Vidi kôd stranice Socijaldemokratska partija Hrvatske

<!--'''Socijaldemokratska partija Hrvatske'''-->{{preusmjerava|SDP}}
{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Socijaldemokratska partija Hrvatske
|izvorno ime                = Komunistička partija Hrvatske 
|logo                       = Socijaldemokratska Partija Hrvatske Logo.svg
|veličina                   = 140px
|logo opis                  = 
|vođa                       = 
|predsjednik                = [[Peđa Grbin]]
|glavni tajnik              = [[Vedran Babić]]<ref>{{Citiranje web|url=http://www.sdp.hr/nasi-ljudi/tajnistvo/|title=Tajništvo |publisher=Socijaldemokratska partija Hrvatske |accessdate=27. studenog 2020.}}</ref>
|dužnosnik1 titula          = Potpredsjednici
|dužnosnik1 ime             = [[Biljana Borzan]]<br>[[Sabina Glasovac]]<br>[[Ranko Ostojić]]<br>[[Siniša Hajdaš Dončić]]
|dužnosnik2 titula          = Predsjednik Glavnog odbora
|dužnosnik2 ime             = [[Marija Lugarić]]<ref>{{Citiranje web|url=http://www.sdp.hr/nasi-ljudi/glavni-odbor/ |title=Glavni odbor |publisher=Socijaldemokratska partija Hrvatske |accessdate=27. studenog 2020.}}</ref>
|dužnosnik3 titula          = 
|dužnosnik3 ime             = 
|osnivač                    = [[Đuro Špoljarić]] (sekretar Glavnog odbora Komunističke stranke Hrvatske, 1937.); [[Ivica Račan]] (kod transformacije u demokratsku stranku 1990.-ih)
|slogan                     = ''Sloboda. Jednakost. Solidarnost.''
|osnovana                   = 1. kolovoza 1937.
|raspuštena                 = 
|sastavljena od             = 
|izdvojena iz               = 
|prethodnica                = [[Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije]]<!-- bez Dalmacije, pa nije potpuni prethodnik KPH -->,<ref>Dušan Plećaš, ''Socijalna demokracija u Hrvatskoj : 1894. – 1919.'', Socijaldemokratska partija Hrvatske, Zagreb, 1994., 77 str., {{NSK-zapis|id=000086182}}</ref> [[Pokrajinski komitet KPJ za Hrvatsku]], [[Pokrajinski komitet KPJ za Dalmaciju]], [[Komunistička partija Hrvatske]], [[Savez komunista Hrvatske]]
|spojena s                  = 
|nasljednica                = 
|sjedište                   = Iblerov trg 9, [[Zagreb]]
|država                     = [[Hrvatska]]
|glasilo                    = 
|sestrinska stranka         = 
|podmladak                  = [[Forum mladih Socijaldemokratske partije Hrvatske|Forum mladih SDP-a]]
|studentsko krilo           = 
|broj članova               = 32.000<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/samo-petina-clanova-koja-je-platila-clanarinu-moze-glasovati-u-sdp-u-20200804 Samo petina članova koja je platila članarinu može glasovati u SDP-u], tportal.hr, pristupljeno 16. kolovoza 2020.</ref>
|broj članova godina        = [[2020.]]
|ideologija                 = [[Socijaldemokracija|socijaldemokracija]],{{-}}[[proeuropejstvo]],{{-}}[[antifašizam]]
|položaj                    = [[lijevi centar]]
|nacionalna skupina         = [[Restart koalicija]]
|međunarodna skupina        = [[Stranka europskih socijalista]]
|europski parlament skupina = [[Progresivni savez socijalista i demokrata|Progresivni savez socijalista i demokrata]] 
|tijelo1                    = [[Hrvatski sabor|Sabor]]<ref>[http://www.sdp.hr/nasi-ljudi/u-saboru/ ''"U 9. sazivu Hrvatskog sabora SDP predstavlja 31 zastupnika."''], sdp.hr, pristupljeno 12. prosinca 2018.</ref>
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|34|151|#ED1C24}}<small>(41 u koaliciji)</small>
|tijelo2                    = [[Europski parlament]]
|tijelo2 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|12|#ED1C24}}
|tijelo3                    = Uspostava 7. saziva sabora |Sedmi saziv Hrvatskog sabora]}
|tijelo3 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|61|151|#ED1C24}} 
|tijelo4                    = Uspostava 8. saziva sabora |Osmi saziv Hrvatskog sabora]}
|tijelo4 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|45|151|#ED1C24}} 
|tijelo5                    = Uspostava 9. saziva sabora |Deveti saziv Hrvatskog sabora]}
|tijelo5 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|40|151|#ED1C24}} 
|tijelo6                    = 
|tijelo6 zastupljenost      = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} -->
|boje                       = {{Obojani okvir|#ED1C24}}<br>{{Obojani okvir|Bijelo}}
|službena stranica          = http://www.sdp.hr/
|napomena                   = 
}}

'''Socijaldemokratska partija Hrvatske''' ('''SDP''') politička je stranka [[Politička ljevica|lijevoga]] centra i jedna od dvije najjače stranke u [[Republika|Republici]] [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od njenoga osamostaljenja.<ref>[http://www.hidra.hr/stranke/programi/028354.htm www.hidra.hr] – stranke i programi</ref> Pridružena je članica [[Europska socijalistička stranka|Europske socijalističke stranke]] ('''PES'''). 

Stranka je pravni sljednik [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]] – vladajuće političke organizacije u jednopartijskoj [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]] – koju je u noći s 1. na 2. kolovoza 1937. kao dio Komunističke partije Jugoslavije i pod imenom ''[[Komunistička partija Hrvatske|Komunistička stranka Hrvatske]]'' osnovalo između 16 i 19 nazočnih delegata, na tajnom sastanku u šumi [[Anindol]] kod Samobora. Kao organizacijski tajnik (sekretar) [[Centralni komitet|CK]] KPJ [[Josip Broz Tito]] je radio na stvaranju KP Hrvatske i KP Slovenije. Osnivanjem KP Hrvatske provedene su upute [[Kominterna|Kominterne]] koja je u to vrijeme smatrala da postoje izgledi za raspad [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]; osnivanjem zasebne komunističke organizacije u Hrvatskoj trebalo se pripremiti i za takvu mogućnost. U narednom razdoblju su komunisti umjesto razgradnje Jugoslavije transformirali tu državu u federaciju pod svojom vlašću, u kojoj je Hrvatska imala status države s vrlo ograničenom suverenošću. Jedan dio članova te stranke je učinio mnogo za održavanje hrvatske narodne ideje preuzimajući nemali rizik kod donošenja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] 1967. godine i pokrećući tzv. "[[Hrvatsko proljeće]]" ranih 1970.-ih godina. 

Nadnevka [[3. studenoga]] [[1990.]] godine je vodstvo te stranke deklariralo svoje [[Političke stranke#Socijaldemokratske stranke|socijal-demokratsko opredjeljenje]] i odlučilo nastaviti funkcionirati kao stranka u demokratskom (višestranačkom) političkom okružju.

== Povijest ==
Osnivački kongres Komunističke stranke Hrvatske - kao sekcije [[Kominterna|Kominterne]] vezane uz Komunističku partiju Jugoslavije - održan je potajice na poljani u [[Park-šuma Anindol|Anindolu]] kod [[Samobor|Samobora]] u noći između 1. i 2. kolovoza 1937. godine. Na osnivačkoj skupštini je sudjelovalo 16 komunista koji su predstavljali lokalne komunističke organizacije [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] koje su već djelovale u Hrvatskoj. Presudnu ulogu o organiziranju SKH je imao predstavnik Kominterne Josip Broz Tito, a u prvi Centralni komitet ušlo je 12 članova, od kojih će poslije većina biti važni revolucionari: [[Đuro Špoljarić]], [[Pavle Gregorić]], [[Andrija Žaja]], [[Josip Kraš]], [[Božidar Adžija]], [[Anka Butorac]], Ivan Dujmić, [[Marko Orešković]], Drago Petrović, [[Vlado Janić Capo]], [[Vicko Jelaska]] i Lovro Kurir. Za prvog sekretara (vodećeg dužnosnika) SKH izabran je Đuro Špoljarić.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/8/1/77/|title=OSNOVANA KOMUNISTIČKA PARTIJA HRVATSKE, 1.8.1937|author=|date=14. kolovoza 2019.|work=|language=|publisher=Antifašistički vjesnik|accessdate=14. kolovoza 2019.}}</ref>

Tijekom II. svjetskog rata je Komunistička partija Hrvatske (stranka će poslije još nekoliko puta mijenjati ime) pod vodstvom [[Rade Končar|Rade Končara]], [[Vladimir Popović – Španac|Vlade Popovića-Španca]] i [[Andrija Hebrang (otac)|Andrije Hebranga]] ima važnu ulogu u orgraniziranju [[Dan ustanka naroda Hrvatske|ustanka protiv NDH]], privlačenju pretežnog dijela ustanika iz redova etničkih Srba u Hrvatskoj da se s vremenom pridruže [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]], te u organiziranju [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH]]-a.

Nakon II. svjetskog rata SKH je odigrao glavnu ulogu u uspostavi i višedesetljetnom održavanju [[Socijalistička Republika Hrvatska|komunističke vladavine u Hrvatskoj]] kao dijela [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].

Krajem 1980.-ih godina, kada se nazirao kraj komunističkog poretka u zemljama na istoku Europe - SKH se odlučuje za demokratizaciju društva kojim je još uvijek upravljao kao jedina zakonom dopuštena politička stranka. U tom procesu surađuje s kolegama iz Saveza komunista Slovenije, te s vremenom dolazi u sukob s komunističkim vodstvom Srbije okupljenim oko [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Nakon sukoba slovenske i srpske delegacije na [[14. izvanredni kongres SKJ|14. izvanrednom kongresu]] [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] koji je rezultirao odlaskom slovenske delegacije s kongresa 22. siječnja 1990. godine,  na odbijeni prijedlog vođe hrvatske delegacije [[Ivica Račan|Ivice Račana]] da se sjednica kongresa prekine, hrvatski su izaslanici također napustili kongresnu dvoranu. Ovaj događaj označio je kraj vladavine SKJ i bio je jedan od ključnih u [[Raspad SFRJ|raspadu]] [[SFRJ]].

U isto vrijeme u Hrvatskoj su tekle pripreme za [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prve višestranačke izbore]] za [[Hrvatski sabor|Sabor Socijalističke Republike Hrvatske]]. Nakon što je [[Savez komunista Hrvatske]] 10. prosinca 1989. donio odluku o raspisivanju izbora na svim razinama, oni su bili i održani u travnju i svibnju 1990. godine. Tijekom kampanje za prve višestranačke izbore tadašnji predsjednik SDP-a (tada još pod imenom "Savez komunista Hrvatske") [[Ivica Račan|Ivica Račan]] nazvao je [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] "strankom opasnih namjera".<ref>[http://www.vecernji.hr/biografije/ivica-racan-250 Ivica Račan]. Večernji list. Preuzeto 22. studenog 2013.</ref> Na izborima pobjeđuje HDZ, a Savez komunista Hrvatske s oko 35% glasova osvaja 72 zastupnička mjesta u Saboru. 25. lipnja 1991. prilikom izglasavanja [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Deklaracije o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske]], zastupnici  [[SDP|SDP-a]] srpske nacionalnosti napustili su sabornicu, ne želeći sudjelovati u donošenju te odluke.<ref>[http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Povijesna-krivotvorina-SDP-nije-izasao-iz-sabornice-kad-se-glasalo-o-samostalnosti Povijesna krivotvorina: SDP nije izašao iz sabornice kad se glasalo o samostalnosti]. Novi List, 25. sječnja 2015. Preuzeto 12. svibnja 2017.</ref>

Sljedeću priliku Socijaldemokratska partija Hrvatske – Stranka demokratskih promjena je imala na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|prvim višestranačkim parlamentarnim izborima]] nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske. No, rezultati su bili porazni jer je sa 7.54 % osvojenih glasova<ref>[http://www.izbori.hr/izbori/ipFiles.nsf/0/6FBD76086B900622C1257455003AA02F/$FILE/1992_zastupnicki%20dom.pdf Rezultati izbora za Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske 1992. godine, Državno izborno povjerenstvo]</ref> dobio svega 11 zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.

Stranka je krajem 1990., pod utjecajem promjena, promijenila naziv u Savez komunista Hrvatske - Stranka demokratskih promjena, a 1993. preimenuje se u Socijaldemokratsku partiju Hrvatske.<ref>Miroslav Tuđman: Međunarodni poredak i mali narodi u djelu povjesničara i državnika Franje Tuđmana]. Matica hrvatska. Preuzeto 22. studenog 2013.</ref>

Prije odlaska s vlasti SKH-SDP je dopustio da JNA oduzme oružje Teritorijalne obrane Hrvatske, i tako oteža obranu nakon Miloševićeve agresije kad je Republika Hrvatska pokušala ostvariti svoje pravo na samoodređenje do odcjepljenja zajamčeno Ustavom SFRJ. Za razliku od njih, Komunistička partija Slovenije to nije dopustila i zato je u sukob ušla pod puno boljim uvjetima od Republike Hrvatske.

[[30. travnja]] [[1994.]] stranci se pridružila [[Socijaldemokratska stranka Hrvatske]].

Godine [[1995.]] prijevremeno je raspušten zastupnički dom i održani su [[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|treći hrvatski parlamentarni izbori]]. Vladajuća stranka HDZ na čelu s predsjednikom [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] nastojala je iskoristiti narodno zadovoljstvo nakon oslobađanja velikog dijela državnog teritorija u [[Operacija Oluja|Operaciji Oluja]] i tako produžiti mandat koji je bez tih prijevremenih izbora trebao trajati do [[1996.]] godine. Brojnim izmjenama u izbornom zakonu koji je donesen prije raspuštanja zastupničkoga doma nastojao se poboljšati rezultat vladajuće stranke. U takvim uvjetima SDP je još jednom postigao poražavajuće rezultate i s 8,93 % glasova birača dobiva samo 10 (od ukupno 127) mjesta u Hrvatskomu državnom saboru<ref>[http://www.izbori.hr/izbori/ipFiles.nsf/0/F8BF1E1A0813C7F9C1257455003AC3CA/$FILE/1995_zastupnicki%20dom.pdf  Rezultati izbora za Sabor Republike Hrvatske 1995. godine, Državno izborno povjerenstvo]</ref>
[[Datoteka:Ivica Račan small.jpg|thumb|right|600px|[[Ivica Račan]], predsjednik koji je vodio SDP u tranziciji između vladajuće partije u jednopartijskoj [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]] u jednu od stranaka u demokraciji; predsjednik Vlade RH od siječnja 2000. do prosinca 2003. godine]]
U [[kolovoz]]u [[1998.]] godine Ivica Račan i [[Dražen Budiša]] potpisuju sporazum o suradnji dviju stranaka i traže raspisivanje prijevremenih izbora. Potpisivanju takve koalicije je značajno pridonio američki "International Republican Institute" (IRI); djelovanje te ustanove u Hrvatskoj, sa svrhom svrgavanja "autoritarnog režima Franje Tuđmana" financirala je američka federalna agencija [[USAID]]. IRI u opsežnom izvještaju iz 2004. godine opisuje također i svoju daljnju važnu pomoć u djelovanju koalicijske vlade 2000. - 2004, poput primjerice pomoći u ishodovanju povoljnih kredita za izgradnju autocesta.<ref>[http://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PDACG853.pdf "Croatia Closeout Report July 2001 - June 2004"], INTERNATIONAL REPUBLICAN INSTITUTE - Agency for International Development, str. 1 i 11, pristupljeno 21.9.2014.</ref>

Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|četvrtim hrvatskim parlamentarnim izborima]] [[3. siječnja]] [[2000.]] godine koalicija SDP-[[HSLS]] osvaja 38,7 % glasova birača te se uspostavlja vlast koalicije šest stranaka s Ivicom Račanom kao predsjednikom Vlade, koja će se još zvati i "trećesiječanjskom koalicijom". Nakon dolaska na vlast, [[SDP]] mnogim novinarima ukida radno mjesto na [[HRT|HRT-u]], čime započinje proces tzv. "detuđmanizacije". Uskoro 2001. godine stižu prve haaške optužnice za određene istaknute hrvatske generale u operacijama [[Operacija Bljesak|Bljesak]], [[Operacija Oluja|Oluja]], [[Operacija Medački džep|Medački džep]]. Iako se u početku govorilo da se optužene generale neće predati [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|haaškom sudu]], ubrzo je postalo izvjesno da generali poput [[Mladen Markač|Mladena Markača]], [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]] i [[Mirko Norac|Mirka Norca]] moraju biti procesuirani. Zbog prijepora oko pitanja suradnje s Haaškim sudom, 2002. godine [[Dražen Budiša]] i [[HSLS]] napuštaju Vladu, a Ivica Račan zadržava parlamentarnu većinu i dobiva novi mandat za sastavljanje Vlade.

Nakon [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|parlamentarnih izbora 2003.]] godine nova vladajuća stranka je [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] kojima se priklonila i koalicija stranaka [[Hrvatska socijalno liberalna stranka|HSLS]]-[[Demokratski centar|DC]]. SDP - koji je na tim izborima uz potporu koalicijskih partnera dobio 23,26 % glasova tako postaje najjača oporbena stranka, s 34 saborska zastupnika.<ref>[http://www.izbori.hr/izbori/ipFiles.nsf/0/A0357A6F0F63B6FCC1257455003AF016/$FILE/2003_Hrvatski%20sabor.pdf Rezultati izbora za Hrvatski Sabor 2003. godine, Državno izborno povjerenstvo]</ref>

Ivica Račan, tadašnji predsjednik stranke, daje [[11. travnja]] [[2007.]] ostavku na mjesto predsjednika SDP-a ne bivši sposoban obnašati tu dužnost zbog [[Rak (bolest)|malignog tumora]] koji mu je bio dijagnosticiran u području ramena. Ivica Račan preminuo je [[29. travnja]] [[2007.]], osamnaest dana nakon što je podnio ostavku. Za novog predsjednika stranke je na na izvanrednoj skupštini izabran [[Zoran Milanović]], čija je vizija trebala osigurati uvjerljivu pobjedu na izborima 2007. Unatoč najboljem izbornom rezultatu od stvaranja stranke – ukupno 32,5 % glasova svih birača<ref>[http://www.izbori.hr/izbori/ipFiles.nsf/0/EEE1D5E6E334687CC1257455003AFF37/$FILE/2007_Hrvatski%20sabor.pdf Rezultati izbora za Hrvatski Sabor 2007. godine, Državno izborno povjerenstvo]</ref> - SDP nije bio u saborskoj većini koja je nakon tih izbora formirala vladu.

Na 11. konvenciji stranke održanoj 2008. godine SDP u statut uvodi odredbu o neposrednom izboru predsjednika stranke, te predsjednike lokalnih organizacija po načelu "''jedan član - jedan glas''". Tim je činom SDP postao prva veća stranka u Hrvatskoj u kojoj svi članovi biraju predsjednika stranke, odnosno lokalnih organizacija<ref>http://www.sdp.hr/media/303876/statut-sdp.pdf Statut SDP-a. Pristupljeno 24. rujna 2013.</ref>.

Godine [[2009.]] u [[Kastav|Kastvu]], [[Zoran Milanović]] zajedno s predsjednicima [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|HNS-a]] [[Radimir Čačić|Radimirom Čačićem]], [[IDS]]-a [[Ivan Jakovčić|Ivanom Jakovičićem]] te [[HSU]]-a [[Silvano Hrelja|Silvanom Hreljom]] osniva [[Kukuriku koalicija|Kukuriku koaliciju]] te pobjeđuje na parlamentarnim izborima održanim [[4. prosinca]] [[2011.]] godine. [[Kukuriku koalicija]] je osvojila 80 od ukupno 151 mandata, a [[Zoran Milanović]] je postao mandatar [[Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske|dvanaeste Vlade Republike Hrvatske]].

Sredinom 2014. godine je politički položaj SDP-a kao vodeće političke snage u Hrvatskoj ozbiljno uzdrman, uslijed očitog neuspjeha da nakon gotovo tri godine obnašanja vlasti započnu izvoditi Hrvatsku iz teške gospodarske i društvene krize.<ref>http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/hrvatska-susjednim-zemljama-salje-uznemirujucu-poruku-o-eu/ "Hrvatska, uz Grčku i Cipar, ima najgore gospodarstvo u EU", Lider/Hina 5.5.2014.</ref> Na javni ugled SDP-a negativno utječu i unutarstranački sukobi, među kojima je najteži bio između predsjednika SDP-a i predjednika Vlade RH Zorana Milanovića s jedne, te donedavnog potpredsjednika Vlade RH i ministra financija [[Slavko Linić|Slavka Linića]] s druge strane. Linić je nakon iznimno dugotrajne rasprave na Glavnom odboru SDP-a izbačen iz partije, ali uz veliku podijeljenost vrha stranke (sa 50 glasova "ZA" i 47 "PROTIV" isključenja).<ref>http://www.vecernji.hr/hrvatska/linic-ne-bih-volio-da-zivoti-budu-ugrozeni-zbog-odluke-o-meni-943399 "Linić izbačen iz SDP-a sa 50 glasova ZA, 47 PROTIV", M. Špoljar i I. Toma za "Večernji list", 07.06.2014.</ref>

Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|parlamentarnim izbora 2015.]] SDP gubi vlast, koju ne uspijeva povratiti ni na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|izborima za Hrvatski sabor 2016.]] 28. studenog 2017. godine umjesto [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]] na čelo SDP-a izabran je novi predsjednik [[Davor Bernardić]]. SDP ipak ostaje druga najsnažnija politička stranka u Republici Hrvatskoj, koja drži lokalnu vlast u više hrvatskih [[županija]], te u mnogim gradovima i općinama. SDP je zastupljen i u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]], gdje su zastupnici iz njegovih redova uključeni u [[Klubovi zastupnika u Europskom parlamentu|Klub zastupnika]] [[Progresivni savez socijalista i demokrata|Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D)]].

Dolaskom na mjesto predsjednika SDP-a, [[Davor Bernardić]] se morao suočiti sa sve glasnijom oporbom u stranci koja mu je otežavala rad.Cijela ta situacija narušila je njihov politički rad te su ih [[Hrvatski Sabor|Saboru]] sve češće zasjenjivali nastupi novih političara poput [[Ivan Pernar|Ivana Pernara]] i [[Branimir Bunjac|Branimira Bunjca]].
Također se u ovo vrijeme otkrila afera ''Dnevnice'', koja je donedavno visoko rangiranog člana stranke, [[Tomislav Saucha|Tomislava Sauchu]] ozbiljno teretila da je izmišljao neka službena putovanja koja se nikad nisu dogodila te sam sebi isplaćivao dnevnice.Zbog ove situacije, kao i obećanja da se prema njemu neće voditi sudski proces, [[Tomislav Saucha|Saucha]] pristaje na ucjenu i prelazi na stranu [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZa]] čime je sebi zapečatio političku sudbinu a stranku [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] doveo u neočekivane probleme. <ref> [https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/afera-dnevnice-potvrdena-optuznica-protiv-tomislava-sauche-i-njegove-tajnice-sandre-zeljko/8485808/]; ''AFERA DNEVNICE Potvrđena optužnica protiv Tomislava Sauche i njegove tajnice Sandre Zeljko'' HINA i Ž. Petrušić za ''Jutarnji List'' objavljeno 14. 3. 2019., pristupljeno 18. 5. 2020. </ref>
Tokom 2018. godine oporba je čak zatražila da predsjednik SDP-a, [[Davor Bernardić]] odstupi sa te pozicije jer im je dosta nečinjenja i lošeg vođenja stranke. Pismo je potpisalo ček 90 visoko rangiranih članova stranke, a predali su mu je članovi Predsjedništva [[Peđa Grbin]], [[Siniša Hajdaš Dončić]] i [[Vedran Babić]].
Uslijedila je njihova suspenzija, a zbog tog čina dolazi i do pada rejtinga same stranke, kao i do toga da su u stranku [[Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti|Milana Bandića 365 - Stranku Rada i Solidarnosti]] prebjegli članovi [[Milanka Opačić]] , inače dojučerašnja desna ruka bivšeg predsjednika stranke kao i [[Zdravko Ronko]]. <ref> [https://net.hr/danas/hrvatska/totalni-raskol-ovo-je-pismo-u-kojem-od-bernardica-traze-ostavku-evo-popisa-pobunjenih-sdp-ovaca-koji-su-ga-potpisali/] ; TOTALNI RASKOL: Ovo je pismo u kojem od Bernardića traže ostavku, evo popisa SDP-ovaca koji su ga potpisali; net.hr, objavljeno 04.07.2018., pristupljeno 18.5.2020. </ref>
Krajem 2018. stranka doživljava novi debakl kada je po anketama prestiže [[Živi zid (organizacija)|Živi Zid]] kao druga najpopularnija stranka u državi. <ref> [https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/novi-raskol-u-sdp-u-nakon-objave-da-zivi-zid-prvi-put-ima-vecu-potporu-od-njih-bernardic-i-vukas-tvrde-da-je-anketa-prevara-ostali-se-ograduju-581736] slobodnadalmacija.hr, objavljeno 27.12.2018., pristupljeno 18. 5. 2020. </ref>

U tom i takvom ozračju stranka se priprema za [[Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj|Europske izbore]] koji su se održali u svibnju 2019. godine.Zahvaljujući iznimnom naporu kandidata kao i lokalnih stranačkih organizacija, stranka uspijeva osvojiti čak četiri mandata za [[Europski parlament]] čime ostvaruje veliki uspjeh te se konačno konsolidira i vraća vjeru u socialdemokraciju u Hrvatskoj.Tako će u novom sazivu [[Europski parlament|Europskog parlamenta]] biti i dalje [[Biljana Borzan]] i [[Tonino Picula]] dok su po prvi puta ušli [[Predrag Matić]] i [[Romana Jerković]]. <ref> [https://www.vecernji.hr/vijesti/ovih-12-kandidata-osvojilo-je-mandate-za-europski-parlament-1321899] vecernji.hr; objavljeno 27.5.2019., pristupljeno 18.5.2020.</ref>

== Povijest naziva stranke ==
* 1937. osnovana [[Komunistička partija Hrvatske]] (izvorno pod nazivom: Komunistička stranka Hrvatske). 
* 1952. promijenila naziv u [[Savez komunista Hrvatske]]. 
* 20. ožujka 1990. promijenila naziv u Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena.
* 3. studenoga 1990. promijenila naziv u Stranka demokratskih promjena Hrvatske – (SDPH; SDP). Promjena je upisana u registar političkih organizacija 15. studenoga 1990.
* 9. studenoga 1991. promijenila naziv u Socijaldemokratska partija Hrvatske – Stranka demokratskih promjena.<ref>Slavica Tobok, gl. ur., [http://www.istrapedia.hr/hrv/918/socijaldemokratska-partija-hrvatske-sdp/istra-a-z/ ''Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP).''] // Istrapedia.hr, Pula : Istarska županija, elektroničko gradivo. Pristupljeno: 21. srpnja 2011.</ref>
* 16. siječnja 1993. promijenila naziv u Socijaldemokratska partija Hrvatske.
* 3. siječnja 2000. godine s koalicijom osvaja vlast u Republici Hrvatskoj, po prvi put nakon demokratskih promjena 1989.-1990. god.
* 4. prosinca 2011. godine po drugi put osvaja vlast u demokratskoj Hrvatskoj. 

== Kontroverzije oko pristupa arhivima Komunističke partije Hrvatske == 

SDP je u posjedu cjelokupne arhivske građe iz vremena kada se ta stranka zvala "Komunistička partija Hrvatske" i "Savez komunista Hrvatske", te je za sada (2019. godine) pristup toj građi moguć samo uz odobrenje SDP-a. Riječ je o arhivskoj građi od iznimne važnosti za izučavanje povijesti iz razdoblje [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističke Republike Hrvatske]] kada su tijela te partije donosila najvažnije odluke o životu naroda i djelovanju tijela vlasti - dapače je to razdoblje povijesti vrlo teško shvatiti bez poznavanja činjenica o postupanju Partije. U lipnju 2014. godine dr. sc. [[Ivica Lučić]] s Hrvatskog instituta za povijest optužuje vrh SDP da pristup dozvoljava samo svojim pristalicama, koji potom prezentiraju samo informacije koje u boljem svjetlu prikazuju djelovanje komunističke partije: "Za neke neovisne, kritične istraživače nema uopće govora da će doći do takvog gradiva, čak niti gradivo nekadašnjih Komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu koji nisu bili partijska institucija, nego državna, ali i to gradivo smješteno je unutar partijskog i morate i zato tražiti dopuštenje SDP-a".<ref>[http://narod.hr/hrvatska/ima-onih-koji-sprjecavaju-pristup-arhivu-udbe-starom-30-40-godina-ali-ti-isti-ce-otvoriti-tudmanov-arhiv/ "SDP u arhivu SKH i “Udbe” pušta samo apologete; Tuđmanova arhiva za političku uporabu"], Narod.hr, 09.06.2014.</ref>

U listopadu 2014. godine u svezi pristupa partijskim arhivima javno nastupa i povjesničar dr. sc. [[Davor Marijan]], koji - na primjeru aktualnog suđenja za ubojstvo emigranta [[Stjepan Đureković|Stjepana Đurekovića]] iz 1982. godine koje se protiv bivših čelnika [[UDBA|UDBE]] vodi u SR Njemačkoj - iznosi svoje mišljenje da je uloga SDP u kontroli arhiva Saveza komunista Hrvatske, ali i svojedobnog Republičkog  komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu (koji da je bio državno, a ne partijsko tijelo, ali njegovu arhivu kontrolira danas SDP) neprihvatljiva i zapravo nezakonita.<ref>[http://narod.hr/hrvatska/marijan-drzavni-arhiv-je-podruznica-sdp-koja-cuva-njihove-tajne-po-zakonu-sdp-ne-bi-smio-imati-nista-s-tom-gradom/ "Marijan: Državni arhiv je podružnica SDP-a koja čuva njihove tajne – po zakonu SDP ne bi smio imati ništa s tom građom"], Kristina Ivandić za "Narod.hr" 15.10.2014.
</ref>

U listopadu 2017. god. povjesničar [[Mato Artuković]] za medije izjavljuje: "Kad sam istraživao sudske progone komunističkog režima nad doktorom [[Marko Veselica|Markom Veselicom]], nisam mogao dobiti mnoge tražene dokumente... jer da nisu 'deklasificirani'. Odgovor je potpisao g. Dragovan, tada tajnik SDP-a. Čudno je da nasljednica jedne totalitarne partije, koja se pokazala zločinačka svugdje u svijetu pa tako i u Jugoslaviji i Hrvatskoj, uopće ima pravo vlasništva nad građom partije za koju kaže da nije njezin sljednik, i čak određuje što će se [[Klasificirani podatci|deklasificirati]] tri desetljeća nakon sloma komunističkog režima."

==Izbori==

{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+ [[Hrvatski sabor]]
! rowspan="2" | Izbori
! rowspan="2" |U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika<br>u saboru
! Promjena 
! Dio Vlade?
|-
! colspan="2" |(cijela koalicija)
! colspan="3" |(samo SDP)
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|1990.]]
|
| 1,001,967
| 35.00
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|107|351|hex=#ED1C24}}</center>
| {{Rast}}107
| {{Ne|Oporba}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|1992.]]
|
| 145,419
| 5.52
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|11|138|hex=#ED1C24}}</center>
| {{Pad}}96
| {{Ne|Oporba}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|1995.]]
|
| 215,839
| 8.93
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|10|127|hex=#ED1C24}}</center>
| {{Pad}}1
| {{Ne|Oporba}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|2000.]]
| [[HSLS]]-[[PGS]]-[[SBHS]]
| 1,138,318
| 38.70
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|43|151|hex=#ED1C24}}</center>
| {{Rast}}33
| {{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|2003.]]
| [[Libra]]-[[IDS]]-[[LS]]
| 560,593
| 22.61
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|34|152|hex=#ED1C24}}</center>
| {{Pad}}9
| {{Ne|Oporba}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|2007.]]
|
| 775,690
| 31.30
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|56|153|hex=#ED1C24}}</center>
| {{Rast}}22
| {{Ne|Oporba}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|2011.]]
| [[Kukuriku koalicija]]
| 958,318
| 40.72
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|61|151|hex=#ED1C24}}</center>
| {{Rast}}5
| {{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|2015.]]
| [[Kukuriku koalicija|Hrvatska raste]]
| 742,909
| 33.38
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|42|151|hex=#ED1C24}}</center>
| {{Pad}}19
| {{Ne|Oporba}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|2016]].
| [[Kukuriku koalicija|Narodna koalicija]]
| 636,964
| 33.47
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|38|151|hex=#ED1C24}}</center>
| {{Pad}}4
| {{Ne|Oporba}}
|- 
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|2020.]]
| [[Restart koalicija]]
| 414.615
| 24,87
| <center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|34|151|hex=#ED1C24}}</center>
| {{Pad}}4
| {{Ne|Oporba}}
|}

{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+ [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj|Predsjednički izbori]]
! rowspan="2" | Izbori
! rowspan="2" |Kandidat
! colspan="2" | Prvi krug
! colspan="2" |Drugi krug
! rowspan="2" | Rezultat 
|-
!Broj glasova
!'''%'''
!Broj glasova
!'''%'''
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 1992.|1992.]]
|[[Silvije Degen]]
|108,979
|4.15 (#5)
| colspan="2" |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 1997.|1997.]]
|[[Zdravko Tomac]]
|458,172
|21.03 (#2)
| colspan="2" |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2000.|2000.]]
|[[Dražen Budiša]]
|741,837
|27.71 (#2)
|1,125,969
|43.99 (#2)
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2005.|2005.]]
|[[Stjepan Mesić]]
|1,089,398
|48.92 (#1)
|1,454,451
|65.93 (#1)
|{{Da|Pobjeda}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2009.|2010.]]
|[[Ivo Josipović]]
|640,594
|32.42 (#1)
|1,339,385
|60.26 (#1)
|{{Da|Pobjeda}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2014.|2015.]]
|[[Ivo Josipović]]
|687,678
|38.46 (#1)
|1,082,436
|49.26 (#2)
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2019.|2020.]]
|[[Zoran Milanović]]
|562,783
|29.55 (#1)
|1,034,170
|52,66 (#1)
|{{Da|Pobjeda}}
|}

{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+ [[Europski parlament]]
! rowspan="2" | Izbori
! rowspan="2" |U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika<br>u EP-u
! Promjena 
|-
! colspan="2" |(cijela koalicija)
! colspan="2" |(samo SDP)
|-
![[Izbori za Europski parlament 2013.|2013.]]
|[[Kukuriku koalicija]]
|237,778
|32.07
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|5|12|hex=#ED1C24}}</center>
| {{Rast}}5
|-
![[Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska)|2014.]]
|[[Kukuriku koalicija]]
|275,904
|29.93
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|2|11|hex=#ED1C24}}</center>
| {{Pad}}3
|-
![[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|2019.]]
|
|200,876
|18.71
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|12|hex=#ED1C24}}</center>
| {{Rast}}2
|}

DIP<ref>{{Citiranje časopisa|title=Arhiva izbora Republike Hrvatske|url=https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/#/app/home|accessdate=2020-12-06}}</ref>

== Čelnici kroz povijest ==

* [[Đuro Špoljarić]], ([[1937.]] – [[1939.]])
* [[Rade Končar]], ([[1940.]] – [[1941.]])
* [[Vlado Popović]], ([[1941.]] – [[1942.]]) <!-- vidi: [[KPH]] -->
* [[Andrija Hebrang (otac)|Andrija Hebrang]], ([[1942.]] – [[1944.]])
* [[Vladimir Bakarić]], ([[1944.]] – [[1969.]])
* [[Savka Dabčević-Kučar]], ([[1969.]] – [[1971.]])
* [[Milka Planinc]], ([[1971.]] – [[1982.]])
* [[Jure Bilić]], ([[1982.]] – [[1983.]])
* [[Josip Vrhovec]], ([[1983.]] – [[1984.]])
* [[Mika Špiljak]], ([[1984.]] – [[1986.]])
* [[Stanko Stojčević]], ([[1986.]] – [[1989.]])
* [[Ivica Račan]], (1989. – 2007.)
* [[Željka Antunović]], obnašateljica dužnosti, 2007.
* [[Zoran Milanović]], ([[2007.]] – [[2016.]])
* [[Davor Bernardić]], ([[2016.]] – [[2020.]])
* [[Zlatko Komadina]], obnašatelj dužnosti (2020.)
* [[Peđa Grbin]], (2020. - )

== Čelništvo stranke ==
* [[Peđa Grbin]] – predsjednik
* [[Arsen Bauk]] - predsjednik [[klub zastupnika|kluba zastupnika]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.sdp.hr Socijaldemokratska partija Hrvatske – SDP]


{{Stranke 10. saziva Sabora}}

[[Kategorija:Hrvatske političke stranke od 1989.]]
[[Kategorija:Socijaldemokracija]]
[[Kategorija:SDP| ]]