Vidi kôd stranice Armensko-gruzijska granica

{{Infookvir granica
| name                 = Armensko-gruzijska granica
| image                = {{CSS image crop
  | Image       = Armenia 2002 CIA map.jpg
  | bSize       = 600
  | cWidth      = 300
  | cHeight     = 200
  | oTop        = 0
  | oLeft       = 40
  | Location    = center
  | Description =
  | Link        =
  | Alt         =
}}
| alt                  = 
| caption              = Zemljovid sjevernog dijela Armenije, uz granicu s Gruzijom.
| territory1           = {{Z+X|ARM}}
| territory2           = {{Z+X|GRU}}
| length               = 219
| enclaves             = 
| established          = 
| establishedreason    = 
| current              = 
| currentreason        = 
| disestablished       = 
| disestablishedreason = 
| treaties             = 
| notes                = 
}}
'''[[Armenija|Armensko]]-[[Gruzija|gruzijska]] granica''' je međunarodna granica između Armenije i Gruzije. Duga je 219 km, a proteže se od [[Tromeđa|tromeđe]] s [[Turska|Turskom]] na zapadu do tromeđe s [[Azerbajdžan]]om na istoku.<ref>{{citation |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/georgia/ |title=CIA World Factbook - Georgia |access-date=9. rujna 2020.}}</ref>

== Opis ==
Granica započinje na zapadu na tromeđi s Turskom i nastavlja kopnom do tromeđe s Azerbajdžanom nizom nepravilnih linija i malim dijelom na istoku uz rijeku [[Debed]]. Zapadni, planinski dio granice sadrži dva jezera koja se nalaze sasvim blizu granice - [[Madatapa]] (u Gruziji) i [[Arpi (jezero)|Arpi]] (u Armeniji).

== Povijest ==
Tijekom 19. stoljeća Kavkaz je bio poprištem sukobu velikih sila - [[Osmansko Carstvo|Otomanskog Carstva]] na zalazu, [[Kadžarsko Carstvo|Perzije]] i [[Rusija|Rusije]], koje se širila prema jugu. Rusija je formalno anektirala istočno gruzijsko [[Kraljevstvo Kartlije i Kahetije]] 1801. godine, a zatim zapadnu gruzijsku [[Kraljevina Imeretija|kraljevinu Imeretiju]] 1804. godine. Tijekom 1800-ih Rusi su pogurali svoju južnu granicu dalje prema jugu, na račun Perzijskog i Osmanskog carstva.<ref name="CIA-1952">{{citation |url=https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP79-00976A000200010005-2.pdf |title=The boundary between Turkey and the USSR |date=Siječanj 1952. |access-date=8. travnja 2020. |archive-date=10. travnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200410165528/https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP79-00976A000200010005-2.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Rusko-perzijski rat (1804.–1813.)|Rusko-perzijskim ratom (1804.–1813.)]] i kasnijim [[Gulistanski ugovor|Gulistanskim ugovorom]] Rusija je stekla glavninu današnjeg Azerbajdžana i južnu regiju [[Syunik]] u današnjoj Armeniji.<ref>John F. Baddeley, "The Russian Conquest of the Caucasus", Longman, Green and Co., London: 1908, p. 90</ref><ref name="CIA-1951">{{Citation |url=https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP79-00976A000200010003-4.pdf |title=USSR-Iran Boundary |date=Veljača 1951. |access-date=9. travnja 2020. |archive-date=10. travnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200410205605/https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP79-00976A000200010003-4.pdf |url-status=dead }}</ref> Nakon [[Rusko-perzijski rat (1826.–1828.)|Rusko-perzijskog rata (1826.–1828.)]] i [[Sporazum iz Turkmenčaja|Turkmenčajskog ugovora]], Perzija je bila prisiljena ustupiti područje [[Nahičevan (kanat)|kanata Nahičevan]] i ostatak današnje Armenije.<ref>Gavin R.G. Hambly, in ''The Cambridge History of Iran'', ed. William Bayne Fisher (Cambridge University Press, 1991), pp. 145-146</ref><ref name="CIA-1951" /> Rusija je osvojene gruzijske i armenske teritorije organizirala u gubernije [[Gubernija Tiflis|Tiflis]], [[Gubernija Kutaisi|Kutaisi]] i [[Gubernija Erivan|Erivan]].

[[Datoteka:Democratic_Republic_of_Georgia_(en).svg|lijevo|mini|300px|Područje koje je svojim proglasila [[Gruzijska Demokratska Republika]]:
{{legenda lijevo|#FF9955|1. Direktno uključeno u Rusku SFR}}
{{legenda lijevo|#8DD35F|2. unutar granice [[Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbajdžanske SSR]]}}
{{legenda lijevo|#FF5599|3. sporna regija Lori, unutar granice [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armenske SSR]]}}
{{legenda lijevo|#FFCC00|4. unutar granice [[Turska|Turske]]}}]]
Nakon [[Ruska revolucija|ruske revolucije 1917. godine]], narodi južnog Kavkaza proglasili su [[Transkavkaska Demokratska Federativna Republika|Transkavkasku demokratsku federativnu republiku]] (TDFR) 1918. godine i započeli [[Mirovna konferencija u Trebizondu|mirovne pregovore]] s Osmanlijama.<ref name="ric">{{Citation |last=Richard Hovannisian |title=The Armenian people from ancient to modern times |pages=292–293 |isbn=978-0-333-61974-2 |oclc=312951712}} (Armenian Perspective)</ref><ref name="ottoman1">{{Citation |last=Ezel Kural Shaw |title=Reform, revolution and republic : the rise of modern Turkey (1808-1975) |series=History of the Ottoman Empire and Modern Turkey |volume=2 |year=1977 |publisher=Cambridge University Press |oclc=78646544 |page=326}} (Turkish Perspective)</ref> Unutarnje nesuglasice dovele su do toga da je [[Demokratska Republika Gruzija|Gruzija]] napustila federaciju u svibnju 1918., a nedugo nakon toga uslijedili su [[Republika Armenija (1918. – 1920.)|Armenija]] i [[Azerbajdžanska Demokratska Republika|Azerbajdžan]], međutim granice između tri republike bile su sporne.<ref name="CSS">{{Citiranje weba |last=Samkharadze |first=Nikoloz |date=Kolovoz 2020. |title=Georgian State Border – Past and Present |url=http://css.ge/wp-content/uploads/2019/07/nika_border_eng.pdf |access-date=9. rujna 2020. |website=Centre for Social Sciences}}</ref> [[Batumski ugovor]] iz lipnja 1918. okončao je neprijateljstva između TDFR-a i Osmanskog carstva. Kada su se Osmanlije povukle iz područja današnje pokrajine [[Lori]] u listopadu 1918., to je području postalo predmet spora između Armenije i Gruzije, a većina spornog teritorij a se odnosila na bivše [[ujezd]]e (okruge) [[Borčalski ujezd|Borčalski]] i Akhalkalaki bivše gubernije Tiflis.<ref name="King">{{Citiranje weba |last=King |first=Francis |title=Improbable nationalists? Social democracy and national independence in Georgia 1918-1921 |url=https://ueaeprints.uea.ac.uk/id/eprint/69894/1/Socialist_History_54_proof_2_pages_35_60.pdf |access-date=9. rujna 2020. |website=UEA Digital Repository}}</ref><ref name="AAGP">{{Citiranje weba |last=Anderson |first=Andrew |last2=Partskhaladze |first2=George |title=Armeno-Georgian War of 1918 and Armeno-Georgian Territorial Issue in the 20th Century |url=https://www.academia.edu/10176756 |access-date=26. rujna 2020. |archive-date=20. prosinca 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211220044957/https://www.academia.edu/10176756 |url-status=dead }}</ref> Gruzija je tražila da južne granice bivše gubernije Tiflis čine granicu, dok je Armenija tražila da buduća granica odražava etničku situaciju na terenu.<ref name="AAGP" /> Nakon neuspjelih mirovnih pregovora o granici, u listopadu su izbili sukobi, nakon kojih su uslijedili zastoji mirovnih pregovora i [[Gruzijsko-armenski rat|kratki rat]] u prosincu.<ref name="AAGP" /><ref name="CSS" /> [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanci]] su 17. siječnja 1919. posredovali u prekidu vatre pod vodstvom [[William Montgomerie Thomson|Williama Montgomerieja Thomsona]], a osporavano područje proglašeno je neutralnom zonom do daljnjih mirovnih pregovora.<ref name="CSS" /><ref name="AAGP" /> Nakon toga, i Armenija i Gruzija ušle su u područje [[Kars]]a u današnjoj istočnoj Turskoj, anektirajući teritorij, stvarajući pritom dodatne sporove između njih.<ref name="AAGP" />

[[Datoteka:Map of Azerbaijan SSR from the GSE of 1926.jpg|lijevo|mini|300px|Granice između armenske i gruzijske sovjetske republike 1926. Sjeverni dio okruga Borchalinsky, dio Armenske SSR.]]
Ruska [[Crvena armija]] je 1920. [[Invazija Crvene armije na Azerbajdžan|napala Azerbajdžan]] i [[Napad Crvene armije na Armeniju|Armeniju]], čime je okončana neovisnost obje zemlje, a [[Invazija Crvene armije na Gruziju|u veljači i ožujku 1921.]] uslijedila je Gruzija.<ref name="AAGP"/> Turska je iskoristila priliku da [[Tursko-armenski rat|otme]] zemljišta na istoku od Armenije, a Gruzija je okupirala neutralnu zonu Lori uz armensko odobrenje, kako bi spriječila da ona padne u turske ruke.<ref name="AAGP" /> Granica SSSR-a s Turskom finalizirana je u listopadu 1921. [[Karski ugovor|Karskim ugovorom]], čime je utvrđena zapadna granica armensko-gruzijske granice.<ref name="AAGP" /> Kad su Sovjeti početkom 1921. uspostavili čvrstu kontrolu na tom području, izveli su konačno razgraničenje granice između Armenije i Gruzije, podijelivši neutralnu zonu Lori na dva dijela (uglavnom u korist Armenije) i fiksirajući 6. studenog 1921. granicu na njezinom sadašnjem mjestu.<ref name="CSS"/><ref name="Matevossian">{{cite encyclopedia |first1=R. |last1=Matevossian |article=Լոռի [Lori] |editor=[[Viktor Hambardzumyan |Hambardzumyan, Viktor]] |encyclopedia=[[Armenska sovjetska enciklopedija]] |volume=4 |year=1978 |publisher=Armenian Encyclopedia |location=Yerevan |language=hy |pages=663–64}}</ref> Godine 1922. sve tri države uključene su u [[Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika|Transkavkasku SFSR]] unutar [[Sovjetski Savez|SSSR -a]], prije nego što su se odvojile 1936.<ref name="AAGP" />

Granica je postala međunarodna 1991. nakon [[Raspad SSSR-a|raspada Sovjetskog Saveza]] i neovisnosti njegovih konstitutivnih republika. Godine 1994. dvije su zemlje počele raditi na razgraničavanju svoje granice.<ref name="CSS"/> U Gruziji postoji velika [[Armenci u Gruziji|armenska manjina]], koncentrirana posebno u pograničnoj pokrajini [[Samche-Džavahetija]] gdje čine [[Armenci u Samche-Džavahetiji|većinu]].<ref>{{Citiranje knjige |last=E. Cornell |first=Svante |url=https://books.google.com/books?id=6uloAAAAMAAJ |title=Autonomy and conflict: ethnoterritoriality and separatism in the South Caucasus : cases in Georgia |publisher=Dept. of Peace and Conflict Research, Uppsala University |year=2002 |isbn=9789150616002 |pages=137}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=Ionesyan |first=Karine |date=22. rujna 2009. |title=Defending Chakhalyan: Tbilisi accused of "dragging out" appeal hearing in high-profile "Armenian activist" case |agency=[[ArmeniaNow]] |url=http://www.armenianow.com/news/10490/defending_chakhalyan_tbilisi_accus |access-date=29. lipnja 2013. |archive-date=16. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181116174604/https://www.armenianow.com/news/10490/defending_chakhalyan_tbilisi_accus |url-status=dead }}</ref> Međutim, niti armenska niti gruzijska vlada nisu tražile ispravljanje stare granice između njih iz sovjetskog doba.<ref name="AAGP"/>

== Naselja uz granicu ==
[[slika:Dmanissi.jpg|mini|desno|300px|[[Dmanisi]]]]
===Armenija===
{{stupci|4|
* [[Bavra]]
* [[Tashir]]
* [[Dzyunashogh]]
* [[Metsavan]]
* [[Gogavan]]
* [[Apaven]]
* [[Sarchapet]]
* [[Alaverdi, Armenija|Alaverdi]]
* [[Jiliza]]
* [[Ayrum]]
* [[Haghtanak, Tavush|Haghtanak]]
* [[Ptghavan]]
* [[Bagratashen]]
* [[Debetavan]]
}}

===Gruzija===
{{stupci|4|
* [[Gorelovka]]
* [[Irganchai]]
* [[Dmanisi]]
* [[Akhkerpi]]
* [[Sadakhlo]]
* [[Shaumiani]]
}}

== Granični prijelazi ==
Sljedeći granični prijelazi su u uporabi između Armenije i Gruzije:<ref>{{cite web |url=https://sahmanapah.sns.am/en/structure-border-crossing-points |title=Border crossing points |publisher=National security service of the Republic of Armenia= |access-date=19. srpnja 2021.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://migration.commission.ge/index.php?article_id=168&clang=1 |title=Border checkpoints of Georgia |publisher=State Commission on Migration Issues= |access-date=19. srpnja 2021. |archive-date=6. veljače 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206145706/https://migration.commission.ge/index.php?article_id=168&clang=1 |url-status=dead }}</ref>
* [[Bagratashen]] (ARM) – [[Sadakhlo]] (GRU)<ref name="Caravan">{{cite web |title=Georgia Border Crossings |url=https://caravanistan.com/border-crossings/georgia/#georgia-%e2%80%93-armenia-border-crossings |website=Caravanistan |access-date=9. rujna 2020.}}</ref>
* [[Gogavan]] (ARM) – Guguti (GRU)<ref name="Caravan"/>
* [[Privolnoye, Armenia|Privolnoye]] (ARM) - [[Akhkerpi]] (GRU)
* [[Bavra]] (ARM) – [[Ninotsminda]] (GRU)<ref name="Caravan"/><ref>[http://www.president.am/hy/domestic-visits/item/2017/10/01/President-Serzh-Sargsyan-took-part-in-the-opening-ceremony-of-Bavra-boder-point/ President Serzh Sargsyan attends opening of refurbished Bavra border checkpoint]</ref>

== Povezani članci ==
* [[Armensko-gruzijski odnosi]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{Granice Armenije}}
{{Granice Gruzije}}
[[Kategorija:Državne granice]]
[[Kategorija:Armensko-gruzijska granica| ]]