Vidi kôd stranice Adarnaz I. od Iberije

Adarnaz I. od Iberije''' ([[gruzijski jezik|gruz.]] ადარნასე I), iz dinastije [[Hosroidi]], bio je [[Kneževina Iberija|predsjedavajući knez]] [[Kavkaska Iberija|Iberije]] od [[627.]] do [[637.]]/[[642.]] godine.

Bio je sin [[Bakur III. od Iberije|Bakura III.]], posljednjeg [[Kraljevina Iberija|kralja Iberije]], i nasljedni vojvoda ''([[eristavi]])'' [[Kahetija|Kahetije]]. Godine [[627.]] pomagao je [[bizant]]sko-[[Hazari|hazarskoj]] vojsci u opsadi [[Tbilisi]]ja, a bizantski car [[Heraklije]] postavio ga je za vladara Iberije, prethodno pogubivši pro-[[Sasanidi|sasanidskog]] kneza [[Stjepan I. od Iberije|Stjepana I.]]. Negdje između 637. i 642. godine (tj. nakon [[Bitka kod Kadisije|bitke kod Kadisije]] i prije [[Bitka kod Nahavanda|bitke kod Nahavanda]]) pridružio se svojim snagama [[Kavkaska Albanija|albanskom]] knezu [[Džavanšir]]u u napadu na iranske [[garnizon]]e u Albaniji.<ref name="Martindale">Martindale, John Robert (1992), ''The Prosopography of the Later Roman Empire'', str. 13.-14. Cambridge University Press, {{ISBN|0-521-07233-6}}.</ref>  

Prema povjesničaru iz [[7. stoljeće|7. stoljeća]], Movsesu Dashuranciju, Adarnaz je nosio tri bizantska naslova. Povjesničar umjetnosti Vahtang Džobadze identificira ga s počasnim konzulom Adarnazeom (Adarnaz ''hypatos'') zabilježenim na natpisu iz samostana [[Džvari]] u [[Mcheta|Mcheti]]. [[Kiril Tumanov]], međutim, tvrdi da je ovaj Adarnaz zapravo [[Adarnaz II. od Iberije|Adarnaz II.]] s kraja 7. stoljeća.<ref name="Rapp">Rapp, Stephen H. (2003), ''Studies In Medieval Georgian Historiography: Early Texts And Eurasian Contexts'', str. 344. Peeters Bvba, {{ISBN|90-429-1318-5}}.</ref> Njegovi su drugi naslovi vjerojatno ''"[[patricij]]"'' i vjerojatno ''"[[stratilat]]"''.<ref name="Martindale"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Vladari Iberije}}

{{mrva-pov}}

[[Kategorija:Hosroidi]]
[[Kategorija:Kneževi Iberije]]