Vidi kôd stranice Luvijski jezik

<!--'''Luvijski jezik'''-->{{Infookvir jezik
|ime= Luvijski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=
|regije= [[Anatolija]], sjeverna [[Sirija]]
|etnicitet=
|govornici= 0 ([[Izumiranje jezika|izumro]] oko [[600. pr. Kr.]])
|rang=
|jezična porodica= [[Indoeuropski jezici|indo-europski]]
: [[Anatolijski jezici|anatolijski]]
:: '''luvijski'''
|države=
|ustanova=
|pismo=
|iso1=
|iso2= 
|sil= 
}}
{{Višestruka slika
| podnožje   = Područja gdje se govorio luvijski
| širina     = 200

| slika1     = Anatolisch.png
| alt1       = 

| slika2     = Luwian_Language_de.svg
| alt2       = 
}}
'''Luvijski jezik''' [[izumrli jezik|izumrli je jezik]] koji pripada [[anatolijski jezici|anatolijske]] skupine [[Indoeuropski jezici|indoeuropske jezične porodice]]. Luvijski jezik zabilježen je u dva oblika ili prema nekim shvaćanjima radi se o dva bliskosrodna jezika: [[klinopisni luvijski]], koji se upotrebljavao u [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeću pr. Kr.]] u jugoistočnom dijelu [[Mala Azija|Male Azije]], te [[hijeroglifski luvijski]], koji je većinom zabilježen u [[1. tisućljeće pr. Kr.|1. tisućljeću pr. Kr.]] u jugoistočnoj Maloj Aziji i na susjednim područjima Bliskoga Istoka (osobito u Siriji). Klinopisni su luvijski tekstovi većinom vjerske naravi, a zabilježeni su kao citati u tekstovima na [[hetitski jezik|hetitskom jeziku]]. Ti su tekstovi pisani [[akadski jezik|akadskim]] [[klinopis]]om i pohranjeni u [[Hetiti|hetitskoj]] prijestolnici [[Hatuša|Hatuši]] na čijem se mjestu danas nalazi [[Boğazkale]]. Hijeroglifski luvijski natpisi nisu još do kraja razumljivi, među ostalim i zbog naravi hijeroglifskoga luvijskog pisma, u kojem je prisutno mnogo [[ideograf]]skih znakova. To su uglavnom natpisi na spomenicima luvijsko-hetitskih vladara iz razdoblja [[11. stoljeće pr. Kr.|11.]] do [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeća pr. Kr.]], a među njima se ističe hetitsko-[[Fenički jezik|fenički]] dvojezični natpis kralja Azatiwadae iz [[Karatepe]]a u južnoj [[Turska|Turskoj]] koji je nastao oko [[730. pr. Kr.]] Luvijskomu jeziku bliski su novoanatolijski [[licijski jezik|licijski jezici]], koji su se vjerojatno razvili iz nekoga luvijskog dijalekta.<ref>[https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37638 Luvijci], [[Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 11. lipnja 2020.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vidi još ==
* [[Hijeroglifski luvijski]]
* [[Klinopisni luvijski]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Luwian language}}

* {{cite web | title=Digital etymological-philological Dictionary of the Ancient Anatolian Corpus Languages (eDiAna) | url=http://www.ediana.gwi.uni-muenchen.de | publisher=[[Ludwig-Maximilians-Universität München]] | accessdate=2017-03-14 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170225141334/https://www.ediana.gwi.uni-muenchen.de/ | archive-date=2017-02-25 | url-status=dead }}
*[http://en.wiktionary.org/wiki/Appendix:Luwian_Swadesh_list Luwian Swadesh list of basic vocabulary words] (from Wiktionary's [http://en.wiktionary.org/wiki/Appendix:Swadesh_lists Swadesh list appendix])
*[https://web.archive.org/web/20040202190725/http://pages.sbcglobal.net/zimriel/amc/arzawa.html Arzawa, to the west, throws light on Hittites]
*[https://web.archive.org/web/20030707052312/http://www.drummingnet.com/alekseev/ Alekseev Manuscript]
*[https://web.archive.org/web/20120204033540/http://www.ancientscripts.com/luwian.html Hieroglyphic Luwian Phonetic Signs]
*[http://www.asor.org/HITTITE/CTH725-830.html Catalog of Hittite Texts: texts in other languages]
*[https://linguistics.ucla.edu/people/Melchert/webpage/gusmaniGS.pdf Genitive Case and Possessive Adjective in Anatolian]
*[https://linguistics.ucla.edu/people/Melchert/ Melchert's homepage on the UCLA website]

{{Anatolijski jezici}}
{{Drevna Mezopotamija}}

[[Kategorija:Anatolijski jezici]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:L]]
[[Kategorija:Drevni jezici]]