobra je i povezanost otoka trajektima. Danska je većinom ravničarska zemlja s najvećim vrhom [[Møllehøj]] (170,86 m).

==Gospodarstvo==

Danska ima moderno tržišno gospodarstvo. Životni je standard vrlo visok, [[danska kruna]] je stabilna i vezana uz [[euro]] (1 € = 7,42 DKK). Gospodarstvo ovisi o  vanjskoj trgovini i izvozu (najviše se izvozi: svinjetina, riba i žitarice). Danci su odbili [[euro]] na referendumu 2000. godine. Gospodarstvo je vrlo sindikalizirano; više od 75% radne snage članovi su sindikata. Pravila o radu i plaći većinom se dogovaraju između sindikata i poslodavaca, bez uplitanja države.

==Stanovništvo==

Danska je najgušće naseljena zemlja [[Sjeverna Europa|Sjeverne Europe]]. Većina stanovništva je skandinavskog podrijetla. Manji dio su [[Eskimi|Inuiti]] s [[Grenland]]a, domoroci s [[Ferojski otoci|Ferojskih otoka]] ([[Ferojci]]) i imigranti koji čine oko 6,2% stanovništva. Najveće skupine imigranata su: Azijati (1,5%), [[Turci]] (0,9%), emigranti iz zemalja bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] (0,8%) i Afrikanci (0,7%).

[[Danski]] je dominantan jezik u cijeloj zemlji, s iznimkom male grupe njemačkih govornika blizu granice s [[Njemačka|Njemačkom]].

80% stanovnika pripadaju [[Danska Narodna Crkva|Danskoj Narodnoj Crkvi]] (Den Danske Folkekirke) koja je jedan od oblika [[Luteranska Crkva|Luteranske Crkve]]. Ostatak stanovništva većinom pripada nekim drugim [[Kršćanstvo|kršćanskim]] crkvama, dok je 2% stanovništva [[islam]]ske vjere. U zadnje vrijeme u Danskoj je doživjela procvat stara [[Nordijska mitologija|nordijska religija]] [[Asatru]] koju je danska vlada odobrila kao vjerski pokret.

== Jezici ==
Danska je zemlja s 8 jezika, od kojih je 7 živih, a za jednog nije poznato da itko njime govori, pa se smatra izumrlim, to je putinički danski (rodi, rotwelsch). Danski je [[nacionalni jezik]] u Danskoj i Grenlandu, a njemački standardni i ferojski, regionalno službeni u Danskoj.

'''Popis jezika:''' [[danski]], [[danski znakovni jezik]], [[ferojski]], [[Grenlandski jezik|grenlandski kalaallisut]] (grenlandski inuktitut), [[jutski]], [[njemački standardni]], [[putnički danski jezik|putnički danski]], [[švedski]].

==Kultura==

[[Datoteka:Denmark satellit3.jpg|mini|NASA-Foto: Danska u ožujku 2002. godine]]
Vjerojatno najpoznatiji Danac je pisac bajki [[Hans Christian Andersen]]. Drugi vrlo poznati Danci su: filozof [[Søren Kierkegaard]], fizičar [[Niels Bohr]], spisateljica [[Karen Blixen]], astronom [[Tycho Brahe]] i filmski redatelj [[Lars von Trier]].

Aktualni svjetski prvak u [[Backgammon]]u, iz 2008. godine, je Danac Lars Trabolt.

==Promet==
{{glavni|Promet Danske}}

== Izvori ==

{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.denmark.dk Službena stranica Danske]
* [http://www.bo-k.dk/dk/ Stara Danska u Cyberspaceu]
* [http://www.visitdenmark.com/ Danski Turistbiro]
* [http://www.pausenberger.com/bornholm.html Bornholm, Danska fotografije]
* [https://web.archive.org/web/20071011050224/http://kommune.eniro.dk/danmarkskort/ Danska: mapa regija i općina]
{{Portal Europa}}

{{Nordijsko vijeće}}
{{Europa}}
{{Zapadnoeuropska unija}}
{{Europska unija}}
{{NATO}}

[[Kategorija:Danska| ]]
[[Kategorija:Države članice Europske Unije]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]